ANALIZA

SDP-ov šamar Konakoviću: Trojka puca na Predsjedništvu?

Javnim prepucavanjima i otkrivanjem sukoba i tenzija unutar koalicije godinu dana pred izbore, javnosti šalju sliku da je trojka raštiman orkestar. To je predavanje utakmice i prije prvog sudijskog zvižduka

Danijal Hadzovic
Piše: Danijal Hadžović

14.10.2021

Elmedin Konaković i Nermin Nikšić. Avaz

Prije nekoliko dana, u Centralnom dnevniku Senada Hadžifejzovića, Elmedin Konaković, Saša Magazinović i Edin Forto slali su optimistične i samouvjerene poruke o slogi i zajedničkom cilju Trojke koja na izbore 2022. izlazi zajedno da pobijedi. No, sada na površinu još jednom izlazi činjenica da u Trojki baš i ne cvjetaju ruže.

Najprije je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić jučer saopćio da ova stranka neće podržati Denisa Zvizdića za člana Predsjedništva te da će SDP-a imati svog kandidata o kojem će odlučiti organi ove stranke, da bi danas Igor Stojanović, predsjednik Općtinskog odbora Centar, otišao i korak dalje i izjavio da SDP neće podržati niti jednog bivšeg ili sadašnjeg kandidata SDA za Predsjedništvo. Drugim riječima, kandidat NiP-a za SDP ne dolazi u obzir.

Konaković je na izjave iz SDP-a reagirao rezervirano, tvrdeći da još nikakav zvaničan stav od njih nije dobio, ali naglašavajući da će i dalje činiti sve da Trojka izađe s jednim kandidatom.

- To bi bilo dobro s aspekta, i to sam više puta ponovio, uvjerljive pobjede i razlike u glasovima. Ne sumnjam da ćemo u Predsjedništvu gledati nekoga iz naše ekipe. Bit će vrlo važno da se desi sarajevski sindrom koji je pokazao da su razlike u broju glasova kandidata Trojke i SDA bile trostruke. O tome se radi i to mi je prvi cilj - izjavio je Konaković.

No, da li to znači i da će Konaković biti spreman da popusti i preda kandidaturu SDP-u?

Zvizdić nepoželjan

Posljednji istupi SDP-a direktan su šamar u lice nastojanjima Naroda i pravde. Naime, od strane NiP-a već je mjesecima vođena indirektna kampanja za kandidaturu Denisa Zvizdića.

Zvizdića su u javnosti naširoko nastojali prikazati kao najkompetentnijeg kandidata za Predsjedništvo koji bez problema pobjeđuje Izetbegovića.

Pored toga, plan na koji je računao NiP bio je da Zvizdić do izbora 2022. ostane nezavisni zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH te da se u skladu s tim brendira kao nestranački kandidat trojke.

Ipak, ova ideja teško da je moglo djelovati uvjerljivo, uzimajući u obzir da je Denis Zvizdić, poput i rukovodstva NiP-a, također ponikao iz SDA te da je ideološki, rodbinski i kadrovski daleko bliži ovoj stranci nego SDP-u nego i Našoj stranci, pa je samim tim prilično jasno kao čiji kandidat bi se primarno percipirao.

Odluka SDP-a da javno obznani kako ne pristaje na Zvizdića, ali ni na „niti jednog bivšeg člana SDA“ jeste jasna poruka NiP-u da povuče ručnu i prepusti SDP-u kandidata.

Za ovakav stav SDP itekako ima utemeljenja. Kada se pogledaju ukupni rezultati, SDP pojedinačno jeste najjača stranka, po broju glasova sa posljednjih izbora gotovo dvostruko jača od NiP-a. Ipak, činjenica da je trojka za sada na vlasti jedino u Kantonu Sarajevu, u kojem je NiP daleko dominantniji, sve češće ostavlja utisak da je Trojka primarno projekat agilnog Dine Konakovića, u kojem SDP igra sekundarnu i podređenu ulogu, zbog čega negoduje i sve veći broj članova ove stranke, smatrajući da se Konakoviću prepušta previše.


Koga kandidirati

No, ako SDP kao najjača stranka u koaliciji i polaže pravo na člana Predsjedništva kao na najvišu funkciju, ova stranka se ipak suočava s jednom praktičnom poteškoćom – koga kandidirati?

Denis Bećirović, političar koji među glasačima vjerovatno ima najveću reprezentativnost i na izborima 2018. je zamalo pobijedio Džaferovića, odustao je od kandidature. Predsjedniku ove stranke Nerminu Nikšiću za poziciju člana Predsjedništva vjerovatno nedostaje karizme i diplomatskog iskustva. Kao jedan od mogućih kandidata ove stranke spominjao se i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, no veliko je pitanje koliku popularnost uživa mimo svoje političke regije. Među ostalim istaknutim članovima SDP zasad se ni približno ne nazire ime koje bi izgledalo dovoljno uvjerljivo za funkciju člana Predsjedništva.

S druge strane, s izuzetkom pomenutog Zvizdića koji je stekao značajno diplomatsko iskustvo, čini se da ni druge dvije stranke Trojke zasad nemaju koga da ponude.

Možda i važnije od toga ko će biti zajednički kandidat jeste to da trojka uopće izađe sa jednim kandidatima. Naime, dosadašnje iskustvo jasno pokazuje da zahvaljujući rascjepkanoj opoziciji i podijeljenim glasovima, kandidat SDA pobjeđuje u utrci za Predsjedništvu, no sa zajdničkim kandidatom opozicije šanse SDA bile bi minimizirane.

Kriza vlasti i politička ponuda u BiH trenutno su u toliko očajnom stanju, da bi veliki pomak bio i samo rušenje aktuelne vlasti, koja kontinuirano vuče katastrofalne političke poteze, ulazi iz afere u aferu i proizvodi kadrovsku bruku.


SDA trlja ruke

Kako je moguće zajedničkim snagama suprotstaviti se vladajućoj mašineriji i spriječiti rasipanje glasova, opozicija u FBiH može učiti iz primjera opozicije u RS, koja već desetak godina zajednički istupa na izbore, tako što jedna stranka daje kandidata za Predsjedništvo, druga za predsjednika RS, treća za predsjednika Narodne skupštine RS, itd.

S obzirom da je SDP najjača stranka unutar Trojke, možda bi neki red nalagao da se ovoj stranci da prednost da predloži kandidata za poziciju koju primarno želi. No, ako je to Predsjedništvo, a očigledno da jeste, u tom slučaju red bi bio i da SDP izabere dostojnog kandidata koji može pobijediti na izborima. NiP-u bi se, s druge strane, primjerice dalo pravo na premijera Federacije BiH u slučaju formiranja vlasti, Našoj stranci premijer KS, i tako redom..

Naravno, jasno je da su SDP i NiP svjetonazorski najrazličitije moguće stranke. Jedna je socijaldemokratska, druga konzervativna. Jedna svoj ideološki temelj ima u Savezu komunista BiH i vrijednostima koje je generirao, druga je potekla od SDA i vjersko-konzervativnih struktura. I sama činjenica da se i po broju glasova približavaju, generira nove preduslove za politički sukob. No, ukoliko i pojedinačno i kao pokret žele ostvariti bilo kakav rezultat, taj sukob moraju ostaviti za bolja vremena, kada zaista budu imali vlast i priliku da naprave promjenu.

Javnim prepucavanjima i otkrivanjem sukoba i tenzija unutar koalicije godinu dana pred izbore, javnosti šalju sliku da je trojka raštiman orkestar. To je predavanje utakmice i prije prvog sudijskog zvižduka, na način da međusobno posvađani igrači odbijaju uopće i da izađu na teren. Od toga profitirati mogu jedino Izetbegović i SDA.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.