ANALIZIRAMO

BiH uvezla 4,2 miliona kilograma sladoleda

Ako se pomogne domaćoj proizvodnji, onda će ona imati i sredstva za sisteme navodnjavanja i barem ublažavanje efekata nepovoljnih vremenskih prilika, kaže Gavran

E. Halimić

Građani osjetili nalet poskupljenja hrane i osnovnih životnih namirnica

Foto: Avaz


Posljednjih mjeseci brojni građani osjetili su nalet poskupljenja hrane i osnovnih životnih namirnica. A koliko je alarmantna situacija u ovoj oblasti, dokazuje podatak da je samo u pola godine proizvoda iz agro i prehrambenog sektora u BiH uvezeno u ukupnoj vrijednosti od 1,5 milijardi KM.

Minimalan izvoz

Dakle, zapanjujuća većina hrane koju konzumiraju građani BiH uvozi se, zbog čega se smanjuje mogućnost kontrole cijena osnovnih životnih namirnica.

Iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH naveli su da uvoz od 1,5 milijardi KM predstavlja čak i povećanje od 51,2 miliona KM ili 3 posto u odnosu na prvo polugodište prethodne godine.

- U uvozu vrijednosno dominiraju meso i drugi klaonički proizvodi, jestivo voće, proizvodi na bazi žitarica, pića i alkohol - podaci su VTK-a BiH.

S druge strane, iz BiH su u prvom polugodištu ove godine izvezeni proizvodi agro i prehrambenog sektora u vrijednosti od svega 398,9 miliona KM, što je rast od tek jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Koliko su pojedine privredne grane pod udarom uvoza, pokazuje i podatak Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno ukupno 4.255.378,03 kilograma sladoleda, čija je vrijednost 19.754.100,13 KM.

- Nešto više od polovine uvezenog sladoleda dolazi iz Hrvatske, odnosno ukupno je uvezeno 2.183.522,67 kilograma, ukupne vrijednosti 9.403.695,14 KM - navodi se u podacima UIOBiH.

Kako se dalje navodi, BiH tokom ove godine nije izvozila sladoled.

Domaća privreda

  • Gavran: Rješenje je u vlastitoj proizvodnji

    Gavran: Rješenje je u vlastitoj proizvodnji

    Foto: Avaz


Ekonomista Igor Gavran za „Avaz“ je kazao da je u BiH evidentan veliki problem ovisnosti u uvozu, a posebno prehrambenih namirnica.

- Ovisnost u uvozu je zaista problem jer, naprimjer, ako poskupi krompir koji uvoziš iz Egipta, i to zbog njihovog rasta cijena, ti moraš povećati njegovu cijenu na domaćem tržištu. S druge strane, da imamo vlastitu proizvodnju, mi bismo u tom slučaju mogli pokriti barem domaće tržište vlastitim krompirom i ovisili bismo samo o unutrašnjim troškovima koje je lakše kontrolirati - istakao je Gavran.

Dodao je da je drugi faktor i grozna vremenska situacija, koja opet ima veze s položajem domaće poljoprivrede, ali i s dominacijom uvoza.

- Ako se pomogne domaćoj proizvodnji, onda će ona imati i sredstva za sisteme navodnjavanja i barem ublažavanje efekata nepovoljnog vremena - pojasnio je Gavran.

Turizam kao prilika

Gavran ističe da je trenutni rast zabilježen u sektoru turizma vrlo značajan, ali da BiH ni ovu priliku ne koristi kako bi trebalo.

- U normalnim zemljama rast turizma znači ogromnu priliku za domaće proizvođače koji nude autohtone proizvode i plasiraju ih turistima. Kod nas i turizam na kraju generira rast uvoza jer i turisti koriste uvozne proizvode u nedostatku naših - kazao je Gavran.

NA VRH

Podijeli članak na