Promjene na tržištu zemalja EU, našeg vanjskotrgovinskog partnera, obuhvataju prelazak s linearnog na cirkularni model, kao i uspostavljanje energetske efikasnosti te usvajanje EU standarda koji se odnose na količinu korištene sirovine iz reciklata.

Ukoliko se u naredne dvije godine ovaj model ne primijeni u našoj zemlji, domaća proizvodnja će biti u potpunosti ugrožena.

Buđenje svijesti

Iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH kazali su za „Avaz“ da će izvoznici iz naše zemlje morati poštovati principe “zelenog poslovanja” za izvoz na EU tržište.

- Iako ne postoji sistemski pristup cirkularnoj ekonomiji u našoj državi, evidentan je porast inicijativa za njeno promoviranje. Principi “zelenog poslovanja” se već nameću domaćim izvoznicima ukoliko žele biti u sastavu EU lanca vrijednosti te ukoliko žele biti konkurentni na spomenutom tržištu - naveli su iz VTKBiH.

Pet kompanija

VTKBiH je s Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju “Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH” potpisao memorandum o razumijevanju povodom saradnje na projektu koji se implementira do avgusta 2024. godine.

- Fokus je na podizanju svijesti o važnosti primjene zelene ekonomije, izgradnji kapaciteta svih nadležnih institucija te podršci uvođenju zelenih poslovnih modela za pet pilot-kompanija iz sektora metaloprerađivačke i drvoprerađivačke industrije u segmentu razvijanja poslovanja po principima cirkularne ekonomije - kazali su. 

Koje su razlike

Linearna ekonomija se zasniva na principu “uzmi – proizvedi – baci”. Kružna ekonomija zasniva se na kružnom kretanju u prirodi u kojem se sve eksploatira, mijenja oblik i ponovo vraća u ciklus. Ništa se ne gubi i ne stvara se višak.