ŠTA JE CILJ

Je li Helez trebao primiti spisak navodnih gulenovaca iz naše zemlje: Erdoan hoće da hapsi bh. državljane

Neki su sebi dali za pravo da rade nešto što nije u njihovoj nadležnosti, to je loše za državu, istakao je Kožljak

Kožljak: Nepromišljene izjave; Helez: Nisam donosio odluke. Twitter

Nerma Ajnadžić

13.9.2023

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez podigao je veliku prašinu izjavivši da su mu tokom sastanka sa zamjenikom ministra odbrane Republike Turske data imena visokih zvaničnika BiH za koje vlada ove zemlje smatra da su gulenovci, odnosno članovi, kako ih je turski režim nazvao, „naoružane terorističke grupe FETO“, čiji je osnivač Fetulah Gulen (Fethullah), koji je 2016. izvršio državni udar u Turskoj, tokom prethodnom mandata Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan).

Posljednja riječ

Nije jasno zašto su ta imena otkrivena ministru, a ne, prema protokolu, obaviještene relevantne institucije i agencije Bosne i Hercegovine, kao što nije jasno šta turske vlasti žele od BiH u vezi s tim pitanjem te zašto je Helez s tim izašao u javnost bez konsultacija s institucijama svoje države.

Helez trenutno boravi u službenoj posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu te je za „Avaz“ iz Londona poručio:

- Da, razgovarali smo o mnogim temama u Turskoj, pa i o toj. Naravno da nisam donosio nikakve odluke o tom pitanju. Posljednju riječ će dati organi ministarstva, kao i drugi državni organi u čijoj je to nadležnosti. Ne može na mene niko izvršiti pritisak jer je ovo moja država, ali trebamo sa svima razgovarati, posebno s našim prijateljima Turcima.

Također, iako ministar Helez nije navodio niti jedno ime, nije ni negirao špekulacije koje je voditelj emisije u kojoj je gostovao sugerirao – je li riječ o Aliji Kožljaku, šefu kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. Helez je samo odgovorio da su u pitanju vojna lica, sadašnja ili bivša, pa da voditelj i gledaoci sami zaključe.

Pravni put

- Ovo je još jedan primjer neodgovornih i nepromišljenih izjava. Osoba koja je plasirala ove gluposti mora shvatiti da je BiH nezavisna i suverena država, koja ima svoje legalne institucije i u kojoj ministar odbrane mora raditi isključivo u skladu sa svojim nadležnostima. Očigledno, neki su sebi dali za pravo da rade nešto što nije u njihovoj nadležnosti. To je loše za državu - naveo je Alija Kožljak u izjavi za „Avaz“.

Naglasio je da smo svjedoci da se na našoj političkoj sceni zbog sitnih interesa pojedinaca i grupa ljudi neoprezno i zlonamjerno etiketiraju te da se o njima iznose teške laži.

- Posljednjih dana moje ime našlo se na meti potpuno bezrazložno i besmisleno. S tim u vezi, kao čovjek koji poštuje institucije i zakone, zatražit ću da pravnim putem bude zaštićeno moje pravo i pravo svakoga čovjeka u ovoj zemlji da ga se bez razloga i povoda ne može klevetati i stavljati u razne kontekste. Cijeli svoj životni vijek sam profesionalac, legalista, čovjek koji ispred svega stavlja interese zemlje i takav kurs ću zadržati u svakoj djelatnosti koju budem vršio. Odnosi BiH i Turske građeni su decenijama i to prijateljstvo ne smije biti ugroženo nepromišljenim djelovanjem pojedinaca, koji lažnim optužbama žele diskreditirati i mene i instituciju u kojoj radim - naglasio je Kožljak.

Vidović: Izručenje nemoguće

Advokatica Vasvija Vidović objasnila je, iz perspektive svoje struke, šta bi značilo ako turske vlasti zatraže izručenje naših državljana.

Vidović: Konkretno krivično djelo. Avaz

- U situaciji kada su u pitanju bh. državljani, ne bi ih uopće bilo moguće izručiti. Samo zbog činjenice da je neki naš funkcioner pripadnik naše organizacije, bilo koje, ne bi moglo doći do izručenja. Moralo bi se navesti i konkretno krivično djelo, a ne da su samo gulenovci. Šta znači biti gulenovac uopšte? Ako kod nas ta organizacija nije proglašena terorističkom, vrlo je upitno da po takvim zahtjevima uopće možemo postupati - istaknula je advokatica Vidović.

Šta se navodi u ugovoru

Čak i da se navodna imena, prema turskim vlastima, povezuju s gulenovcima, BiH ima potpisan ugovor o izručenju s ovom državom u čijem se članu 3. navodi:

- Izručenje će biti odbijeno: a) ako je lice koje se traži državljanin zamoljene strane. U tom slučaju zamoljena strana će, u skladu sa svojim zakonima, a na zahtjev strane molilje, proslijediti slučaj svojim nadležnim organima u cilju preuzimanja krivičnog gonjenja...

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.