Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johan Satler (Johann Sattler) uputio je pismo Kolegiju Predstavničkog doma PSBiH i Kolegiju Doma naroda PSBiH i pozvao oba doma da osiguraju zakonodavni okvir o slobodi pristupa informacijama u skladu sa međunarodnim standardima.

- U vezi sa Prijedlogom zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, koji je Predstavnički dom usvojio u prvom čitanju 05. jula, ovom prilikom želim da ukažem koliko je važno osigurati da zakonodavni okvir o slobodi pristupa informacijama bude u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima -  naveo je Satler na početku.

Dodao je da je ovaj Zakon od značaja za ispunjavanje ključnog prioriteta broj 12 o garantovanju slobode izražavanja, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

- Također moram podsjetiti na preporuke iz godišnjeg Izvještaja Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu u kontekstu paketa proširenja (Poglavlje 23), kao i preporuke koje je dao relevantni Odbor i Pododbori predviđeni Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (pravosuđe, sloboda i sigurnost i reforma javne uprave), o potrebi da Bosna i Hercegovina usvoji zakone o slobodi pristupa informacijama na državnom i entitetskom nivou, međusobno usklađene u cijeloj zemlji i usklađene sa relevantnim evropskim standardima i pravnom stečevinom EU - ističe Sattler.

Žalbene procedure

Naveo je da prethodno navedeni Prijedlog zakona ne uvažava preporuku koju su dali EU, OECD/SIGMA i TAIEX, u vezi uspostave efikasnog žalbenog mehanizma i funkcije nadzora.

- Predloženi model, prema kojem bi žalbene procedure provodilo Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, ne ispunjava kriterije nezavisnosti i specijalizacije drugostepenog tijela i ne bi garantovao efikasnost i brzo postupanje po žalbama - navodi Satler.

Navedeni problem je, dodaje, moguće prevazići kroz amandmane na tekst u parlamentarnoj proceduri.

- Najadekvatnije rješenje koje su predložile dvije misije nezavisnih eksperata TAIEX-a (2018. i 2022. godine), što je već dostavljeno nadležnim organima u BiH, bilo bi jačanje mandata Institucije ombudsmana BiH za ljudska prava (po uzoru na irski model), da postupa kao žalbeno (drugostepeno) tijelo, koje bi donosilo pravno obavezujuća rješenja umjesto neobavezujućih preporuka u vezi pitanja koja reguliše predmetni Prijedlog -  kazao je Satler.

Promoviranje slobode 

Osim toga, Institucija ombudsmana treba nastaviti štititi i promovisati slobodu pristupa informacijama, uključujući i kroz podnošenje relevantnih zakonskih inicijativa, predlaganjem konkretnih mjera, davanjem stručnih mišljenja, obukom uposlenika u institucijama BiH, te prikupljanjem i analizom statističkih podataka o primjeni ovoga zakona.

Dodao je da Institucija ombudsmana veće aspolaže osobljem kvalifikovanim za slobodu pristupa informacijama, te može preuzeti novi mandat.

- Druga opcija, u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima, bi bila da se obezbijedi direktan pristup sudskoj zaštiti u hitnom upravnom sporu protiv rješenja nadležnih institucija. U tom slučaju, morao bi se pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH podnošenjem tužbe u roku od 15 dana, a Sud bi u hitnom upravnom sporu morao rješavati što prije i donijeti odluku - istakao je.

- Stoga Vas pozivam, da kao nadležni organi, razmotrite izmjene Prijedloga zakona, kako bi novi državni zakon bio u skladu sa pravnom stečevinom EU i relevantnim međunarodnim standardima, čime bi se napravio konkretan iskorak na evropskom putu - zaključio je Satler u pismu koje je pored kolegija domova PSBiH dostavljeno i predsjedavajućoj vijeća ministara BiH Borjani Krišto.

- Stoga Vas pozivam, da kao nadležni organi, razmotrite izmjene Prijedloga zakona, kako bi novi državni zakon bio u skladu sa pravnom stečevinom EU i relevantnim međunarodnim standardima, čime bi se napravio konkretan iskorak na evropskom putu - zaključio je Satler u pismu koje je pored kolegija domova PSBiH dostavljeno i predsjedavajućoj vijeća ministara BiH Borjani Krišto.