FELJTON (III DIO)

Industrijalci koji su gradili BiH: Znameniti zenđil Sarajlija napravio je kultni hotel "Evropa"

Osim u biznisu, bio je aktivan i u politici, a u svojim šezdesetim odlučio se baviti i bankarstvom

Jeftanović: Jedan od najuspješnijih Sarajlija. Arhiv

Piše: Danijal Hadžović

14.2.2021

Tokom perioda Austro-Ugarske vladavine BiH se počela ubrzano ekonomski razvijati. Osnivane su moderne fabrike, umnoženi su radovi na infrastrukturi, uspostavljene su moderne političke institucije, stranke i civilno društvo, naglo su napredovale i kultura i umjetnost, zemlja je postala i dom službenicima i stručnjacima iz svih dijelova monarhije, što joj je počelo davati novi evropski i multikulturalni štih.

S monarhijom je u BiH uspostavljen i moderni kapitalistički ekonomski sistem koji je u našu zemlju privukao i veliki broj industrijalaca i investitora koji su vidjeli velike prilike za investiranje u novo tržište. No, novi ekonomski ambijent omogućio je i stvaranje vlastite domaće klase trgovaca i industrijalaca koji su pružene prilike iskoristile na najbolji način. Jedan od njih je bio Gligorije Jeftanović, jedna od najvažnijih ličnosti austrougarskog perioda u BiH.



Okupljalište znamenitih ličnosti

Rođen je u Sarajevu 1840. godine. Poticao je iz ugledne trgovačke porodice. Porodica Jeftanovića, prema predaji, iz Tuzle je stigla u Sarajevo sredinom 17. stoljeća. Kao i mnoge sarajevske porodice, tako su i Jeftanovići svoje uzdizanje dočekali padom moći  Osmanlija u BiH.

Gligorije je stekao dobar početni temelj za razvoj svoje poduzetničke karijere. Od oca Manojla naslijedio je trgovačku radnju, han u varoši, kao i drvaru na Bembaši. Projekt po kome će, pak, Gligorije ostati najčuveniji u historiji i sjećanju Sarajlija jeste izgradnja “Evrope”, prvog modernog hotela u Sarajevu. Arhitekt ovog zdanja je Karlo Paržik, Čeh, koji je svoje tragove ostavio na mnogim lokacijama u Sarajevu.

Više od jednog stoljeća “Evropa” je bila najugledniji sarajevski hotel, stjecište društvenog i kulturnog života grada. Od prvog dana, a ta tradicija je, uglavnom, zadržana do danas, hotel “Evropa”, a posebno njegova „Bečka kafana“, ostali su okupljalište znamenitih Sarajlija, političara, filozofa, novinara i pisaca koji tu već stoljeće i po raspredaju o pogledima na svijet, životnim tegobama i planovima. Među najistaknutijim posjetiocima, treba istaknuti maršala Tita, indijskog državnika Džavaharlala Nehrua (Jawaharlal), književnika Ivu Andrića, te glumca Kirka Daglasa (Douglas).


Hotel „Evropa“ u stara vremena. Arhiv

Poslovni poduhvati

Međutim, u životu Jeftanovića “Evropa” je bila tek prvi ozbiljni poslovni poduhvat. Nastavio se baviti hotelijerstvom, pa je 1884. godine osnovao preduzeće “Hotelsko i industrijsko“. Također se bavio uvozom kolonijalne robe. Otkupio je i modernizirao krečanu (Šprungovu) u Hadžićima.

A onda se u svojim šezdesetim odlučio baviti i bankarstvom. Jedan je od osnivača Srpske štedionice u Sarajevu (1904.) i Srpske narodne banke (1907.). Bio je srpski predstavnik u Upravnom vijeću austrougarske Privilegovane zemaljske banke za BiH (1907.), kao i član Trgovačko-zanatske komore u Sarajevu od njenog osnivanja 1909. godine.

Godinu kasnije predsjedavao je skupom srpskih privrednika, na kojem je dogovoreno osnivanje Srpske centralne privredne banke u Sarajevu, koja je osnovana 1912.


Sačinio Carski memorandum

Jeftanovićevi apetiti se nisu zadovoljavali poduzetništvom, pa je sve vrijeme bio aktivan i u politici te se nametnuo za jednu od vodećih političkih ličnosti u našoj zemlji. Nakon što su austrougarske vlasti u maju 1892. ukinule nadzor srpskih crkvenih općina nad vjerskim školama, zajedno je s predstavnicima općina, od zemaljske vlade je tražio poništenje ove odluke.

Zajedno s Mihailom Polit-Desančićem i Đorđem Krasojevićem, sačinio je zahtjev poznat kao Prvi carski memorandum, u kojem su Srbi tražili vjersku i školsku samoupravu, pravo na zvaničnu upotrebu srpskog imena, narodnog naziva za srpski jezik (koji je prethodno od austrougarskih vlasti izbačen iz upotrebe i zamijenjen novim nazivom „bosanski“), ćiriličnog pisma i srpskih narodnih simbola.

Austrougarske vlasti su na ovaj memorandum odgovorile ekonomskim bojkotom, pritiscima i zastrašivanjem. Pošto je dobio podršku od mitropolita Mihaila, u martu 1897. zajedno je s Vojislavom Šolom, lično Francu Jozefu I uručio je Drugi carski memorandum. Na ovaj memorandum je austrougarski ministar finansija Benjamin Kala napravio carsko rješenje u kojem se kaže da, povodom srpskih žalbi, nije ništa pronađeno.

Gospodar Gligorije, kako su ga odmilja zvali, iz javnog života povukao se kao starac, s više od 80 godina.

Zbog svega što je uradio za svoje Sarajevo, Gligorija Jeftanovića prozvali su zenđil Sarajlija, što znači bogat, lijep, debeo i pametan.


Zatvorska kazna

Problemi za Jeftanovića počinju izbijanjem Prvog svjetskog rata. Kao ugledni Srbin i istaknuti borac za srpsku nacionalnu emancipaciju i ujedinjenje, austrougarske vlasti procijenile su ga prijetnjom za društvo u jeku rata sa Srbijom. Stoga je 1914. godine osuđen na dvije godine tamnice. Prethodno je zlu sudbinu doživio i njegov hotel, kada je 29. juna 1914., dan nakon Sarajevskog atentata, u antisrpskim demonstracijama u Sarajevu “Evropu” devastirala razularena masa.

Jeftanović je, odmah po izlasku iz tamnice, nastavio s političkim radom. Od 1. novembra do 31. decembra 1918. bio je predsjednik Vrhovnog vijeća Nacionalnog sabora austrougarske provincije BiH. Postao je prvi predsjednik Privremenog narodnog predstavništva u Beogradu.


Devastirana garaža hotela „Evropa“ tokom protesta 1914.. Arhiv

Dobrotvorni rad

Veliki dio imetka dao je u dobrotvorne svrhe te za razvoj kulturnog života u Sarajevu. Dao je novac za osnivanje Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“, kao i za osnivanje srpske škole, izgradnju Saborne crkve u Sarajevu, drugih kulturnih i sportskih društava, a pomagao je i sirotinju. Jedan je od osnivača Srpskog pjevačkog društva “Sloga” (1888.), čiji je bio prvi predsjednik.

U sljedećem nastavku feljtona donosimo priču o Nikoli Berkoviću, tvorcu modernog bankarstva u BiH.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.