Kako bi ispunila uvjete za otvaranje pregovora o članstvu u EU, BiH mora usvojiti još dva zakona. Radi se o zakonu o sprečavanju sukoba interesa i zakonu o sudovima BiH.
Kamen spoticanja od početka, kada je o ovom drugom riječ, jeste pitanje sjedišta Višeg ili Apelacionog suda BiH, jer su stavovi o tome hoće li to biti Banja Luka ili Istočno Sarajevo suprotstavljeni unutar vladajuće petorke.
Praktičan razlog
- Ne postoji međunarodni standard o tome koje bi bile smjernice za određivanje sjedišta drugostupanjskog suda. Mišljenje Venecijanske komisije na prvobitni nacrt zakona o sudovima BiH također potvrđuje da ne postoje međunarodni standardi u tom smislu, ali su sugerirali da uzmemo u obzir praktične, ekonomske razloge prilikom određivanja sjedišta - kazao je za “Avaz” Davor Bunoza, ministar pravde BiH.
Radne grupe nastoje usaglasiti sadržaj konačnog prijedloga, a prvobitnim nacrtom zakona, između ostalog, predviđeno je da Apelacioni sud BiH može preispitivati, mijenjati ili ukidati odluke Suda BiH povodom pravnih lijekova u postupku koji je propisan zakonom te da je nadležan da rješava sukob nadležnosti između sudova, ili odlučuje o prijedlozima za prenošenje nadležnosti sa suda na sud.
Šta je ključno
- Ključna stvar koju nastojimo regulirati novim zakonom o sudovima jeste da Sud BiH uskladimo s međunarodnim standardima, prvenstveno da je drugostupanjski sud u potpunosti neovisan, odvojen od prvostupanjskog suda, a sve s ciljem osiguravanja efektivnog, devolutivnog pravnog lijeka strankama pred Sudom BiH. Također, prioritet je bio jasnije i preciznije definiranje nadležnosti Suda - kaže Bunoza.
Potpuna neovisnost
- Venecijanska komisija je podržala nadležnosti Suda BiH iz nacrta zakona. Bitno je da dobijemo zakon koji će osigurati potpunu neovisnost drugostupanjskog suda i jasnije nadležnosti Suda BiH u skladu s međunarodnim standardima - ističe Bunoza.
