BOŽIĆNI INTERVJU

Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić za "Avaz": Mora se dizati glas protiv zla

Božić je blagdan Božijega dolaska među ljude i mjesto susreta Boga i čovjeka

Nadbiskup Vukšić: Svim ljudima želim sretan i miran svaki dan u novoj godini. Vrhbosanska nadbiskupija

Nerma Ajnadžić

25.12.2023

Decembar je uvijek u znaku Božića i novogodišnjih praznika. Pripremaju se blagdanske trpeze, porodice se okupljaju, dogovara se odlazak na ponoćku...

Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić govorio je za „Dnevni avaz“ o Božiću, jednom od tri najveća kršćanska blagdana.

Teške riječi

U kakvoj atmosferi ove godine dočekujemo Božić?

- Opće okruženje i atmosfera, u kojima se ove godine dočekuje Božić, očito su obilježeni tragičnim ratnim sukobima u Ukrajini i Svetoj zemlji, ali i brojnim drugim sličnim sukobima na drugim stranama u svijetu koji medijski nisu predstavljeni, pa su tako, nažalost, gotovo zaboravljeni. A posvuda stradaju ljudi, naša braća i sestre. I mora se dizati glas i činiti što je moguće protiv svih takvih zala. A kod nas doma, u javnom prostoru, previše je teških riječi i sijanja straha i bilo bi dobro da se uspostavi odgovoran odnos prema onomu što se javno izgovara. Da ljudi svoje planove i djela usklade s Božjim pravilima i zakonima.

Šta Vama predstavlja ovaj veliki blagdan?

- Drugo ime za Isusa je Emanuel, što znači „Bog je s nama“. Odnosno, Božić je blagdan Božjega dolaska među ljude i točka ili mjesto susreta Boga i čovjeka. Bog je sišao u prolazni ljudski svijet da bi čovjek bio uznesen u vječni, Božji. To je osnovna istina o Božiću koju svi kršćani ispovijedaju. To je Božić i za mene. I to se samo vjerom prihvaća i iz te vjere radosno naviješta svima. A sve drugo, što se pripovijeda uz ovu svetkovinu ili se uz nju događa i veže, a po sebi je drago i simpatično, pripada više u kategorije ljudskoga sentimentalizma, tradicije, običaja, kulinarstva, religioznoga folklora, darivanja, božićnih ukrasa ili nečega sličnoga, što ljudima može biti korisno i vrlo je različito u pojedinim dijelovima svijeta. No, i kad toga ne bi bilo, izvorno značenje i sadržaj Božića ne bi bili umanjeni.

Vjera je radost

Trebaju li se ljudi danas možda više okrenuti vjeri, s obzirom na tešku i neizvjesnu realnost?

- Vjera nije utočište za razočarane. Crkva nije terapijska zajednica za frustrirane ljude ni psihološko savjetovalište protiv društvenih problema u koju bi se ulazilo zato što su okolnosti teške, a stvarnost nesigurna. Time se bave nadležne kvalificirane ustanove. Vjera je radost koja treba izrastati iz uvjerenja da se, bez obzira na okolnosti, čovjek nalazi u Božjoj blizini, a crkva je zajednica tako radosnih. S druge strane, posve je razumljivo da u crkvi ima i mora biti mjesta za sve ljude, osobito one što sebe još traže i u vjeri i u radosti, koje svakom čovjeku mnogo pomažu da se lakše nosi sa svojim iskušenjima i problemima.

Koja je Vaša poruka?

- Pozivam svakoga da u svom životu učini isto što je učinio Isus: da postane i bude čovjek i da se prema svakomu ponaša kao čovjek. Kršćanima želim sretne božićne blagdane, a svim ljudima sretan i miran svaki dan u novoj godini.

Ideološki pristup

Šta je ono što Vi iz djetinjstva najviše vežete za Božić i koliko se to promijenilo do danas?

- Glede osnovnoga vjerskog sadržaja Božića, ništa se nije promijenilo niti se može promijeniti. No, u odnosu na prošla vremena, promjene postoje na području koje smo nazivali „drugo“. Neke od tih novosti su prihvatljive i treba ih vidjeti kao lijep doprinos našega vremena, a neke i nisu baš spojive sa značenjem ovoga blagdana. Među njima je, također, ideološki pristup koji ove blagdanske dane čak više i ne naziva njihovim imenom, nego čudnim nazivom „sezonski blagdani“ (Seasons Holidays).

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.