NAKON INCKOVOG ZAKONA

Srbija je prije BiH zabranila negiranje genocida, ali onaj u Srebrenici naziva zločinom

Kako ima ambicije da postane članica EU, Srbija je nije mogla ignorirati ovu odluku pa je u parlamentu osvojila deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici

A. J.

U Srbiji se pozivaju na presude Međunarodnog krivičnog suda

Foto: Arhiv


Ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe lica ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, vjere, porijekla, državne, nacionalne ili etničke pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazivanja mržnje prema takvoj grupi lica ili članu te grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravnosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda, kaznit će se zatvorom od šest meseci do pet godina.

To piše u Krivičnom zakoniku Srbije, što potvrđuje da je u toj zemlji odranije zabranjeno negiranje genocida. 

Međutim, u tom zakonu se ne pozivaju na odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju kao što je to slučaj sa zakonom koji je danas nametnuo visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko). Inckov zakon se poziva i na presude suda u Bosni i Hercegovini i Međunarodnog krivičnog suda.

U BiH je zabranjeno i nagrađivanje presuđenih ratnih zločinaca ili njihovo veličanje.

Zakonom koji je donio Incko predviđena i zatvorska kazna od najmanje tri godine za uposlenike u insittucijama vlasti ili bilo kojem organu koji se finascira putem javnog budžeta.

Prema presudi Međunarodnog suda pravde u slučaju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije (odnosno Srbije i Crne Gore) za genocid iz 2007. godine, Srbija nije počinila genocid niti je bila učesnik, ali je prekršila Konvenciju o genocidu time što nije učinila sve što je bilo u njezinoj moći da ga spriječi ili kasnije da kazni i preda počinitelje.

Prihvatanjem ovakve presude, Srbija je indirektno priznala da se u Srebrenici dogodio genocid.

Evropski parlament je u januaru 2009. donio rezoluciju u kojoj poziva države-članice i države zapadnog Balkana da 11. juli obilježe kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Kako ima ambicije da postane članica EU, Srbija nije mogla ignorirati ovu odluku pa je u parlamentu osvojila deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici.

- Osuđujući zločin nad Bošnjacima u Srebrenici, odajući počast nevinim žrtvama i suosjećanje s njihovim porodicama, s budućih generacija skidamo breme koje su nam ostavili pojedinci."

Iako je iz OHR-a danas također saopćeno da ovaj zakon nije usmjeren protiv naroda nego protiv pojedinaca koji su činili zločine, ali politički zvaničnici iz Republike Srpske uporno podmeću tezu da se cijeli narod želi prikazati genocidnim.

NA VRH

Podijeli članak na