HISTORIJSKE LEKCIJE

Uz bonske ovlasti dovršiti izgradnju BiH

Primjeri iz prošlosti pokazuju da je korištenje bonskih ovlasti bilo uspješno i omogućilo je da BiH, bez većeg otpora, znatno ojača kao država

Danijal  Hadzovic
Piše: Danijal Hadzovic

Šmit: Poništio stupanje na snagu spornog zakona

Foto: Arhiv


Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) posegao je za bonskim ovlastima te poništio stupanje na snagu spornog zakona o nepokretnoj imovini kojim je bh. entitet Republika Srpska pokušao sebi prisvojiti imovinu države Bosne i Hercegovine.

Iako je Šmit, napokon, upotrijebio bonske ovlasti, radi se o prilično blagom primjeru. On, najprije, nije poništio svakako neustavni zakon koji je usvojila NSRS, već je samo spriječio njegovu primjenu. No, Šmit je naglasio da je zaustavio primjenu do odluke Ustavnog suda, čime jasno naglašava namjeru da ovakve stvari prepusti u ruke domaćim institucijama.

Nedovršena država

Pitanje je, međutim, koliko su domaće institucije uopće u stanju funkcionirati u punom obimu te kvalitetno i uspješno provoditi odluke? Bosna i Hercegovina je - treba to otvoreno reći - nedovršena država.

Dejtonskim mirovnim sporazumom BiH je imala ovlasti koje jedva da su je i činile državom. Primjera radi, iz Dejtona je BiH izašla kao država bez zajedničke granične službe, registarskih tablica, pasoša i tako dalje. Vijeće za provedbu mira (PIC) je krajem 1997. visokom predstavniku dalo tzv. bonske ovlasti, kojim je praktično dobio neograničenu moć da nameće odluke i smjenjuje političare.

Cilj je bio, posredstvom visokih predstavnika, stvoriti potrebne preduvjete da BiH profunkcionira kao država s potrebnim ovlastima.

Ipak, rušenje „aprilskog paketa“ ustavnih reformi 2006. predstavljalo je svojevrsnu prekretnicu. Od te godine pa nadalje, korištenje bonskih ovlasti je splasnulo. Procesi i uspjesi koji su ostvareni do te godine, u pogledu integracije države i jačanja njenih institucija, krenuli su u suprotnom pravcu. Milorad Dodik, koji je upravo te 2006. došao na vlast, započeo je dugotrajan i iscrpan proces slabljenja države i njenih institucija.

Rušilački pohod

Taj rušilački poduhvat svoj vrhunac dostiže upravo posljednjih mjeseci. Stranke iz RS blokiraju rad državnih institucija, SNSD i HDZ blokiraju usvajanje budžeta BiH, a Narodna skupština RS protuustavno donosi zakone kojima pokušava oteti nadležnosti države.

Možda je vrijeme da se ponovo razmisli o upotrebi bonskih ovlasti, ne stidljivo i neodlučno, nego donošenjem sveobuhvatnog seta zakona i mjera kojim bi se BiH omogućilo da dobije sve ovlasti i funkcije neophodne da profunkcionira kao stabilna država, te da se otkloni ili barem znatno ublaži prostor za blokade.

Primjeri iz prošlosti pokazuju da je korištenje bonskih ovlasti bilo uspješno i omogućilo je da BiH, bez većeg otpora, znatno ojača kao država.

Više od 900 odluka

Zahvaljujući bonskim ovlastima, visoki predstavnici nametnuli su više od 900 odluka. Bonske ovlasti omogućile su Bosni i Hercegovini da, između ostalog, dobije konvertibilnu marku kao valutu, zastavu, grb, registarske tablice, konstitutivnost naroda na teritoriji cijele države. Smijenjene su i desetine funkcionera koji su podrivali dejtonski ustav.

NA VRH

Podijeli članak na