DRAMATIČNO SMANJENJE

Crkva upozorava: Znate li koliko sada ima katolika u Bosni i Hercegovini

Situacija je posebno teška u Republici Srpskoj gdje ih je 1991. godine bilo oko 220.000, a sada je samo oko 15.000 katolika

U Federaciji BiH, prema posljednjem popisu, Hrvata je samo 22,4 posto. Ilustracija

A. Č. / Jutarnji list

9.5.2022

Katolici u Bosni i Hercegovini, koji su u najvećem broju Hrvati, suočeni su s dramatičnim smanjenjem njihova broja i njih je u toj zemlji sada tek oko 350.000, upozorili su biskupi iz BiH u dokumentu naslovljenom kao promemorija o uspostavi pravde i društvene sloge koji je objavljen u ponedjeljak.

Promemorija koju su potpisali svi članovi Biskupske konferencije BiH, kako stoji u tom dokumentu, objavljena je s ciljem uspostave društvene sloge u zemlji i poštivanja svih individualnih i kolektivnih prava njenih građana.

Posebno analizirajući poziciju u kojoj se nalaze Hrvati, upozorili su kako je danas u BiH njih tek oko polovina od predratnih 760.000, a to je rezultat kako ratnih progona tako i negativnih demografskih trendova i iseljavanja nakon rata te političkih problema.



Neuspjeh povratka raseljenih

- Tokom posljednjih 30 godina nestalo je više od polovice katolika a time i Hrvata, odnosno oko 54,6 posto. Situacija je posebno teška u Republici Srpskoj gdje ih je 1991. godine bilo oko 220.000, a sada je samo oko 15.000 katolika, odnosno samo ih je 2,4 posto od ukupnoga broja stanovnika ovog entiteta. A u entitetu Federacije BiH, prema posljednjem popisu, Hrvata je samo 22,4 posto - navodi se u dokumentu.

Uz poteškoće poput neuspjelog povratka raseljenih tokom posljednjeg rata, negativnog prirodnog priraštaja, novog iseljavanja, visoke stope nezaposlenosti i raširene korupcije koja potiče iseljavanje u potrazi za poslom, biskupi kao razlog smanjenja broja katolika navode i političke razloge odnosno neravnopravan ustavnopravni položaj Hrvata.

- Mnoge frustrira nepravedna unutarnja podjela BiH na dva entiteta čija je upravna struktura u oba slučaja na štetu Hrvata, zatim neriješeno nacionalno pitanje te činjenica da biračku volju pojedinca i naroda obezvrjeđuje izborni zakon. Taj zakon Hrvatima ni na jednoj razini, gdje su u manjini, ne osigurava mogućnost, da sami sebi izaberu predstavnike", navode biskupi u promemoriji te ističu kako se time Hrvate ponižava a lažni samoproglašeni hrvatski identitet pojedinaca u državnoj upravi i diplomaciji često se primjenjuju na štetu dostojanstva i prava Hrvata kod donošenja važnih odluka i preuzimanja nekih službi.

Hitno donošenje mjera

Međunarodnu zajednicu pozvali su da intervenira i pomogne izmjeni Izbornog zakona jer je jasno da ni Bošnjacima ni Srbima to nije u interesu u postojećim okolnostima.

Pozvali su na hitno donošenje mjera kojima će se zaustaviti iseljavanje te potaknuti demografska obnova zemlje, ali i na preustroj cijele države odnosno ukidanje dejtonskog modela i uvođenja onog nalik na Švicarsku ili Belgiju.

Od vlasti u BiH na kraju su zatražili da poštuje ugovore o statusu Katoličke crkve koje je potpisala sa Svetom Stolicom jer ništa od odredbi iz tih dokumenata još nije provedeno u praksi.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.