Krda divljih konja koji galopiraju po livanjskim poljima i vrletima planine Cincar nedvojbeno su očaravajući prizor za svakoga ko prolazi tim krajem. U Livnu trenutno obitava čak 1.000 divljih konja, što nije bio slučaj prethodnih godina. Ovo je za „Avaz“ kazao Marin Mamuza, direktor i osnivač agencije „Continental Adventure“ Livno.

Sistem ne reagira

Istakao je kako su divlji konji česta pojava u cijeloj BiH te da su to većinom potomci domaćih konja koji su služili ljudima u poljoprivredi. Međutim, kako je rekao Mamuza, vlasnici su nakon kupovine traktora konje puštali na slobodu jer ih nisu željeli ubijati.

Međutim, sada slobodu imaju, ali problem predstavlja nezaštićenost ovog prirodnog bogatstva. Sistem na ovakve stvari ne reagira i životinje su prepuštene na milost i nemilost, što nije dobro.

- Što se tiče divljih konja u Livnu, oni trenutno nisu zaštićeni i o njima niko ne vodi brigu. Ono što znam jeste da su posljednji put bili zaštićeni prije više od sedam godina, ali to je kratko trajalo i svi su digli ruke od njih. Nekoliko nas se na neki način pokušava skrbiti za konje, one koji su bolesni, kako bi dobili novu šansu da žive - kaže Mamuza.

Raznovrsni prijedlozi

Problem nije tako jednostavan, dodaje Mamuza, jer se traže mogućnosti zaštite konja, učesnika u saobraćaju, ali i staništa tih divljih životinja. Prijedlozi su raznovrsni, a jedan od njih je formiranje rendžerske službe ili povećanje broja volontera, koji bi vodili brigu o konjima.

- Mi iz privatnog sektora radimo sve što možemo da „pritisnemo“ javni sektor. Mi, nažalost, ne možemo na to utjecati, osim inicijativama i privatnim lobiranjem. Konje trenutno love zbog mesa. To je općepoznato, nažalost, i sve češća pojava - govori Mamuza za "Dnevni avaz".