Nakon presuda osnivačima Republike Srpske jasno je da je njena legitimacija u Dejtonu bila greška, pa čak i nagrada za uspješan genocid, kazao je u intervjuu za „Avaz“ Dejvid Petigru (David Pettigrew), poznati američki profesor na Državnom univerzitetu „Southern Connecticut“.

Hrabra politika

- Sjećam se da sam Ričardu Holbruku (Richard Holbrook) objasnio da je RS stvorena i imenovana kao genocidna tvorevina te da je to bila dehumanizirajuća zona isključenja koju je trebalo poništiti ustavnom reformom ili „Dejtonom 2“. Iznenadio sam se kad je rekao da se 100 posto slaže sa mnom. I Karadžić i Mladić su osuđeni za zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine. Stoga, završetak ovog pravnog postupka daje jaču osnovu za osporavanje struktura stvorenih u Dejtonu - kazao je Petigru.

Dodao je da bi se trebalo pozabaviti trenutnim oblikom RS, a za šta je potrebna hrabra politička vizija.

- Naravno da postoje logične alternative. Jedna od njih je raspad tog entiteta, što bi dovelo do ujedinjenja multikulturalne BiH. Ovo je predloženo kao dio plana kojim bi se moć s entiteta preusmjerila na centralnu vladu, kao i na općine. Ali mislim da je najvažnije da se donosioci odluka vode principom da je Republika Srpska nelegitiman entitet koji treba transformirati u interesu pravde i radi regionalne stabilnosti. U svom sadašnjem obliku i sa svojim trenutnim rukovodstvom, Republika Srpska je najdestabilizirajuća sila u regiji - rekao je Petigru.

Govoreći o novim američkim sankcijama protiv pojedinaca u BiH, Petigru ističe da izvršna naredba predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden) treba biti upozorenje pojedincima ne samo u BiH nego i regionu.

- Mislim da je učinkovitije ako u početku ne objavite imena onih koji će biti sankcionirani. Prvi kandidat za sankcije je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a sve zbog njegove destabilizirajuće retorike kada je koristio slovenski non-paper da obnovi svoje pozive na secesiju. Ali Dodik je već sankcioniran 17. januara 2017. zbog ometanja provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a njegova imovina u SAD je zamrznuta. Pretpostavljam da može dobiti nove i opsežnije sankcije. Pitam se da li bi se na listi sankcioniranih mogao naći Rajko Vasić zbog prijetećeg tvita nakon zakonitog uklanjanja crkve u Konjević-Polju - istakao je Petigru.

Odgovarajući na pitanje o novom visokom predstavniku u BiH, Petigru ističe da se Kristijan Šmit (Christian Schmidt) već suočio s protivljenjem koje dolazi iz više pravaca.

Bonske ovlasti

- Bilo je zabrinutosti da bi mogao biti naklonjen hrvatskim nacionalističkim strankama u Hrvatskoj i u BiH. Pa se mislilo da će biti naklonjen interesima Ruske Federacije u BiH. Sugeriralo se da Njemačka želi biti manje konfrontirana s Rusijom na Balkanu zbog njihove ovisnosti o plinovodu „Sjeverni tok 2“. Naravno, ironija je u tome što se Rusija protivi Šmitu. Nadam se da će ove zabrinutosti biti riješene kad Šmit preuzme dužnost. Nadam se i da će slijediti obećanje odlazećeg visokog predstavnika da će iskoristiti bonske ovlasti, posebno kad je riječ o zakonu protiv negiranja genocida - naglasio je Petigru.

Situacija u BiH je krajnje nestabilna

Prema riječima prof. Petigrua, trenutna situacija u BiH je krajnje nestabilna i neodrživa.

- Član Predsjedništva Dodik poziva na razdruživanje i neovisnost RS. Ambasador Rusije u BiH insistira na tome da se BiH treba shvatiti kao dva entiteta, a ne kao država. Dakle, Rusija jasno podržava Dodika i njegovu destabilizirajuću secesionističku retoriku. Ali Rusija, također, podržava i ciljeve HDZ-a u vezi s izbornom reformom koja bi mogla dovesti do dubljih etničkih podjela i monoetničkog trećeg entiteta. S druge strane, BiH nije u stanju efikasno odgovoriti na krizu javnog zdravlja izazvanu koronavirusom, što je tragična posljedica političke situacije - poručio je Petigru.