CRNO TRŽIŠTE

Šverc se seli u online sferu, sve više virtuelnih trgovaca: Na ulicama bh. gradova vidno smanjena količina nelegalnih cigareta

Nelegalna trgovina robom povećava korupciju i sitni kriminal za trećinu, a korupcija dalje utječe na povećanje nejednakosti i siromaštva i nanosi štetu svakome od nas

Oduzete cigarete pronađene u hladnjač. UIO

Piše: Z. Karić

30.11.2022

Bez obzira na pojačani rad državnih agencija (SIPA, Granična policija, UIO i entitetske inspekcije), a samim tim povećane zapljene, ilegalne cigarete i dalje su dostupne. U posljednje vrijeme ilegalna prodaja se prebacuje u online sferu tako da je sve više virtuelnih trgovaca švercanim cigaretama, što u velikoj mjeri šteti i građanima i državi.


Ekonomska šteta

Švercana roba nanosi štetu ekonomiji svake države. To smatra čak 80 posto ispitanika istraživanja londonskog “Ekonomista” koje je 8. novembra 2022. predstavljeno na Samitu o nelegalnoj trgovini u Varšavi. To istraživanje je pokazalo da je i nelegalna trgovina robom povećava korupciju i sitni kriminal za trećinu. A korupcija dalje utječe na povećanje nejednakosti i siromaštva i nanosi štetu svakome od nas.

Nekada se švercalo na ulici. Danas se nelegalna trgovina uglavnom preselila na internet. Poslije pandemije COVID-19, odnosno 2020. godine procvjetao je virtuelni šverc. Kako pokazuje istraživanje londonskog “Ekonomista”, čak 60 posto nelegalne robe kupuje se na internetu, a svega 35 posto na ulici.


I dalje završavaju na ulici. UIO

Narudžbe se vrše kroz chatove zatvorenih Facebook grupa, ličnih profila ili portala za online trgovinu, a dostava se vrši samo kroz male pakete kako bi što lakše prošla ispod radara inspekcijske kontrole.


Nezakonita prodaja

- U skladu s djelokrugom svog rada i utvrđenim zakonskim ovlaštenjima te u skladu s raspoloživim resursima, UIO poduzima mjere i radnje u cilju sprečavanja ilegalne trgovine putem interneta. Kontinuirano se prikupljaju podaci na portalima na kojima se vrši prodaja ilegalne robe od osoba koje nemaju dozvolu za obavljanje te djelatnosti - kazao je portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Aktivnosti koje se poduzimaju od službenika UIO se ogledaju u pokušaju identifikacije osoba (zavisno od platforme lica se često prijavljuju pod pseudonimom, što često otežava utvrđivanje njihovog identiteta) i određenih vrsta roba koje se prodaju putem interneta, a sve u cilju pronalaska takvih lica i utvrđivanja činjenica da li se ta lica bave nezakonitom prodajom putem interneta, odnosno kako bi se nad tim licima provele kontrolne aktivnosti gdje bi takva lica u konačnici bila sankcionirana i takvim licima onemogućila daljnja ilegalna prodaja roba putem interneta.

- U slučaju otkrivanja takvih lica, kontaktiraju se preduzeća koja su vlasnici platformi kako bi se pribavili podaci o pravnim i fizičkim licima koja se bave ovim ilegalnim aktivnostima, s tim da je obaveza davanja podataka ograničena od takvih provajdera, jer oni smatraju da isključivo daju zakup prostora za reklamiranje i trgovinu, a ne upuštaju se u pravo prodaje od takvih lica, što često dovodi do nepotpune dostave podataka o takvim licima - kazao je Kovačević.


Neuređena oblast

Pojava interneta omogućila je stvaranje virtuelnih tržišta i pretpostavki za povećanje ukupne konkurentnosti. Online trgovina je prilično neuređena oblast u BiH, a radi se o licima koja nisu registrirana za tu djelatnost pa samim tim robu ne prati faktura.

U toku pandemije uzrokovane koronavirusom došlo je do povećanja prodaje ilegalne robe putem web-portala koja se prema krajnjim kupcima, između ostalog, dostavlja putem operatera brze pošte.

- U ranijim projektima izvršeno je opremanje carinskih referata pošta s x-ray uređajima te izvršena obuka carinskih službenika za analizu rizika za identifikaciju sumnjivih pošiljki (droga, eksploziv, oružje, municija), ali i komercijalnih roba. Kad su u pitanju komercijalne robe, postoji prag od 300 KM kao pravo na povlasticu pri uvozu u poštanskom prometu, što znači da lice može i ima pravo da uveze robu za lične potrebe do te vrijednosti bez plaćanja pripadajućih dažbina - navode iz UIO.

Problem predstavlja i činjenica da je izuzetno teško identificirati lica koja stoje iza profila otvorenih na društvenim mrežama (radi se o lažnim profilima na Facebooki, Instragrami, olx.ba itd.), ali UIO poduzima radnje u cilju njihove identifikacije.


Teško identificirati vrste robe

Izazovi, navode iz UIO, koji se dodatno postavljaju i s kojima se susreću službenici UIO ogledaju se u tome da je teško identificirati vrste i količine robe koja se prodaje putem interneta kako bi se utvrdile činjenice da li je ta roba kojom se trguje prošla carinsku proceduru uvoznog carinjenja ili se radi o robama koje se prokrijumčare u BiH i iste se prodaju putem interneta.

Također, vrlo često se dešava da određena lica oglašavaju prodaju raznih vrsta roba, a radi se o robi koja uopće nije u BiH, već se nalazi u nekoj drugoj zemlji, a kad neki građanin odluči kupiti tu robu, onda lice koje je oglasilo prodaju te robe samo uime kupca na njegovo ime tu robu naruči iz inozemstva. Kao poslovna aktivnost, ovo nije nedozvoljeno, ali je problem što ta lica nisu registrirana za obavljanje poslovne djelatnosti, već to rade nacrno, bez plaćanja obaveza državi.

U UIO se vrše analize uvoza i prometa raznih vrsta roba, ali UIO ne raspolaže predmetnim podacima. S obzirom na to da se radi o velikom broju platformi, kako na deep i dark webu tako i na platformama koje se nalaze van jurisdikcije BiH, a nude takve robe na području BiH, vrlo je teško napraviti procjenu koliki je obim takvih roba za tržište BiH jer se platforme mogu nalaziti bilo gdje na svijetu.

Predmet interesiranja

Nelegalna trgovina na internetu je predmet interesiranja svih državnih kontrolnih organa, pa samim tim i UIO. U vezi s carinskim prevarama na internetu i cyber kriminalu, Sektor za provođenje propisa je prepoznao ovu problematiku te se u planu rada odredio da će posebnu pažnju posvetiti poduzimanju radnji, mjera i aktivnosti u cilju istraživanja, otkrivanja, sprečavanja i procesuiranja ovih kriminalnih aktivnosti po pitanju nezakonitosti u vezi s indirektnim oporezivanjem.

- Složenost pojave nezakonite trgovine putem interneta zahtijeva saradnju svih zakonodavnih i izvršnih organa kako bi se na odgovarajući način pristupilo ne samo analizi, planiranju i organiziranju akcija usmjerenih na brzo, efikasno i uspješno djelovanje u suzbijanju ilegalne internet-trgovine, već i usvajanja potrebnih zakonskih propisa kojima bi se regulirala i stavila pod kontrolu predmetna problematika - navode iz UIO.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.