NA DANAŠNJI DAN

Asmir Kujović, bosanskohercegovački književnik, slavi 51. rođendan

Danas je subota, 10. februar/veljača 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 325 dana

Asmir Kujović. radiosarajevo.ba

I.P.

10.2.2024

Na današnji dan 1973. godine, rođen je Asmir Kujović, bosanskohercegovački književnik, urednik u izdavačkoj kući "Vrijeme" i časopisa "Lica", koji od 1990. živi u Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu, Odsjek za književnosti naroda BiH.

Osim poezije i proze, Kujović piše i književne kritike, eseje, putopise i novinske članke. Za roman "Ko je zgazio gospođu mjesec" dobio je najveće priznanje u BiH - godišnju nagradu Društva pisaca BiH i do sada je imao nekoliko izdanja.

“Pero Ćamila Sijarića”

Osim romana “Ko je zgazio gospođu Mjesec”, do sada je objavio i zbirke pjesama “Vojni sanovnik”, “Zagrobni život” i “Vidikovac”. U Beču je 2005. objavljeno dvojezično izdanje njegove zbirke izabranih pjesama s naslovom “Das versprochene Land /Obećana zemlja” (Wieser Verlag) na njemačkom i bosanskom jeziku.

Pjesničkim, proznim i esejističkim tekstovima Kujević je zastupljen u brojnim antologijama, pregledima i panoramama savremene bosanskohercegovačke književnosti u zemlji i inozemstvu. Pjesme i priče su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, turski, flamanski, makedonski i slovenski jezik. Dobitnik je i književne nagrade “Pero Ćamila Sijarića” manifestacije Sandžački književni susreti.

Šarl Monteskje. wikipedia.org

Umro Šarl Monteskje, francuski politički mislilac i pisac

1755. – Umro francuski politički mislilac i pisac Šarl Monteskje (Charles Montesquieu), jedan od vjesnika Francuske revolucije. U alegoriji “Persijska pisma” naslikao je francusko društvo 18. vijeka kao istočnjačku despotiju, a u najznačajnijem djelu – “Duh zakona” razvio je teoriju o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, koja je temelj parlamentarnih demokratija.

1837. – U 38. godini života u dvoboju je ubijen ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik ruskog realizma i jedan od najvećih liričara svjetske književnosti. Djela: romani u stihovima “Evgenije Onjegin”, “Grof Nulin”, “Kućica u Kolomni”, drame “Boris Godunov”, “Rusalka”, prozna djela: “Pikova dama”, “Kapetanova kći”, “Egipatske noći”, “Pripovijetke pokojnog Ivana Petroviča Belkina”, male tragedije u stihovima “Gozba za vrijeme kuge”, “Vitez – tvrdica”, “Kameni gost”, “Mocart i Salijeri”, poeme “Cigani”, “Poltava”, “Bronzani konjanik”, “Gavrilijada”, “Ruslan i Ljudmila”, “Kavkaski zarobljenik”, bajke u stihovima “Bajka o caru Saltanu”, “Bajka o ribaru i ribici”, “Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi”.

1842. - Osnovana Matica ilirska (kasnije hrvatska), s ciljem promoviranja ideja hrvatskog narodnog preporoda, odnosno razvijanja nacionalne svijesti i kulturnog prosvjećivanja.

1890. – Rođen ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. godine, oštar kritičar boljševičke diktature, čija je duboko intimna intelektualna lirika djelovala prekretnički i na rusku i na svjetsku poeziju.

Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović. Mina

Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović, prvi reisu-l-ulema IZBiH u periodu Austro-Ugarske

1895. - Umro Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović, prvi po redu reisu-l-ulema u razdoblju Austro-Ugarske. Rodio se u Kulen Vakufu 1816. godine. Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Kraće vrijeme učio je medresu u Prijedoru, a zatim došao u Gazi Husrev-begov hanikah 1833. godine. Godine 1837., otišao je u Istanbul u medresu Hekim Čelebi i nastavio nauke pred najpoznatijim alimima (vjerskim naučnicima) tog vremena, Vidinlijom i Denizlijom. Nakon 15 godina naukovanja u Istanbulu, te kratkog muderiziranja u Bosanskom Novom, prihvata mjesto muderisa Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, a godinu poslije biva imenovan za imama Arebi-atik džamije. Austrougarska uprava, u jesen 1882. godine, imenovala ga je za prvog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i na tom na položaju je bio do 1893. godine.

1898. – Rođen njemački pisac Bertolt Breht (Brecht), jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. vijeka. Svjetsku slavu stekao je “Prosjačkom operom”, za koju je muziku napisao njemački kompozitor Kurt Vil (Weill), koji je, kao i Breht, 1933. napustio Njemačku po dolasku nacista na vlast. Breht se vratio u Njemačku 1948. i nastanio u Istočnom Berlinu, gdje je 1949. osnovao “Berlinski ansambl”, jedno od najčuvenijih pozorišta u svijetu. Djela: drame “Uspon i pad grada Mahagonija”, “Izuzetak i pravilo”, “Sveta Jovanka iz klanica”, “Puške Tereze Karar”, “Majka Hrabrost i njena djeca”, “Život Galilejev”, “Dobra duša iz Sečuana”, “Gazda Puntila i njegov sluga Mati”, “Kavkaski krug kredom”, “Opera za tri groša”, “Doboši u noći”, “Ranjeni Sokrat”, “U džungli gradova”, “Čovjek je čovjek”, roman “Prosjački roman”, zbirke pjesama “Domaća postila”, “Svendborške pjesme”, “Bukovske elegije”.

1918. – Umro italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je predsjednik Internacionalnog kongresa za mir u Milanu 1906., a u mladosti generalštabni oficir italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Đuzepea Garibaldija (Giuseppe).

1920. - Rođen Milivoje "Mića" Tomić, srbijanski i jugoslavenski glumac. Najpoznatiji je po ulozi djeda Maksa iz “Maratonaca”, mada je glumio u više od 100 domaćih filmova. U avgustu 1997. godine primio je nagradu za životno djelo "Pavle Vuisić". Preminuo je u Beogradu, 23. avgusta 2000. godine.

Vilhelm Konrad Rentgen. wikipedia.org

Umro njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen

1923. – Umro njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen (Wilhelm Conrad Rontgen), koji je 1895. otkrio “iks-zrake”, za šta je 1901. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Ti elektromagnetski talasi – dugi od milionitog do milijarditog dijela centimetra – njemu u čast nazvani su “rendgenski zraci”. Primjenjuju se u medicini za dubinsko snimanje pojedinih organa i za zračenja, te za identifikovanje pojedinih hemijskih elemenata i u industriji za strukturnu analizu raznih supstanci.

1940. – Premijerno je izveden crtani film “Tom and Jerry”, koji potpisuju Vilijam Han (William Hanne) i Džozef Barbere (Joseph). Naziv prve epizode crtanog serijala bio je "Puss Gets the Boot".

1942. – Američki džez muzičar Glen Miler (Glenn Miller) postao je prvi muzičar koji je dobio “zlatnu ploču” za prodaju milionitog primjerka kompozicije “Chattanooga Choo Choo”.

1950. - Rođen Mark Špic (Mark Spitz), slavni američki plivački olimpijac, deveterostruki olimpijski pobjednik i plivač koji je 23 puta postavljao svjetske rekorde u sprinterskim disciplinama slobodnim i delfin stilom.

Širli Templ. vesti.rs

Preminula Širli Templ, američka glumica i diplomatkinja

2005. – Preminuo Artur Miler (Arthur Miller), velikan američkog pozorišta koji je napisao “Smrt trgovačkog putnika” i čija su djela uglavnom govorila o običnim ljudima. Godine 1947., dobio je Nagradu pozorišnih kritičara za komad “Svi moji snovi” koji je postao uspješnica u Njujorku. Poznat je i po braku s jednom od najljepših glumica svih vremena Merilin Monro (Marilyn Monroe) .

2008. - Umro Roj Šajder (Roy Scheider), američki glumac i amaterski bokser. Slavu je stekao svojim glavnim i sporednim ulogama u proslavljenim filmovima od 1970-ih do sredine 1980-ih. Bio je nominovan za dva Oskara, Zlatni globus i BAFTA nagradu. Njegove najpoznatije uloge su policijskog šefa Martina Brodija u filmu “Ajkula” (1975) i njegovom nastavku “Ajkula 2” (1978), te njujorškog detektiva Badija „Tmurnog“ Rusoa u “Francuskoj vezi” (1971) i “The Seven-Ups” (1973).

2014. - Preminula Širli Templ (Shirley Temple), američka glumica i diplomatkinja. Bila je zvijezda dječijih filmova jer su je sa samo tri godine, kada ju je majka upisala u plesnu školu u Los Anđelesu, uočili filmski agenti te ubrzo angažirali u filmovima. Širli je impresionirala publiku 1934. godine svojim prvim filmom “Stand Up and Cheer!” i izvedbom pesme “Baby, Take a Bow”, a te godine snimila je još sedam ostvarenja i time zaslužila posebnog Oskara za izvanredan doprinos filmskoj industriji, postavši prvo dijete koje je ikada primilo takvu vrstu priznanja. Templ se oprobala i u politici, pridruživši se republikancima, a 1967. se kandidovala za predsjednicu stranke. Tri godine je bila delegatkinja u Ujedinjenim nacijama pa je često putovala van Amerike, a neko vrijeme je radila kao ambasadorica UN-a u Gani. Od 1989. do 1992. bila je ambasadorica u tadašnjoj Čehoslovačkoj Republici, a nakon toga aktivno je učestvovala u međunarodnim poslovima, među ostalim, bila je članica Upravnog odbora Udruženja za diplomatske studije kao i Nacionalnog odbora za odnose SAD i Kine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.