HITNA REAKCIJA

Pravni eksperti o stranputici Dodikovog režima: Udar na državu mora dobiti odgovor!

Jedina kočnica koja čuva integritet institucija su Ustavni sud i OHR, pa zato ovoliko grčevito rade na rušenju i jedne i druge, kazao je Trnka

Trnka, Bakšić i Adamović. Avaz

Alen Bajramovic

23.6.2023

Narodna skupština RS usvojila je izmjene zakona kojima se onemogućavaju objave odluka OHR-a u “Službenom glasniku RS”, ali i set zaključaka koji su u vezi s Ustavnim sudom BiH i u kojima je njegov rad ocijenjen neustavnim.

Ovo je novi, prema mnogima, do sada najozbiljniji nasrtaj na Dejtonski sporazum i ustavnopravni poredak BiH, zbog kojeg je nužna hitna reakcija međunarodne zajednice, a prvenstveno OHR-a.

Mnogo šute

Ekspert za ustavno pravo Kasim Trnka kaže da je ovim odlukama nastavljen koncept secesionizma kroz pokušaj rušenja institucija BiH.

- Jedina kočnica koja čuva integritet institucija su Ustavni sud i OHR, pa zato ovoliko grčevito rade na rušenju i jedne i druge. Uspjeli su proizvesti krizu u Ustavnom sudu, pa je sad treba savladavati uporedo s ovom u vezi s visokim predstavnikom. Mislim da su prvi na potezu Dodikovi koalicijski partneri. Mnogo šute, a, ako nastave da šute, neka se dobro zamisle nad sljedećim izborima, jer narod je vrlo frustriran. Obični ljudi me sreću na ulici i pitaju šta će biti s ovom Bosnom - kazao je Trnka.

Druga adresa je OHR, od kojeg se očekuju mjere, ali i EU, a posebno SAD, koje su stvorile Dejtonski mirovni sporazum.


Šmit: Hoće li reagirati. Avaz

- Ovo pokazuje da je on iscrpio svoje mogućnosti i pretvorio se u svoju suprotnost. Dejtonski sporazum ima alate koje najbolje koriste nacionalisti – za blokadu institucija, destabilizaciju prilika u BiH, jer su im na raspolaganju i entitetsko glasanje, i opstrukcija institucija, i nacionalni veto, a nema ništa što može da odgovori na takve alate. Ovdje se mora razmisliti o cjelovitom rješenju, a trajno rješenje je moguće samo ako se prihvatimo posla oko evropskog puta BiH. Da se ispuni 14 prioriteta i provede pet presuda Evropskog suda koje su najbolja kritika Dejtonskog sporazuma. Iz njih proizlazi da je Dejton prevaziđen i da treba ići ka briselskoj fazi ustavnog razvoja BiH - istakao je Trnka.

Profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić kaže da situacija poprima dimenzije apsurda, jer svugdje u svijetu se Ustavni sud osniva kako bi se njegove odluke izvršavale.

- I u Ustavu BiH stoji izričita odredba koja kaže da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, odnosne podložne izvršenju. Ovo je samo pokušaj “ozakonjenja” jedne prakse s kojom se susrećemo niz godina. Imamo hronični problem nepriznavanja Ustavnog suda BiH, što je u svakom slučaju neustavno. Radi se o aktivnostima koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, jer je Ustavni sud dejtonska kategorija - dodao je Bakšić.

Zaštita režima

Smatra da je krajnji cilj zaštita postojećeg režima u RS, koji se “ozbiljno ljulja”, ali i da je i ovo dokaz da BiH ne može bez visokog predstavnika i bonskih ovlasti, čija je reakcija nužna.

- Visoki predstavnik ima pravo sankcionirati zvaničnike koji djeluju suprotno Dejtonskom sporazumu i mi smo bili svjedoci da su raniji visoki predstavnici posezali za takvom vrstom sankcija i u mnogo bezazlenijim situacijama. Šmit bi trebao djelovati. Potreban nam je sistem u kojem bi, kada entitetske vlasti ne izvrše neku odluku, to supstituirale državne institucije ili da se formiraju posebne institucije pri međunarodnoj zajednici - istakao je prof. Bakšić.

Tresla se gora, rodio se miš

Pravni ekspert Vlado Adamović, komentirajući ucjenjivački zahtjev NSRS Ustavnom sudu BiH da ukine svoju odluku o brisanju člana 39., kaže da RS ne može komunicirati s Ustavnim sudom, osim kroz proceduru propisanu pravilima Suda.


Dodik: Ne odustaje od secesionističkih odluka. Printscreen

- Svaki put kad se dešavaju ovakve situacije, podignu se tenzije, javnost se uznemiri, a svi zaboravimo da je rezultat uvijek isti: “Tresla se gora, rodio se miš!” Već smo se trebali naviknuti, ali, nažalost, to pogađa svakog građanina, pa uvijek nanovo izaziva nervozu - zaključio je Adamović.  

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.