ALARMANTNO

Stručnjaci za "Avaz" o povećanju broja suicida u BiH: Zašto je 1.431 osoba izvršila samoubistvo

Razgovor je prvi korak, jer je i samo iznošenje problema vrsta psihoterapije, kaže dr. Dino Hodžić

Porast broja samoubistava. Facebook

Alen Bajramovic

16.2.2024

U periodu od 2020. do 2023. godine 1.431 osoba u BiH izvršila je samoubistvo. Ove alarmantne podatke, prikupljene kroz analizu statističkih biltena entitetskih zavoda za statistiku i Policije Distrikta Brčko BiH, te medija, saopćio je Centar za sigurnosne studije.

Grupne terapije

- Različiti faktori su u pitanju, od porodičnih, ekonomskih i zdravstvenih do svih drugih. Jednostavno je previše problema s kojima se ljudi ne mogu ili ne znaju nositi, pa, nažalost, u takvom koraku vide jedini izlaz.

Kod mlađe populacije mislim da su u pitanju i videoigrice, izazovi na društvenim mrežama, pa oni ne razmišljaju racionalno, čak i ne shvataju opasnost i posljedice - kaže dr. Dino Hodžić, specijalista psihijatar Doma zdravlja i Centra za mentalno zdravlje Odžak.

Hodžić: Korona je izazvala posebna psihička stanja. Facebook

U bh. društvu, svakodnevno suočenom sa strahovima, od onih egzistencijalnih do sigurnosnih, još je “sramota” zatražiti pomoć ljekara, pa se mnogo problema nastoji sakriti među četiri zida.

Dr. Hodžić dodaje da je individualna stvar koliko ko može “puniti vlastiti kontejner”, ali dodaje da je pandemija koronavirusa izazvala posebna psihička stanja, promijenila trendove i kod nas, ali i u svijetu, pa se veći broj osoba javlja s problemom anksioznosti.

- Kada se ide psihijatru, to su posebne pripreme, strahovi, noć prije se ne spava, jer ljudi ne znaju šta se dešava ovdje. A vjerujte da čak i razgovor mnogo toga promijeni. To se dešavalo i tokom online razgovora u pandemiji, nakon kojih se simptomi povlače. Dakle, neko treba biti “spužva” koja će upiti njihove probleme. Razgovor je prvi korak, jer je i samo iznošenje problema vrsta psihoterapije, a u grupnim terapijama, kad ljudi shvate da nisu jedini s određenim problemom, onda praktično sami sebi pomognu. Razgovor je potreban i u samoj porodici, razumijevanje da se neke stvari ne trebaju gurati pod tepih, već da se potraži i stručna pomoć - ističe dr. Hodžić.

Najslabija karika

Suicid je posljedica izopćenja pojedinca iz zajednice, njegovom ili nečijom krivicom, ističe sociolog Vladimir Vasić. Dodaje da su ovakvi podaci alarm da se moramo vratiti međusobnom razumijevanju i solidarnosti.

- Ako uzmemo u obzir činjenicu da smo postkonfliktno društvo s mnogo anomalija u današnjem državnom aparatu, gdje je pojedinac najslabija karika sistema, onda i ne čudi što se on stavlja po strani i njegovo postojanje se obesmišljava. Sama činjenica da smo obesmislili nečiji život vodi u beznađe i disfunkcionalnost te osobe - ističe Vasić.

Vasić: “Nisi sam” su riječi koje su mnoge odvratile od suicida. Facebook

Kao uzroke vidi ekonomske probleme, ovisnost o kocki, bračne i emotivne krize, psihosomatske poremećaje u kombinaciji s ukupnim stanjem u društvu.

Gotovo 80 posto suicida počinile su osobe muškog spola, a najveći broj počinilaca su osobe starije od 60 godina.

Obespravljeni i nezaštićeni

- Ako dodamo da smo zajednica koja posjeduje puno oružja, da smo prilično tradicionalno društvo bez razvijenih navika da se preventivno obraćamo za pomoć stručnim službama, da smo prilično obespravljeni i nezaštićeni, onda nas takve okolnosti svrstavaju u rizičnu kategoriju.

Naravno, to ne može biti alibi, već kao društvo i odgovorni pojedinci moramo reagovati. Saslušati nekoga s problemom može biti od velike pomoći, a “Nisi sam” su riječi koje su mnoge, siguran sam, odvratile od dizanja ruke na sebe. Za to nam ne trebaju nikakve naučne i profesionalne kvalifikacije, već samo da budemo ljudi - naglašava Vasić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.