GOSTOVALI NA FTV

Debata Tegeltije i Pećanina: Rasprava oko vraćanja klevete u Krivični zakon RS

Zakon o kleveti je zakon o zaštiti lika i djela Milorada Dodika, istakao je Pećanin

Milan Tegeltija i Senad Pećanin. Printscreen

H. J. I.

14.3.2023

O vraćanju klevete i uvrede u Krivični zakon RS, ogromnim novčanim kaznama za povredu časti i ugleda političara te o tome kako će se kriminalizacija klevete odraziti na građane, slobodu govora i profesionalizam medija u cijeloj BiH - za Plenum na FTV su govorili bivši predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija i Senad Pećanin, advokat i novinar.

Potpuna neravnopravnost

- Ovakvim zakonom klevetu situirate iz građansko-pravnog zakonodavstva u krivično-pravno - upozorio je Pećanin te pojasnio: 

- To znači da se sada postojanje klevete utvrđuje u krivičnom, a ne u parničnom postupku. Razlika između ova dva postupka, ključna, jeste u principu akuzatornosti u Zakonu o krivičnom postupku RS po kojem se krivični postupak može pokrenuti i voditi samo i isključivo po zahtjevu nadležnog tužioca. To implicira puno posljedica, prije svega po novinare, a onda i po sve ostale građane BiH. Interes osobe koja smatra da je na njenu štetu počinjena kleveta zastupa tužilac, odnosno država. Svi troškovi prethodnog postupka za utvrđivanje eventualne krivice za počinjeno krivično djelo padaju na teret države, a ne osobe koja smatra da su njeni interesi, čast ili ugled povrijeđeni - za razliku od građanskog postupka u kojem su i tužilac i tuženi kao parnične stranke ravnopravni, krivičnom postupku imamo potpunu neravnopravnost.

Laži, klevete i obmane

Tegeltija ističe da je sve to istina, te da su to i htjeli.

- Mi hoćemo da kriminalizujemo klevetu i da ona postane krivično djelo. Smatramo da je čast i ugled svakog pojedinca u društvu i društvo u cjelini do te mjere ugrožena lažima, klevetama, obmanama da dovodi u opasnost sadržaj društva u cjelini. Može da izazove mnoge posljedice. Krivično djelo podrazumijeva krivični postupak i to je u svakoj zemlji koja ima klevetu kao krivično djelo. Osnovno pitanje kod kriminalizacije klevete nije medijska zajednica, Milorad Dodik, Bakir Izetbegović ili bilo koji drugi političar niti je to pitanje zaštite političara; osnovno pitanje za sve nas je da li čast i ugled svakog pojedinca u društvu treba štititi krivičnim zakonodavstvom. Novinari nemaju razloga da se boje. Novinar koji poštuje pravila struke i novinarske standarde nemoguće je da bude zahvaćen ovim zakonom.

Pećanin je kao primjer naveo slučaj novinara Nikole Morače u Banjoj Luci koji je prije nekoliko sedmica priveden, gdje je od njega zahtijevano da otkrije izvor svojih informacija koje je iznio u tekstu kojim je bio pogođen "neko toliko moćan da stavi u akciju cijeli institucionalni aparat u RS."

Izvor informacija

- Policija zna ili bi trebala i morala znati da novinari nisu dužni otkriti izvor informacija. Saslušavali su ga, oduzeli mu telefon potpuno nezakonito i nagovijestili da će biti krivično procesiran bez ikakvog osnova - naveo je Pećanin.

Tegeltija tvrdi da se radi o jako osjetljivom slučaju i da se ne bi trebalo komentarisati dok je slučaj u toku.

Pećanin naglašava da bi jedino odustajanje od prijedloga da se kleveta situira u Krivični zakon RS bio potez koji bi garantirao očuvanje barem do sada dostignutog stepena novinarskih sloboda i prava na slobodu govora.

- Svaki ovako brutalan, ovako težak udarac prije svega medijima, novinarima, ali i svim građanima predstavlja strahovito opasan presedan koji dovodi samo do krivično-pravne zaštite kriminala najmoćnijih oligarhija. Mislim da je ovo na neki način zakon o zaštiti lika i djela Milorada Dodika i njegove porodice. Ovakva namjera, ukoliko bude realizirana, bit će udarac i medijima i novinarima u RS, ali onda ne samo u RS, s obzirom na prostorno važenje Krivičnog zakona - pod udar mogu doći novinari na teritoriji cijele BiH.

Tegeltija je to negirao.

- To je banalizacija stvari. Zakon štiti sve ljude na jednak način. Političari nisu predmet regulisanja ovog zakona, nego svi građani. Niko nema razlog da se boji stupanja na snagu ovog zakona.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.