Istekao je rok koji je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) dao vlastima da usvoje zakone koji bi omogućili pravedniji izborni proces. U suprotnom, najavio je da će nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona.

Izmjene koje zahtijeva Kristijan Šmit podrazumijevaju povećanje transparentnosti samog izbornog procesa, prije svega kroz uvođenje elektronskog glasanja i prebrojavanja glasova, što bi uveliko smanjilo manipulacije u izbornom procesu.

Kupovina vremena

Ipak, Kristijan Šmit u startu je naišao na otpor. Iz SNSD-a su poručili da nikakva nametanja izmjena Izbornog zakona ne dolaze u obzir, a Milorad Dodik je potom najavio i da će RS formirati vlastitu izbornu komisiju. Protiv ovih izmjena oglasio se i HDZ, zahtijevajući da izborna reforma bude sveobuhvatna i da uključi, također, i promjenu načina izbora članova Predsjedništva.

Dragan Čović je tako bio toliko optimističan da je kazao da će vladajuća koalicija do kraja januara sama uspjeti dogovoriti izmjene Izbornog zakona.

- Imamo jasnu većinu oba doma (Parlamenta BiH). Idemo na tome intenzivno raditi i mislim da ćemo do kraja januara završiti - kazao je Čović.

Svakako bi bilo pohvalno i za društvo nadasve dobro kada bi domaće političke snage uspjele same riješiti pitanje Izbornog zakona i tako poslati i jasan signal EU da su u stanju samostalno rješavati goruće probleme društva.

Međutim, s obzirom na to da HDZ zahtijeva sveobuhvatnu reformu Izbornog zakona, koja je godinama bila veliki kamen spoticanja na domaćoj političkoj sceni, iluzorno je očekivati da će u svega nekoliko dana uspjeti doći do rješenja. Zato Čovićeve najave izgledaju kao pokušaj kupovine vremena.

Izgledan scenarij

Stoga, očekivati je da Šmit u konačnici zaista upotrijebi svoje bonske ovlasti i nametne izmjene, s obzirom na to da već u oktobru ove godine imamo lokalne izbore.

No, nameće se pitanje imaju li Šmit i OHR plan za Milorada Dodika u tom slučaju. Naime, izvjesno je da Dodik neće prihvatiti nametnute izmjene i da bi, vrlo vjerovatno, u tom slučaju krenuo u novu blokadu institucija.

Postavlja se pitanje šta će u tom slučaju učiniti Kristijan Šmit – iskoristiti svoje bonske ovlasti kako bi nametnuo provođenje zakone te sankcionirati Dodika, ili ponovo dozvoliti da blokada traje.

Naravno, ne treba ni sumnjati u to da u OHR-u razmatraju takav scenarij i moguće ishode. No, svemu tome mora prethoditi nametanje izmjena. S obzirom na jasnu najavu i rok visokog predstavnika, povlačenje i odbijanje nametanja bili bi potpuni poraz i kompromitacija ove institucije. No, to bi istovremeno predstavljalo opasnost od ulaska u novu institucionalnu krizu koja nameće pitanje šta činiti dan poslije, odnosno kako zaustaviti Dodika.

Već viđeno

Već je poznata praksa Kristijana Šmita da prvo da rok političarima da usvoje određene zakone ili naprave izmjene, pa potom da koristi bonske ovlasti i nametne određena rješenja. Takav je slučaj bio i s nametnutim izmjenama Izbornog zakona u FBiH u izbornoj noći 2. oktobra 2022., kojima je izmijenjen način popune u Domu naroda FBiH. Ipak, najavljenim izmjenama prvi put bi nametnuo odluku koja bi se direktno ticala i RS.