PITALI SMO

Zašto se nacionalisti plaše imena Josipa Broza: Nisu u stanju popraviti ni fasade koje je Tito izgradio

Ne odriču se njegovih plaća i penzija koje su primali, stanova u kojima žive, svega što su dobili u njegovo vrijeme

Bajtal: Ovi danas ništa ne znače. Avaz

Piše: A. Bajramović

4.9.2022

Inicijativa za promjenu naziva ulice Maršala Tita u Mostaru nije dobila podršku Gradskog vijeća, pa će njeni predlagači, vjerovatno, čekati novu priliku i drugačiji omjer snaga u vijećničkim klupama.

Uprkos svim manama koje je imala bivša država, opravdano se nameće pitanje zbog čega su nacionalisti Tita, kao jednu od historijskih ličnosti ovih prostora, protjerali iz naziva ulica i trgova u velikom broju gradova BiH i regiona. 

Stalni napori

U Rudom su, naprimjer, Titovoj ulici dali ime Draže Mihailovića, a Titovu bronzanu bistu odmah na početku rata prodali otpadu sekundarnih sirovina u Užicu. Trend, očigledno, traje i danas, kada bi lokalne vlasti, poput onih u Mostaru, trebale imati važnijih tema za raspravu.

Poznati bh. sociolog i filozof prof. dr. Esad Bajtal kaže da sadašnji režimi ne mogu da „dobace“ ni blizu Titovog, pa im je on loša paralela te ga, onako minorni, žele izbrisati.

- Oni se odriču imena Josipa Broza Tita, njegovih ulica i parkova, ali, pazi sad mangupa, ne odriču se njegovih plaća i penzija koje su primali, stanova u kojima žive, svega što su dobili u njegovo vrijeme.

Oni ne mogu ni fasade da poprave na zgradama koje je on izgradio. Pogotovo u svijetu, u poređenju s njim, oni su niko i ništa. Od ovih danas niko ne znači ništa ni na Balkanu, osim u smislu smeća, nereda, haosa i straha koji siju oko sebe. Da nije straha, oni ne bi postojali. Kriminal, tenzije, prijetnje, priča o ratovima i laži su jedini način na koji oni postoje - kaže Bajtal.

Ne morate danas biti jugonostalgičar da biste shvatili da je u Titovoj državi postojalo više socijalne i jednakosti pred zakonom, da je briga o čovjeku bila veća, a država bila u stanju da zadovolji sve potrebe svojih stanovnika. Bajtal podsjeća na besplatne stanove, povoljne kredite za izgradnju doma, besplatno školstvo s diplomama priznatim u svijetu.


Radničke pogodnosti

- Imao si besplatno zdravstvo koje ti je reklo da te neko sa Sokoca može uputiti u Ljubljanu ili Pariz ako na Sokocu, Brezi ili Busovači nema lijeka, dok danas sa zdravstvenom knjižicom koju imaš ne možeš ni iz kantona u kanton. Imao si radnička odmarališta u kojima se odmaraš najmanje 15 dana, dok danas ljudi sanjaju o tri dana mora. 

A osim ta tri obroka u odmaralištu, imao si i regres za pivo, meze, muziku i Šerbu i njegovu harmoniku. Ja sam gledao u radničkom odmaralištu Titovih rudnika uglja u Gracu kada je svjetska harmonika svirala rudarima iz Breze, Kaknja, Banovića... - ističe Bajtal.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.