Čuvat će se Karahasanova djela u otvorenoj sehari sa djelima Getea (Goethe), Hajama (Hajjam) i pisaca i umjetnika koji su razumjevali život, ljubav i snove i Istoka i Zapada, napisao je u povodu smrti Dževada Karahasana, velikog bh. književnika, direktor Festivala Sarajevska zima Ibrahim Spahić.
Spahić navodi da je sa nevjericom primio vijest o Karahasanovoj smrti.
Opijeni poetikom
- U Teatru naše mladosti, Amfiteatru Doma mladih pisali smo Manifest o pozorišnoj umjetnosti.
Znali smo ispijati natenane i salep i smreku, kod Sebilja opijeni poetikom prostora Starog grada. Bilo je to vrijeme kada stihovi Hajama u Morića hanu nisu bili prekrivani ćilimima iz Perzije.
Sa Karahasanom smo u Sarajevu sa nestrpljenjem dočekali premijeru njegove predstave "Kralju ipak ne sviđa se gluma" na Sarajevskoj zimi - prisjeća se Spahić.
Godinama su zajedno pripremali dramski repertor Festivala koji je uspostavio novi ritam života grada iz "naše arkadijske, Austrijske kuće".
- Vraćali smo se tada svom dijalogu o etici i estetici i putu od i do istine, nasem Manifestu. Isto to činili smo i kada smo se sastajali i rastajali u opsjednutom gradu, kao i u Narodnom pozorištu kada smo sarađivali i pripremili sa njegovim prevodom i predgovorom prvo IPC izdanje djela "Woyzeck", "Leonce i Lena" i "Dantonova smrt" Džordža Bučnera (George Buchner) izvedena na sceni sa čudesnim glumcima Kuće na obali. U svim vremenima i okolnostima druženja sa nama je bila spisateljica Dragana Tomašević, izuetno senzibilna, plemenita saputnica Dževada Karahasana - navodi Spahić.
Posvećenost studenata
Kako ističe, Bosna i Hercgovina, Evropa i svijet humaniji su nakon čitanja djela pisca koji zna da odgoneta "Što pepeo priča".
- Baština Karahasana je posvećenost studenata njegovom radu na univerzitetima, interes književne kritike i potreba čitalaca za knjigama koje potpisuje. Lahka ti zemlja, dragi prijatelju Dževade - napisao je Spahić.
