U izvještaju za 2022. godinu Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji je danas predstavljen, registrirala je osam slučajeva prava na slobodu vjere, pet u medijima, devet fizičkih i verbalnih napada, pet diskriminacija i pet slučajeva islamofobije.

Predsjednik Komisije muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić je kazao da se diskriminacija vrši nad muslimanima u BiH, ali i nad djecom u obrazovnom sistemu, te naglasio namjeru da Komisija bude i dalje relevantna adresa za ostvarivanje vjerskih prava.

Pozvao je sve muslimane da se jave ako smatraju da su njihova vjerska prava na bilo koji način prekršena, i pošalju prijave Komisiji putem e-mail adrese [email protected].

Potpredsjednik Komisije advokat Emir Kovačević rekao kako je BiH učinila značajne pomake u afirmaciji i poštivanju prava na slobodu vjere i uvjerenja, ali smatra da još uvijek to pravo nije na isti način tretirano kao druga prava.

Ocijenio je kako je nepostojanje ugovora između države Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice jedan od ključnih problema koji pokazuje diskriminaciju cijele vjerske zajednice, a koja se sistemski održava kao takvom.

- Nema nikakvog osnova da jedan takav ugovor ne bude zaključen, pogotovo ako uzmemo u obzir da su već potpisani ugovori sa Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom, a da najmnogobrojnija vjerska zajednica u BiH još uvijek nema potpisan taj ugovor. To kao posljedicu ima diskriminacija prema muslimanima u BiH i kao posljedicu ima niz drugih slučajeva kršenja prava na slobodu vjere – naveo je Kovačević.

Ukazao je na još jedan problem koji se odnosi na kršenje prava na slobodu vjere, zaposlenika koji su u radnom odnosu. Pozvao je poslodavce da uvažavaju zahtjeve radnika, da uvaže njihova vjerska prava na nošenje odjeće, vjerske ishrane, slobodno vrijeme za džuma-namaz ili druge namaze, te slobodno vrijeme ili neplaćeno odsustvo putovanja na hadž.

Skrenuo je pažnju i na dobre primjere, kao što su odluke Ustavnog suda BiH, koji je u dva predmeta utvrdio da apsolutnom zabranom vjerskog izražavanja na radnom mjestu krši pravo na slobodu vjere.

Pozvao je i druge nadležne organe da slijede ovakvu praksu, te istakao da, ako se ova prava moraju ograničiti, onda da to bude u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Jedan od velikih problema, kako je naglasio Kovačević, jeste i neriješeno pitanje restitucije, odnosno povrata nacionalizovane imovine, te pozvao nadležne institucije da isprave nepravdu koja je učinjena, ne samo vjerskim zajednicama, nego i mnogobrojnim građanima BiH.

Komisiju za slobodu vjere Rijaset Islamske zajednice osnovana je 13. septembra 2012. godine, čini je devet članova i nezavisno je, stručno i savjetodavno tijelo Rijaseta, javlja MINA.