KUHANJE U MAĐARSKOJ

Hoće li Erdoan i Alijev spasiti Dodika: Plan za povratak Bakira i prodaju BiH

Simptomatično je da poluzvanično glasilo SDA objavilo članak u kojem najavljuje mogući raspad BiH i poziva na formiranje bošnjačkog fildžanistana

Izetbegoivć, Erdoan i Dodik: Istočna strategija za BiH. Instagram

Danijal Hadzovic

19.8.2023

Predsjednik bh. entieta RS Milorad Dodik i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović danas su stigli u Budimpeštu gdje bi se tokom sutrašnjeg dana trebali sastati s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Podsjetimo, Dodik i Cvijanović, kao i neki od njihovih najbližih saradnika, dospjeli su na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država, a vrata većine zapadnih država su im zatvorena. No, Dodik se odavno okrenuo „istočnoj strategiji“, tj. traženju savezništava i partnera među bjelosvjetskim autokratama koji se otvoreno suprotstavljaju zapadnim vrijednostima i liberalnim politikama.

Pored „neposlušnog djeteta“ unutar EU Viktora Orbana koji je jedini evropski lider koji se otvoreno protivi uvođenju sankcija Rusiji i nedvosmislenoj podršci napadnutoj Ukrajini, Dodik i Cvijanović bi se još trebali sastati i sa sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Reccepom Tayyipom Erdoganom).

Bošnjački, ali i Dodikov prijatelj

Zanimljivo kako Erdoan, koji sebe već godinama pokušava predstaviti kao najvećeg zaštitnika i prijatelja Bošnjaka te uživa bezrezervnu podršku lidera SDA koja se spušta do podaništva, se nastavlja kontinuirano sastajati sa Miloradom Dodikom, predsjednikom jednog entiteta, po rangu daleko ispod njegove funkcije.


Susret Dodika i Erdoana. Anadolija

Ne treba smetnuti s uma da Erdoan također uporno odbija osuditi Dodikovo antidejtonsko djelovanje, nasrtaje na državu, vrijeđanje žrtava genocida, kamoli mu sankcije uvoditi, te da Turska i dalje zvanično nije priznala genocid u Srebrenici protiv čega je Erdoanova AK partija u Parlamentu Turske otvoreno i glasala. Zanimljivo je da će se Dodikom u Mađarskoj također susresti i Ilham Alijev, predsjednik Azerbejdžana vrlo blizak Erdoanu.

Jasno je da je Dodikov interes u susretu s ovim državnicima prije svega egzistencijalni. Republici Srpskoj prijeti finansijski krah, zapadne države i finansijske institucije redom otkazuju projekte u ovom entitetu, a o dobijanju kredita od njih može još samo sanjati. Zato će Dodik tokom susreta u Mađarskoj, izvjesno je, prije svega tražiti finansijsku pomoć i kredite da RS i svoju političku kožu spasi od ekonomskog kolapsa.

To bi se i moglo desiti, uzimajući u obzir da sve te države u Dodiku vide konkretan politički interes koji ide puno dalje od RS.

U tome Erdoan prema svemu sudeći namjerava igrati ulogu spone između Dodika i drugog antizapadnog političara u BiH koji je pao u nemilost zapadnih država – Bakira Izetbegovića.

Za razliku od Dodika, Izetbegović je nasuprot sebe imao snažnu bošnjačku prozapadnu opoziciju koja ga je uspjela skinuti s vlasti. Da je ovo Erdoanu jako teško palo, pokazuju i tvrdnje dobro upućenih izvora da je Erdoan lično intervenirao kod Dodika i pokušao ga nagovoriti da iskoristi mogućnosti blokade i spriječi formiranje Vijeća ministara bez SDA.


Erdoan pred izbore 2022.: Zapad postoji da bi dijelio muslimane. Anadolija

Šlauf za spašavanje

Sada bi pak „istočna alternativa“ Dodiku, ali preko njega potencijalno i Bakiru Izetbegoviću, mogla baciti šlauf za spašavanje. Naime, u trenucima kada su Bošnjaci i Hrvati uspjeli poboljšati svoje odnose u FBiH u kojoj su planirana velika ulaganja i infrastrukturni projekti, a RS-u istovremeno prijeti ekonomski kolaps, Dodik bi mogao izbjeći kaznu zahvaljujući prijateljima s istoka. A to političko preživljavanje svakako bi mu dalo dodatni vjetar u leđa da nastavi potkopavati državu i provocirati stranke trojke, što bi propagandna i paraobavještajna mašinerija Bakira Izetbegovića spremno dočekalo da protagoniste iz SDP-a, NiP-a i Naše stranke nastavi prikazivati kao političke slabe i nedostojne da se suprotstave Dodiku.

Izetbegović je već ranije u više navrata iznevjerio povjerenje zapadnih država te umjesto zapadnog puta za Bošnjake jasno birao podaništvo prema Erdoanu kojeg je, kao tada član Predsjedništva nazivao „svojim liderom“ i organizirao predizborne skupove u Sarajevu, uprkos upozorenjima zapadnih čelnika.

Sada, nakon što su zapadne države podržale demokratske promjene unutar bošnjačkog korpusa, Izetbegović i nema kud nego se u potpunosti okrenuti ka istim onim saveznicima s kojima Dodik već uveliko sarađuje.

U tom smislu, vraćanje Izetbegovića na vlast vodi preko Milroada Dodika, a osnovni preduslov za to je srušiti vlast trojke.

Trojki se, nesumnjivo, mnogo toga može zamjeriti po pitanju sposobnosti da upravljaju procesima, ali njihova vlast ostaje posljednji stub odbrane zapadnog puta za Bošnjake.

Jasno je da taj zapadni put ne odgovara Erdoanu koji je u predizbornoj kampanji u BiH 2022. došao u Sarajevu otvoreno podržati Izetbegovića i poručiti da Zapad radi na razbijanju muslimana. Trajno okretanje Bošnjaka ka Zapadu i njegovim vrijednostima, značilo bi i trajno slabljenje Erdoanove kontrole nad bošnjačkim društvom i bh. institucijama, kao i utjecaja njegove islamističke ideologije.


Naslovnica Stav: Testiranje javnosti za ideju o podjeli države. Screenshot

Opstanak trojke je vitalan

Stoga, opstanak trojke na vlasti historijski je važan proces za ostanak Bošnjaka na putu prema Zapadu i evroatlatnskim integracijama gdje oni kulturološki i svjetonazorski svakako i pripadaju.

Povratak Izetbegovića  i savezništvo s Dodikom koje je i danas na sceni, samo je hinjeno, značilo bi i definitivno okretanje BiH ka Rusiji i Turskoj u ideološkom smislu, a vjerovatno i Kini ekonomski, te zatvaranje vrata Evropskoj uniji i Americi.

Jasno je da se u tom dilu pristaje na sve ponude koje vjerovatno ne isključuju ni podjelu BiH. Dodik i Izetbegović otvoreno su konfontirati sa zapadnim državama i u golemom  su strahu od istraga koje se trenutno vode. Jedini mogući spas za njih leži u protjerivanju Zapada iz BiH.

Od cjelovite Bosne i Hercegovine opterećene kompleksnim međuetničkim odnosima, brojnim stranim utjecajima i ideološkim stremljenjima, Putinu kojeg Dodik bezrezervno podržava, ali i Erdoanu koji je preko Bakira duboko penetrirao u bošnjačko društvo, svakako bi mnogo više ležala Bosna i Hercegovina podijeljena na dva dijela – jedan srpski kojeg bi Putin nastojao nastaviti suvereno kontrolisati i jedan bošnjački čiji bi patron bila Turska.

Simptomatično je da je prije nekoliko dana Stav, poluzvanično glasilo SDA koje uglavnom objavljuje ono što bračni par s Poljina i njihovo najbliže okruženje misle, ali ne smiju uvijek javno govoriti , objavio članak u kojem najavljuje mogući raspad BiH, uz poruku da Bošnjaci moraju biti spremni na formiranje vlastite fildžan države.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.