ODLUKA USTAVNOG SUDA

Zabrana nošenja hidžaba u Oružanim snagama BiH ne krši Ustav BiH

Evropski sud u svojoj praksi istakao da može uzeti u obzir zajedničke vrijednosti koje proizlaze iz prakse država potpisnica Evropske konvencije

Vjerska obilježja mogu uz uniformu. Avaz

Anadolija

18.1.2024

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj 140. plenarnoj sjednici odlučio je o apelaciji U-21/22 koju je podnio Bakir Izetbegović, a u vezi ustavnosti Pravilnika o uniformama Oružanih snaga BiH, a odlučeno je kako zabrana nošenja marame u Oružanim snagama BiH ne predstavlja kršenje Ustava BiH, javlja Anadolu.

Vjerska obilježja uz uniformu

Odlučujući o zahtjevu Bakira Izetbegovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti člana 5. stav (3) Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 11-02-3-1864-13/16 od 24. aprila 2017. godine koji glasi: “Vjerska obilježja uz uniformu mogu se nositi na način da ista ne budu vidljiva“, Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba u saglasnosti sa članom II/3.g) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 9. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija).

U sažetku odluke navedeno je kako odlučujući o predmetnom zahtjevu, Ustavni sud je, između ostalog, podsjetio da je Evropski sud u svojoj praksi istakao da može, po potrebi, uzeti u obzir bilo koji konsenzus i zajedničke vrijednosti koje proizlaze iz prakse država potpisnica Evropske konvencije.

Također je istakao da je iz Pravilnika o uniformama vidljivo da se pravila o vidljivom isticanju vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH jednako primjenjuju na sve pripadnike te da je zaštita načela neutralnosti u Oružanim snagama BiH kompatibilna s vrijednostima na kojima se zasnivaju Ustav BiH i Evropska konvencija.

- Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo odbrane BiH zbog specifičnog karaktera Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu. 

U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio na to da Evropski sud ističe supsidijarnu ulogu mehanizma Evropske konvencije, prema kojoj domaće vlasti imaju direktan demokratski legitimitet, te su u boljem položaju da procijene potrebe i uvjete u odnosu na pitanje o odnosima između države i različitih religija, o kojima mišljenja u demokratskom društvu opravdano mogu biti veoma različita. 

Slučaj Mujanović-Kapidžija

Osim toga, Ustavni sud je istakao da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH, te da je vojnim licima omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera. 

Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tokom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere - piše u odluci.

Emeli Mujanović-Kapidžija, pripadnici OSBiH, je zabranjeno da nosi maramu. Zbog toga je tužila državu BiH još 26. marta 2020. godine zbog diskriminacije i povrede ljudskih prava na slobodu vjere. 

Prvostepenom presudom, koja je donesena 23. februara 2021. godine njen zahtjev je odbijen. Dva mjeseca kasnije odbijena je i njena žalba. Zbog toga je 25. maja 2021. godine podnijela apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.