MILUNIĆ I DRUGI

Tužilaštvo BiH traži kazne za 11 optuženih pripadnka srpskih vojnih i policijskih snaga za zločine u Zecovima

Odobašić je rekao da je u selu Zecovi živjelo 800 stanovnika, od kojih je oko 700 bilo bošnjačke nacionalnost

Optuženi i advokati iz predmeta “Milunić i drugi”. Birn

E. T. / Birn

8.4.2023


Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je osuđujuću presudu za 11 nekadašnjih pripadnika srpskih vojnih i policijskih snaga za zločin protiv čovječnosti nad bošnjačkim civilima počinjen u prijedorskom selu Zecovi julu 1992. godine.

Tužilaštvo je u završnoj riječi ocijenilo da je dokazalo krivicu Dušana Milunića, Radovana Četića, Zorana Stojnića, Željka Grbića, Ilije Zorića, Zorana Milunića, Boška Grujičića, Ljubiše Četića, Radeta i Uroša Grujčića te Rajka Gnjatovića za učešće u ubistvima, mučenjima, seksualnom zlostavljanju i drugim nečovječnim djelima.

“Ja ne mogu naći olakšavajuće okolnosti”, rekao je tužilac Izet Odobašić, pozivajući optužene, od kojih najmanje četvorica znaju, da kažu gdje su tijela ubijenih 29 žena i djece u zaseoku Gradina.

Odobašić je rekao da je u selu Zecovi živjelo 800 stanovnika, od kojih je oko 700 bilo bošnjačke nacionalnosti. U julu 1992. je, kako je naveo, ubijeno 169 ili više od četvrtine.

Tužilac je naveo da su mještani Zecova do rata živjeli u skladu sa komšijama iz sela Rasavci, nastanjenog pretežno srpskim stanovništvom, ali da je period od 23. do 28. jula bilo vrijeme dovršavanja progona nesrpskog stanovništva na području Prijedora i udruženog zločinačkog poduhvata.

Prema njegovim riječima, dokazano je da su akciju čišćenja u Zecovima od 23. jula organizovali Radovan Četić, koji je bio predsjednik Kriznog štaba u Rasavcima, Dušan Milunić, komandir Rasavačke čete, kao i Radomir Stojnić, komandir rezervnog sastava policije, koji je u međuvremenu preminuo.

“Najveći dio svjedoka Tužilaštva, insajderi iz vojske i policije, potvrdili su da je noć prije bio sastanak u Mjesnoj zajednici Rasavci, kojim su rukovodili Četić, Milunić i Stojnić”, rekao je Odobašić, dodajući da je tada rečeno da se izvrši pretres, a muškarci izdvoje i upute na određene lokacije.

Tužilac je istakao da je Dušan Milunić nekoliko dana prije akcije formirao određeni interventni vod ili grupu za “prljave poslove”, čija je većina članova izvršila zločine i optužena je u ovom postupku.

Iako se na području gdje je bio Dušan Milunić nije bilo otpora, kako je naveo tužilac, ljudi su slati na druga mjesta gdje su ubijani, a optuženi nije preduzimao ništa da spriječi zločine, iako je morao vidjeti tijela. Tužilac je rekao da je Milunić, kao član udruženog zločinačkog poduhvata, znao šta se može desiti kada je ostavio nezaštićene civile, te da su njegova odgovornost ubistva na određenim lokacijama, kao što je zaselak Gradina, gdje je ubijeno 29 žena i djece.

“On poduzima sve da ne kazni počinioce, sarađuje i prikriva zločin… prikriva tijela na nepoznatim lokacijama. Nismo ih do danas pronašli”, kazao je Odobašić.

On je naveo da je Radovan Četić za vrijeme akcije išao do škole, dok su putem paljena sijena, kuće i džamija, a muškarci istjerivani i neki odmah ubijani. Tužilac je naveo da u jednom trenutku Četić puca i time još više podstiče atmosferu linča.

Tužilac se osvrnuo i na pojedine tačke ubistava i pokušaja ubistva paljenjem kuće u koju su bili zatvoreni civili, a koje su stavljene na teret optuženima. Naveo je da su svjedoci govorili i o seksualnom zlostavljanju, za šta su optuženi Željko Grbić, Boško Grujičić, te Rade i Uroš Grujčić zbog učešća u prisiljavanju drugih osoba na seksualni odnos.

“Selo je potpuno spaljeno, opljačkana imovina, džamija je zapaljena, uništena škola. To selo više nije ličilo na ono što je bilo ranije”, naglasio je Odobašić, dodajući da sada tu žive samo rijetki Bošnjaci.

On je napomenuo da je Tužilaštvo, zahvaljujući insajderima, uspjelo dokazati odgovornost onih koji su počinili zločine, kao i da je bilo pritisaka na svjedoke i da neki nisu smjeli svjedočiti. Naveo je da nije mogao biti saslušan Radovan Grbić, koji je ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima.

Tužilac je na ročištu istakao određene dijelove završne riječi, napisane na 220 stranica, koju je predao Vijeću i Odbranama, čija je završna riječ zakazana za 12. maj.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.