SVJEDOK GENOCIDA

Sjećanje na dan kada je Klinton otvorio Memorijalni centar Potočari

Memorijalni centar otvorio je tadašnji američki predsjednik Bil Klinton, koji je prisustvovao ukopu 107 žrtava genocida

Piše: S. Smajlović

20.9.2021

Obilježena godišnjica otvaranja Memorijalnog centra Potočari - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+5

U prisustvu velikog broja udruženja preživjelih žrtava genocida nad Bošnjacima Srebrenice, predstavnika općine Srebrenica, polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i na drugi način, danas je u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari obilježena 18 godišnjica otvaranja ovog memorijala i ukopa 107 identificiranih žrtava genocida.

Između ostalim cvijeće na spomen- obiljeđje položili su potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunjevič, federalni ministar Edin Ramić i potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić. Prisutnima se obratio predsjednik Upravnog odbora Šefket Hafizović



Tri dženaze

 -Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD)Bil Klinton (Bill Clinton) 20. septembra 2003. godine otvorio je ovaj kompleks i prisustvovao dženazi i ukopu 107 identificiranih žrtava genocida, pored 882 tijela koja su smiraj našla nakon dvije dženaze obavljene u martu i julu iste godine- naglasio je Hafizovi, dodajući da je ovaj memorijal, mjesto dokazivanja istine i pravde i da na tome nikada niko neće stati.

Na prvoj dženazi 31. marta te godine ukopano je 600, 11. jula 282 i na otvaranju ovog kompleksa još 107 žrtava genocida. Do sada je u proteklih dvadeset dženaza u ovom kompleksu ukopano 6.665 identifikovane žrtve genocida. Najmlađa žrtva je tek novorođena beba Fatima Muhič, a najstarija Šaha Izmirlić, koja je imala 94 godine.

Nakon simboličnog programskog sadržaja u mezarju, u prostoru bivše fabrike akumulatora otvorena je izložba pod motom „Koracima onih koji (ni)su došli“.


Predmeti žrtava

Izložba je rezultat rada mladog istraživačkog tima Memorijalnog centra, koji već dvije godine kontinuirano radi na prikupljanju ličnih predmeta žrtava i svjedoka genocida na trasi puta kojom se kretala kolona „ Marša smrti“ u julu 1995. godine, kao i skloništima u kojima su se krili danima i mjesecima nakon pada Srebrenice pod kontrolu VRS-a.


Izložba borbe za život

Izložba se sastoji od narativa, fotografija, izjava svjedoka i ličnih predmeta prikupljenih na značajnim historijskim lokacijama. Kroz izložbu su na jedan poseban način prikazane patnje i borba za život onih koji su preživjeli genocid u Srebrenici. Ovo je prvi put da se na jedan ovakav način i sa ovoliko materijala prikazuje put nemoćnih ljudi u želji da prežive i domognu se slobodne teritorije.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.