UDRUŽENJE POSLODAVACA FBIH

Nenadić: Poslodavci u FBiH žele povećati plate radnicima, ali uz rasterećenje od nameta

Mi, poslodavci, smatramo da su neprihvatljivo mali iznosi minimalnih, pa i drugih plata u poslovnoj zajednici, kazao je

Mario Nenadić: Prihvatiti otvoren i argumentovan dijalog sa poslodavcima. Samır Jordamovıc / AA

Anadolija

8.10.2022

Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) svjesni su izuzetno niskih minimalnih plata u poslovnom sektoru, žele ih povećati, ali uz paralelno rasterećenje od obaveza i nameta koje poslovna zajednica ima, izjavio je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca u tom bosanskohercegovačkom entitetu.

Nenadić se u razgovoru za Anadolu Agency (AA) osvrnuo na nedavnu odluku Predstavničkog doma FBiH da usvoji Nacrt zakona o minimalnoj plati u tom entitetu, o kojem će javna rasprava trajati 90 dana.

U Nacrtu zakona o minimalnoj plati, u članu 4, definisan je obračun minimalne plate na način da je osnovica za utvrđivanje minimalne plate prosječna bruto plata u FBiH za mjesec decembar 2020. godine, prema zvaničnom podatku federalnog Zavoda za statistiku, u iznosu 1.532 konvertibilnih maraka (KM) bruto (993 KM neto).

Nacrt zakona o povećanju minimalne plate neprihvatljiv

Nenadić tvrdi da je takav nacrt za poslodavce neprihvatljiv zbog izostanka ekonomsko-socijalnog dijaloga te upozorava na posljedice njegovog eventualnog usvajanja, poput zatvaranja velikog broja firmi koje ne mogu poslovati pod ovim uslovima i otpuštanja velikog broja radnika, povećanja broja nezaposlenih, opterećenja na službama za zapošljavanje i u konačnici uvođenju novog nesređenog stanja.

- Mi, poslodavci, smatramo da su neprihvatljivo mali iznosi minimalnih, pa i drugih plata u poslovnoj zajednici. Međutim, to stanje se ne može promijeniti samo nekom naredbom ili odlukom. Mora se o tome razgovarati. Moramo donijeti zakon o minimalnoj plati, ali paralelno s tim raditi na rasterećenju drugih obaveza, nameta koje poslovna zajednica ima kako bismo oslobodili prostor da podižemo plate... Mi želimo da svaku ušteđenu marku usmjeravamo u razvoj kompanija, investicije i u podizanje standarda naših građana. Plate su nedovoljne i male, želimo da ih povećavamo, ali da to radimo u paketu s rješavanjem određenih drugih propisa koji utječu na poslovanje i koji nam vežu ruke da istovremeno isplaćujemo skupe doprinose, poreske obaveze i izuzetno visoke brojne parafiskalne namete i da pritom povećavamo plate radnika", rekao je Nenadić.

On vjeruje da će vlasti prihvatiti otvoren, argumentovan dijalog sa poslodavcima i da će razgovarati o poželjnim rješenjima. U suprotnom, kako je kazao, doći će do stagnacije, pa čak i nazadovanja poslovne oblasti u BiH.

Šta poslodavci očekuju od vlasti

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, koje okuplja 20.000 članica, firmi i pravnih subjekata u FBiH, pripremilo je dokument "Šta poslodavci očekuju od vlasti" u kojem su dostavljeni prijedlozi zakona, podzakonskih i provedbenih akata za sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta i rasterećenja privrede. Ovaj dokument dostavljen je svim političkim strankama koje su učestvovale na općim izborima održanim 2. oktobra u BiH, a biće predat i novoformiranim vlastima.

“Radi se o prijedlogu neophodnih reformi u oblasti rada i zapošljavanja, privrede, zdravstvenog osiguranja, doprinosa, carinske politike itd. Svih propisa koji bi unaprijedili položaj realnog sektora i privatnog biznisa u FBiH. Radi se o dokumentu kojim je predloženo 40 konkretnih izmjena i dopuna propisa po članovima zakona ili podzakonskih akata koje je neophodno mijenjati kako bi se unaprijedio poslovni ambijent u BiH", rekao je Nenadić.

Na držanom nivou su predložili set izmjena propisa koji se odnose na carinsku politiku, uvozno-izvoznu politiku, politiku akciza te zakone o strancima. U dokumentu su predložili i formiranje Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju BiH, koja je jedna od rijetkih zemalja u kojoj ne postoji ekonomsko-socijalni dijalog.

Na nivou FBiH predložili su niz zakona iz oblasti fiskalne politike koji imaju za cilj smanjenje opterećenja na rad kroz smanjenje doprinosa na plate, oslobađanje investicija od plaćanja poreza na dobit, smanjenje cijena pojedinih federalnih taksi. Također su tu i prijedlozi izmjena i dopuna zakona iz oblasti radnog prava, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja itd.

"Čitav niz prijedloga smo dali, najvažniji, koji bi nama donio najveće benefite je smanjenje opterećenja poslodavaca kada se radi o plaćanju dana bolovanja. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja plaća svaki od 42 dana dozvoljenog bolovanja koja ide na teret poslodavaca. Mi smo predložili propise i trenutno je jedan takav u proceduri, izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju koji predviđa da se bolovanje na teret poslodavca svede na 15 ili koji dan više. Dakle, ono što je izdrživo. To bi nam u krajnjem slučaju relaksiralo stanje u realnom sektoru, poboljšalo poslovni ambijent i omogućilo u konačnici da dio tih sredstava usmjerimo prema platama i standardu radnika", rekao je Nenadić.

Dodao je da bi eventulnim rasterećenjem značajan dio ostvarenih rezultata poslodavci mogli usmjeriti na razvojnu politiku.

Istakao je da poslodavci nikada nisu dobili svoj prostor, posebno na nivou BiH, jer na državnom nivou nije funkcionalan ekonomsko-socijalni dijalog koji je propisan međunarodnim konvencijama.

"Vlasti, poslodavci i radnici moraju više razgovarati. Moramo usklađivati interese, potrebe, politike. Očekujemo puno više od vlasti kada se radi o razumijevanju ovog ekonomsko-socijalnog dijaloga", rekao je Nenadić.

Prostor za povećanje plata radnicima

Smanjenje opterećenja na rad je tema o kojoj se priča već nekoliko godina. Nenadić smatra da je riječ o jako važnom pitanju za poboljšanje ukupnog poslovnog ambijenta u BiH.

“Nije nepoznato da imamo najveća opterećenja. Bruto iznos plate i primanja radnika je zaista neobično opterećen i kreće se više od 70 procenata u odnosu na neto primanja radnika. To je neizdrživo. To se mora hitno mijenjati. Poslodavci na to ne gledaju kao prostor za ostvarenje dodatne dobiti, već kao na relaksiranje odnosa između njih i radnika koje zapošljavaju”, rekao je Nenadić, istakavši da se trenutno poslodavci u FBiH suočavaju s više od 3.200 opterećenja na rad.

Kako je kazao, u relaksaciji ovih odnosa, oslobađanju određenih opterećenja, doprinosa, poreskih tereta na račun i na štetu poslodavaca vide prostor, između ostalog, i za povećanje standarda radnika.

“Mislimo da je došlo vrijeme o podizanju standarda radnika i podizanju ukupnih plata, a ne samo minimalnih”, rekao je Nenadić.

U BiH je više od 380.000 nezaposlenih, od čega su tri četvrtine u FBiH. Nenadić tvrdi da se u FBiH još uvijek na listama zavoda za zapošljavanje nalaze sve osobe koje nemaju riješeno zdravstveno pitanje.

"Služba za zapošljavanje pretvorila se u neku ruku u socijalne službe. Što je nedopustivo", rekao je Nenadić i dodao da videncije na službama za zapošljavanje nisu usaglašene i nisu prilagođene potrebama tržišta rada.

"Mi želimo da tome damo veliki doprinos, da oslobodimo evidencije nezaposlenih, da ih oslobodimo od socijalnih i drugih pitanja. Kao što je to urađeno u entitetu Republika Srpska", rekao je Nenadić.

Radnik iz inozemstva nije konkurencija

Zbog nedostatka radne snage, koje je prouzrokovano masovnim odlaskom domaćeg stanovništva u inostranstvo, Bosni i Hercegovini, kako tvrde poslodavci, nedostaje oko 30.000 radnika, najviše u građevinskom sektoru. Kako bi problem nedostatka radne snage bio djelimično riješen, Udruženje poslodavaca FBiH insistira na liberalizaciji uvoza stranih radnika u Bosnu i Hercegovinu.

“U zemlji koja ima na evidencijama stotine hiljada nezaposlenih, naravno da je bilo kome teško razumijeti da poslodavcima fali do 30.000 radnika i da tražimo uvoz radne snage. Ako poslodavac kaže da mu je neophodan uvoz radnika zato jer ne može na domaćem tržištu da ih nađe, mora mu se vjerovati i omogućiti to”, rekao je Nenadić.

Istakao je da sistem, prije svega, treba obavezati poslodavce da raspoloživu radnu snagu potraži na domaćem tržištu, jer je uvoz radne snage zasigurno skuplji nego angažovanje domaćeg radnika.

“Nije nam radnik iz inozemstva nikakva konkurencija. To dokazuje da smo mi prije svega zainteresirani za razvoj domaćeg tržišta, rada i radne snage, a naš je interes da smanjimo liste na zavodima za zapošljavanje. Finansiranje tih potreba i obaveza prema nezaposlenim takođe pada na teret poslodavaca”, rekao je Nenadić.

Tržište rada očekuje težak period

Istakao je da se inflacija, koja je ove godine zabilježena u zemljama Evropske unije, najvećem izvoznom tržištu bh. industrije, značajno odražava na situaciju u BiH i da tržište rada očekuje težak period.

“U drvnoj industriji su za 40 i više procenata smanjene narudžbe u odnosu na isti period prošle godine ili u odnosu na situaciju prije recesije. Tamo građani i stanovništvo čuvaju novac za teža vremena. Neizvjesnost je velika na svim stranama i sigurno je da će se inflacija i recesija generalno jako odraziti na proizvodnju i rad u BiH”, rekao je Nenadić.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u julu ove godine donijela Uredbu o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, kojom je utvrđena i mogućnost da poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći radniku u visini do 1.080 KM bez plaćanja poreza i doprinosa.

Nenadić je istakao da je riječ o razumnoj, kvalitetnoj odluci koja je u FBiH već dala određene rezultate.

“Isplata je počela, firme isplaćuju. Mislim da će ova mjera, koja je bila usaglašena s Vladom FBiH, dati određene efekte u kontekstu podizanja standarda i prosjeka primanja u toku ove godine", rekao je Nenadić.

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine očekuje što prije formiranje vlasti nakon opštih izbora, kako bi imali priliku predstaviti dokument o njihovim očekivanjima.

Dobra saradnja s turskim kompanijama

- Sada želimo predstaviti prioritet iz dokumenta i da se u što skorije vrijeme u proceduri nađu propisi koji su od našeg zajedničkog interesa - poručio je Nenadić.

Na kraju se osvrnuo i na saradnju turskih kompanija sa firmama iz BiH.

“Saradnja je vrlo dobra. Naše kompanije u oblasti građevinske industrije, prerade mesa, drveta i ostalo već imaju saradnju s kompanijama iz Turkiye. Turkiye, prema povratnim informacijama naših kompanija, ima vrlo kvalitetne radnike, zainteresiranu radnu snagu. U ukupnim odnosima sa tržištem rada u BiH, vrlo uskoro će se ova saradnja i unaprijediti”, rekao je Nenadić.

Pozvao je sve turske kompanije da se preko Udruženja poslodavaca, ali u direktnim kontaktima s bh. firmama obrate za saradnju, obećavši im svaku vrstu podrške.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.