PROBLEMI

Ogromne kolone na granicama, prijevoznici čekaju i do 10 sati

Od početka primjene novog Zakona o carinskoj politici u BiH, stiglo je 667 zahtjeva za pojednostavljeni carinski postupak, kažu iz UIO BiH

Gužve na granici. Printscreen

A. O. / BHRT

14.4.2023

Pojednostavljeni carinski postupci olakšali su procedure na carinskim terminalima, ali i dalje ima gužvi na granicama. Prijevoznici ističu da je dodatni problem nastao ulaskom Hrvatske u Šengen, što je dovelo do detaljnijih pregleda na granicama, ali i kraćeg radnog vremena sanitarnih inspektora.

Za vozače kamiona koji prevoze robu van granica naše zemlje, čekanje na graničnim prelazima sastavni je dio posla. Kažu, duže čekaju na balkanskim, nego na granicama Evropske unije, piše BHRT.

Iz Terenske kancelarije Sjeveroistok Granične policije Bosne i Hercegovine ističu da u ovom dijelu zemlje nema većih gužvi.

Bez većih zadržavanja

- Što se tiče teretnog saobraćaja, nema većih zadržavanja, bar što pokriva jedinica GP Bijeljina. Nema, tu samo evidencija, upis i to je to - kaže Vid Ilić, vođa tima na Graničnom prijelazu Rača.

Iz Udruženja za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske ističu da je takozvana carina bez papira donekle rasteretila terminale, ali problemi nisu time riješeni.

- Pogotovo sada, ulaskom Hrvatske u Šengen, gdje su se dodatno stvorile ogromne kolone i čekanja, gdje bukvalno prevoznici treba im po 10 - 15 sati da bi samo prešli granični prelaz i ušli u terminal, takođe ulaskom Hrvatske u Šengen skraćeno je radno vrijeme fitosanitarnim inspektorima - ističe Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za međunarodni i unutrašnji transport RS.

900 zahtjeva

U Upravi za indirektno oporezivanje procjenjuju da će u ovoj godini biti obrađeno oko 900 zahtjeva za pojednostavljeni carinski postupak.

- Od početka primjene novog Zakona o carinskoj politici u BiH, stiglo je 667 zahtjeva za pojednostavljeni carinski postupak, a do sada ih je odobreno 384 - navode iz UIO BiH.


Podsjetimo, Zakon o carinskoj politici BiH je usvojen još 2015. godine, ali za njegovu primjenu je bilo potrebno da u BiH postoji sertifikovano tijelo za izdavanje kvalifikovanog digitalnog potpisa, što je učinjeno šest godina kasnije, a primjena zakona počela je prošle godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.