PREDSJEDNIK SEERC-A

Bičakčić za "Avaz": Proizvodnja vodonika iz obnovljivih izvora kao budućnost, potrebno proširiti mrežnu infrastrukturu

Aktuelizirat ćemo pitanje otpornosti elektroenergetskog sistema u SEERC regiji, rekao je

Edhem Bičakčić. Fena

3.2.2024

Dosadašnja iskustva pokazuju da se na stručnim konferencijama savjetovanjima koja organizuje SEERC kreiraju prijedlozi ne samo za rješavanje aktuelnih problema već i za energetsku budućnost.

Sedamnaest zemalja jugoistične Evrope (među njima i Bosna i Hercegovina) članica Regionalnog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), iskazalo je interes da putem posebnog tijela izuči tehnologije i iskustva u proizvodnji vodonika i dobivanje električne energije iz tog obnovljivog izvora. Predsjednik ovog komiteta Edhem Bičakčić u razgovoru za "Avaz" pojašnjava značaj tog opredjeljenja u kontekstu uticaja klimatskih promjena na elektroenergetski sistem i najavljuje buduće aktivnosti SEERC-a u naredne dvije godine koliko će Bosna i Hercegovina predsjedavati ovom regionalnom grupom.

O kojim tehnologijama i iskustvima u proizvodnji vodonika je riječ?

-Slovenija, Austrija i Italija uz finansijsku podršku Evropske unije već rade na zajedničkom projektu Vodonikove doline - za proizvodnju vodonika iz obnovljivih izvora i koji financira EU.

Već je poznato da će Slovenija izgraditi veliko solarno polje na jezeru koje je nastalo iskopavanjem uglja u rudniku Šoštanj i ima namjeru da tu izgradi i jedan elektrolizer za prioizvodnju vodonika. Slični objekti će biti u Italiji i Austriji.

Digitalizacija mreže

Koji su još zajednički interesi zemalja članica SEERC-a?

-Kao predsjedavajući sugerišemo da to osim proizvodnje vodonika bude skladištenje energije te razvoj prijenosne i distributivne mreže u kontekstu priključenja solarnih elektrana i vjetroelektrana. S tim u vezi na sjednici Upravnog odbora SEERC-a zakazanoj za kraj februara u Ljubljani, predložićemo formiranje regionalnih radnih grupa za te teme i izabrati Tehnički savjetodavni komitet koji će stručno koordinirati ove aktivnosti.

U dijelovima regije SEERC postoji određena regionalna ograničenost prijenosnih kapaciteta za integraciju novih proizvodnih elektroenergetskih objekata. Unutar članica SEERC postoji pored prenosne i distributivna ograničenost za integraciju. Na koji način se to može prevazići?

- Potrebno je proširiti mrežnu infrastrukturu, praviti dugoročnije planiranje razvoja mreže, provesti digitalizaciju mreže, finansijski motivirati fleksibilnost proizvodnje i potrošnje električne energije i uvesti naprednije razmjene podataka. Kapaciteti prenosnih, a posebno distributivnih mreža, nedovoljni su za integraciju distribuirane proizvodnje iz obnovljivih izvora. Upravljanje takvim kompleksnim energetskim sistemima neće biti moguće provesti bez potpune digitalizacije sistema, bazirane na vještačkoj inteligenciji. To će biti predmetom rada nove radne grupe. Izmijenjeni uslovi korištenja mreže na svim naponskim nivoima zatjevaju i izmjenu regulative, pravila i tarifnih metodologija i mi ćemo se kao Upravni odbor SEERC-a tome ozbiljno posvetiti.

Plan do 2030.

Dosadašnja iskustva pokazuju da se na stručnim konferencijama savjetovanjima koja organizuje SEERC kreiraju prijedlozi ne samo za rješavanje aktuelnih problema već i za energetsku budućnost. Dok Vi predsjedavate SEERC-om možemo li se nadati nekom takvom događaju?

- Mi već radimo na pripremi 5. konferencije koja će krajem našeg mandata biti održana u Sarajevu. Nacionalnim komitetima smo predložili a oni su to prihvatili da se stručna rasprava vodi o povećanju energijske efikasnosti postojećih objekata i porastu obnovljivih izvora energije (sunce i vjetar) do 2030. godine; novim tehnologijama u dekarbonizaciji elektroenergetskog sistema; razvoju tržišta električne energije (balansiranje, tarifni sistem...).

Aktuelizirat ćemo pitanje otpornosti elektroenergetskog sistema u SEERC regiji (cyber sigurnost, otpornost na klimatske uticaje…) i posvetiti se digitalizaciji elektroenergetskog sistema (vještačka inteligencija, senzorske tehnologije, inovativne tehnologije itd).

Ovih dana svjedočimo o turbulentnim promjenama vremena kao rezultat klimatskih poremećaja. Riječ je o globalnom problemu koji značajno utiče na ne samo na proizvodnju nego i na kompletan elektroenergertski sistem. Interesuje me Vaš lični stav kako se sa tim možemo boriti?

- Dok nastavljamo da se zalažemo za mjere ublažavanja kako bismo ograničili porast temperature i minimizirali ove promjene, imperativ je da radimo na prilagođavanju njima. Dok gradimo elektroenergetski sistem budućnosti, moramo osigurati da on bude spreman za buduće uslove uzrokovane klimatskim promjenama. Ne možemo graditi sistem budućnosti na osnovu parametara prošlosti. Što bolje planiramo to će biti veća i efikasnija naša sposobnost prilagođavanja. Posjedovanje otporne infrastrukture i pouzdanog elektroenergetskog sistema ključno je za rješavanje rizika povezanih s klimom. U tu svrhu potrebno je definirati i provesti potrebne radnje za smanjenje izloženosti ili ranjivosti postojećeg sistema imajući u vidu da razvijamo elektroenergetski sistem budućnosti. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.