66 ZASTUPNIKA ZA

Predstavnički dom usvojio zabranu izgradnje malih hidrocentrala

U novopredloženom zakonu, pojam "mala hidrocentrala" čiju gradnju treba zabraniti definisan je kao hidropostrojenje snage do (i uključivo) 10 megavata (10 MW)

Predstavnički dom usvojio zabranu izgradnje malih hidrocentrala. SCREENSHOT

Piše: S. S.

6.6.2022

Predstavnički dom Parlamenta FBiH je usvojio zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji. Razlozi za dopune su vezani za zaključak Predstavničkog doma iz juna 2020. godine o zabrani gradnje malih hidrocentrala na cijeloj teritoriji FBiH i Prijedlog deklaracije o zaštiti rijeka.

Za ove izmjene glasalo 66 zastupnika, a jedan je bio suzdržan.

Ovaj Zakon sada treba potvrditi i Dom naroda FBiH.

Različita rješenja

Predlagač dopuna aktuelnog zakona je Federalna vlada. Uz osnovni tekst, Parlamentu je dostavila i obrazloženje njenih prethodnih aktivnosti, poput odgovarajućih zaduženja ministarstvima, kao i agencijama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora, Komisiji za koncesije i drugim nadležnim adresama. Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije je, primjerice, naložila da zatraži od kantona informaciju o ukupnom broju dosadašnjih izdatih koncesija na vodna dobra čiji je cilj proizvodnja električne energije iz hidropostrojenja, uključujući i informacije o predviđenim snagama tih postrojenja, kao i pregled dosadašnjih aktivnosti na razvoju ovih projekata.

U novopredloženom zakonu, pojam "mala hidrocentrala" čiju gradnju treba zabraniti definisan je kao hidropostrojenje snage do (i uključivo) 10 megavata (10 MW).

Objašnjavajući zašto ta granica, Vlada navodi da je razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana u instaliranoj snazi i da su vrijednosti koje dijele ta dva pojma različite od zemlje do zemlje. Neke, poput Portugala, Španjolske, lrske, Grčke i Belgije, prihvatile su 10 MW kao gornju granicu snage za male hidroelektrane; u ltaliji je granica 3 MW, u Švedskoj 1.5 MW, u Francuskoj 8 MW, u lndiji 15 MW, u Kini 25 MW.

U Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW kao gornja granica, što su podržali Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA) i Evropska komisija. Prema postojećim propisima u Hrvatskoj, mala hidroelektrana određena je kao postrojenje za iskorišćavanje energije vodotokova s izlaznom električnom snagom od 10 kW do 10 MW, navela je također Vlada.

Ranije odbijen hitni postupak

Novopredloženim njenim zakonom je omogućeno i da podnosioci zahtjeva za izdavanie energetske dozvole, koji već otprije imaju zaključene ugovore o koncesiji s nadležnim organom, u roku od tri godine kompletiraju zahtjeve.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji, s ovim odredbama, Vlada je utvrdila na sjednici 1. aprila ove godine.

I prije je ustanovila tekst, ali u Parlamentu nije prihvaćen predloženi hitni postupak, čime je tekst, proceduralno gledajući, "vraćen" u formu nacrta. Dom naroda je zatražio još i provođenje javne rasprave.

Nakon svih ovih koraka, Vlada je dobila mogućnost da utvrdi Prijedlog zakona uvažavajući primjedbe izrečene tokom javne rasprave, što je i učinila na spomenutoj ovogodišnjoj aprilskoj sjednici i nakon toga uputila tekst na razmatranje Parlamentu, a Predstavnički dom ga uvrstio u prijedlog dnevnog reda za sutra.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.