NA DANAŠNJI DAN

U masakru na Markalama ubijena 43, a teže ranjena 84 civila

Parlament zabranio ropstvo u cijeloj Britanskoj imperiji

Ad. A.

Stravična scena nakon pada granate

Foto: Arhiva


Danas je subota, 28. avgust, 240. dan 2021. Do kraja godine ima 125 dana. 

U historiji brojni su događaji obilježili današnji dan a rođene su neke od povijesnih ličnosti čiji su rad i djelovanje promijenili tokove čovječanstva.

Dogodilo se na današnji dan

1833. - Parlament zabranio ropstvo u cijeloj Britanskoj imperiji.

1849. - Austrijske trupe pod komandom Johana Jozefa Radeckog okupirale italijanski grad Veneciju poslije opsade započete 20. jula 1849.

1910. - Na svečanoj sjednici Narodne skupštine u Cetinju kneževina Crna Gora proglašena kraljevinom, a knez Nikola Prvi Petrović kraljem.

1916. - Njemačka u Prvom svjetskom ratu objavila rat Rumuniji.

1944. - U južnom francuskom gradu Marseju u Drugom svjetskom ratu predali se preostali njemački vojnici, a istog dana je oslobođen i obližnji Tulon.

  • Njemačke trupe se predale

    Njemačke trupe se predale

    Foto: Ilustracija


1973. - U zemljotresu jugozapadno od Meksiko Sitija poginulo više od 500 ljudi.

1995. - Minobacačka granata je na sarajevskoj pijaci "Markale" usmrtila 43 i ranila 84 ljudi. Centralna gradska pijaca, za vrijeme opsade, predstavljala je jednu od rijetkih lokacija gdje je moguće nabaviti hranu. Tako su i tog 28. avgusta 1995. Markale bile mjesto koje je mnogima značilo opstanak. U 11 sati začulo se pet snažnih detonacija, a Markale su doživjele gorku sudbinu.

1996. - Vlada SAD zabranila vođi "Nacije islama" Luisu Farakanu da prihvati obećani libijski poklon od milijardu dolara radi ekonomske i političke pomoći američkim crncima.

2004. - Vatikan vratio Ruskoj pravoslavnoj crkvi ikonu Kazanske Bogorodice iz 16. vijeka, koja se smatra zaštitnicom Rusije.

Rođeni Gete i Rols

1749. - Rođen njemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno od najvećih imena svjetske literature. Nekoliko godina poslije završenih studija prava u Strazburu preselio je u Vajmar, gdje je 28 godina bio upravnik pozorišta. Osim književnosti, u kojoj se nametnuo kao obnovitelj lirike, drame, epa i romana, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj poeziji, kojom se oduševljavao, i prevodom više narodnih pjesama, uključujući "Hasanaginicu". Ostavio je jednu od najvećih i najzanimljivijih zbirki pisama. Djela: "Faust", "Vilhelm Majster", "Verter", "Izbor po srodnosti", drame "Gec od Birlinhema", "Egmont", "Ifigenija na Tauridi", "Torkvato Taso", tragedije "Klaviho", "Vanbračna kći", ep "Herman i Doroteja", putopis "Putovanje po Italiji", autobiografsko djelo "Iz mog života", poezija "Marijenbadska elegija", "Rimske elegije", "Zapadno-istočni divan", epigrami "Ksenije", optičko djelo "Teorija boja".

  • Čarls Stjuart Rols

    Čarls Stjuart Rols

    Foto: Agencije


1877. - Rođen engleski proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je s Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila "Rols-Rojs". Rojsova firma je 1904. počela da pravi automobile, čiji je izgled impresionirao Rolsa, i njih dvojica su dvije godine kasnije postali suvlasnici kompanije čija su vozila u automobilskoj industriji nenadmašna po luksuzu i kvalitetu. Kompanija "Rols-Rojs" proizvodi i avionske motore. Rols je prvi pilot koji je - u junu 1910. godine - preletio La Manš u oba pravca bez zaustavljanja, a u julu 1910. je kao prvi britanski pilot poginuo u avionskoj nesreći.

Na današnji dan umro Sveti Avgustin

430. - Umro rimski sveštenik Aurelije Avgustin, poznat kao Sveti Avgustin, episkop u rimskoj sjevernoj Africi, najznamenitiji predstavnik rane hrišćanske filozofije, tzv. patristike. U najvažnijem svom djelu - "O državi Božijoj" - istoriju čovječanstva je objašnjavao Božijim namjerama. Pri tome je pravio razliku između idealne - vječne "države Božije" - i privremenih, prolaznih oblika zemaljske države. To djelo je dugo bilo doktrinarni osnov crkvene kritike svjetovnih ustanova.

1645. - Umro holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus, osnivač nauke o međunarodnom pravu. Pripadao je "školi prirodnog prava" i dokazivao jednakost ljudi među sobom i pred zakonom. Takođe je tvrdio da su okeani opšte dobro i da pojedine zemlje nemaju pravo njihovog ekskluzivnog korišćenja. U Holandiji se u vrijeme oštrih sporova rimokatolika i protestanata zauzimao za vjersku toleranciju, dokazujući da su obje grupe hrišćanske i da nema razloga za sukobljavanja, ali je 1618. uhapšen u Utrehtu i 1619. osuđen na doživotnu robiju kao vjerski jeretik. Uspio je 1621. da pobjegne u Francusku i od 1635. do smrti bio je ambasador Švedske u Francuskoj. Djela: pravna i religiozna - "De iure belli ac pacis", "Mare liberum", "De iure praedae", "De veritate religionis Cristianae", "Via et votum ad pacem eclesiasticam", drame - "Christus patiens", "Sophomphaneas", "Adamus exul".

  • Džon Hjuston

    Džon Hjuston

    Foto: Arhiva


1987. - Umro američki filmski režiser Džon Hjuston, jedan od najistaknutijih američkih sineasta 20. vijeka, izvrstan u radu s glumcima. Snimio je mnoštvo filmova, najviše pustolovnog i kriminalističkog žanra. Filmovi: "Malteški soko", "Rt Largo", "Bijasmo stranci", "Blago Sijera Madre", "Džungla na asfaltu", "Crvena značka za hrabrost", "Afrička kraljica", "Mobi Dik", "Noć iguane", "Odsjaj u zlatnom oku", "Grad izobilja", "Naš čovjek iz Australije", "Sudija za vješanje", "Eni", "Ispod vulkana".

1991. - Umro patrijarh SPC German. Bogoslovski fakultet je studirao u Beogradu, a pravo u Parizu. Poslije smrti patrijarha Vikentija 1958. godine izabran je za poglavara Srpske pravoslavne crkve. Zbog teške bolesti, 2. decembra 1990. je na njegovo mjesto izabran patrijarh Pavle.

Više o:

Markale Granata
NA VRH

Podijeli članak na