Hojt Brajan Ji bio je američki zvaničnik, koji je bio dosta uključen u pitanja Balkana.
2016. godine je obnašao poziciju zamjenika pomoćnice američkog državnog sekretara Džona Kerija, a tada je dolazio i u BiH. Tu priliku je iskoristio i za intervju za "Dnevni avaz", koji je objavljen 8. decembra 2016. godine.
U nastavku vam donosimo intervju Hojta Brajana Jia za "Avaz".
- Hojt Brajan Ji (Hoyt Brian Yee), zamjenik pomoćnice američkog državnog sekretara Džona Kerija (Johna Kerry), nakon dvodnevnog boravka u BiH, gdje je razgovarao s nizom političara te učestvovao na sjednici Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), dao je ekskluzivni intervju za "Dnevni avaz", u kojem je istakao da je korupcija problem broj jedan u našoj državi.
Primjeri podmićivanja
- Ima je u pravosuđu, u institucijama vlasti, u zakonodavnim institucijama, u privredi. Nije to nešto što se može riješiti preko noći. Za takvo nešto potrebno je osigurati dobro upravljanje.
Ovoj državi trebaju lideri koji su posvećeni borbi protiv korupcije, ali prije svega jake institucije koje su u stanju da se odupru korupciji ili da je suzbijaju - izjavio je Hojt Ji za naš list.
Kako gledate na suspenziju glavnog državnog tužioca BiH Gorana Salihovića, protiv kojeg je pokrenuta istraga? U nedavnim akcijama zbog korupcije su pali i neki tužioci na nižim nivoima.
- BiH treba pravosudni sistem koji funkcionira tako što će građani koji imaju problem moći otići pred sud i u razumnom vremenu dobiti fer odluku. Ali moja impresija iz razgovora s građanima je da oni nemaju takva očekivanja.
U konačnici, mnoge kompanije, a u svakom slučaju američke, imaju određenu zabrinutost u vezi sa svim ovim.
Podsjetit ću vas na nedavni izvještaj UN-a, prema kojem u BiH postoji problem u provođenju normalnih transakcija, a tiče se problema podmićivanja.
Koliko znam, BiH i druge zemlje na Balkanu imaju najgore pokazatelje u primjerima podmićivanja privrednika, građana. A to je ozbiljan problem.
Kako riješiti problem izbornog sistema u BiH, a da se ne upletemo u nečije "nacionalno pitanje"?
- Najozbiljniji problem je u tome što taj sistem dopušta da se godinama ponavljaju iste prepreke koje koče zemlju tako što uvijek iznova bivaju izabrani oni političari koji nisu posvećeni reformama i promjenama te kojima odgovara status quo.
Treba nam sistem da ljudi koji su izabrani nisu odgovorni samo političkim strankama već i građanima. Građani moraju imati utjecaj na te zvaničnike.
Kriminal i terorizam
Najočitiji primjer je neriješeno pitanje izbora u Mostaru. Ovaj grad nije imao izbore od 2008. godine! Ovo je najproblematičnije pitanje demokratije u BiH. To je neuspjeh SDA i HDZ-a, najutjecajnijih stranaka u Mostaru, u rješavanju ovog problema.
Oduzeto je pravo glasa građanima u jednom gradu usred Evrope. Osam godina! A ovo je zemlja koja se želi priključiti EU!
Je li BiH uzrok nestabilnosti u regionu, kako to tvrdi hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović?
- Izvor nestabilnosti može biti armija mladih nezaposlenih, koji su nezadovoljni vlastima, političarima. To može biti i sistem sigurnosti, ili slabe institucije koje se ne mogu boriti protiv kriminala ili terorizma.
Ono što brine moju zemlju jesu strukturalne slabosti u BiH koje dozvoljavaju kriminalu ili teroristima da djeluju.
Sastali ste se u proteklim danima s nizom bh. zvaničnika. Imaju li oni uopšte svi istu viziju o tome kojim putem BiH treba ići?
- Postoje neki zajednički ciljevi, jedan od njih je priključenje EU. Ali to će iziskivati teške odluke. Navest ću samo primjer privatizacije državnih preduzeća. Za neke političke partije to je teško prihvatiti.
Ali znaju da je to jedna od mjera iz Reformske agende. Najveći izazov za vlasti je odlazak mladih ljudi iz ove države.
Može li Rusija zaustaviti NATO put BiH te hoće li podrška SAD ostati i nakon što Donald Tramp (Trump) bude imenovan za novog američkog predsjednika?
- SAD su duboko posvećene budućnosti BiH kao suverene države s dva entiteta u okviru Dejtonskog sporazuma. Pomažemo joj da napravi neophodne reforme, da jača svoju sigurnost, da se ekonomski razvija.
Vjerujem da je ta posvećenost bazirana na obostranim interesima jer je SAD stalo da Balkan ostane stabilan, a to se neće desiti ako BiH nije stabilna i sigurna država.
Vjerujem da će se američka politika nastaviti kretati u tom pravcu.
Na novom predsjedniku Trampu i njegovom timu je da odluči kako dalje. Kao neko ko je bio uključen u pitanja koja se tiču BiH, vjerujem da će američka podrška ostati ista.
Nijedna treća zemlja nema pravo na veto na euroatlantski put BiH. To je pitanje BiH i EU ili BiH i NATO-a. Vidite da smo, kada je riječ o NATO-u, pružili šansu da se zemlje okruženja priključe Alijansi nakon što su uradile potrebne reforme.A to je slučaj s Hrvatskom, Albanijom, pa sada uskoro i s Crnom Gorom.
