Krajnje su zabrinjavajući trendovi kada je u pitanju demografska situacija u Bosni i Hercegovini.

Od 2012. godine do danas u Federaciji BiH više stanovnika je umrlo nego što ih se rodilo, a ako se tome pridoda činjenica da se stanovništvo masovno seli iz zemlje, opravdana je zabrinutost na šta će ličiti ova zemlja već kroz nekoliko godina.

Centar najgori

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2022. godini tri općine su imale pozitivan, jedna neutralan i pet općina negativan prirodni priraštaj.

Pozitivan priraštaj imali su Ilidža, Ilijaš i Vogošća, Hadžići su imali jednak broj rođenih i umrlih, dok su Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad i Trnovo imali više umrlih nego rođenih. Najalarmantnija situacija je u općini Centar, gdje broj umrlih nadmašuje broj živorođenih za 291 osobu, a zatim slijede Novi Grad (-195), Stari Grad (-195) i Novo Sarajevo (-175). Najveći prirodni priraštaj imali su Ilijaš (67) i Vogošća (66).

Nastavak trendova

Isti trendovi nastavljeni su i tokom 2023. godine, s tek neznatnim razlikama među općinama. Tako je pet općina imalo negativan, a četiri pozitivan prirodni priraštaj.

Ono što je zanimljivo jeste da se sve četiri općine s pozitivnim priraštajem nalaze izvan područja koje administrativno pripada gradu Sarajevu. 

Slični trendovi prisutni su godinama unazad. Gradske sarajevske općine imaju negativan prirodni priraštaj, a rekord je oborio Novi Grad 2021., kada je čak 543 ljudi više umrlo nego što se rodilo. Najveći prirodni priraštaj imala je Ilidža 2019., kada je broj novorođenih premašio broj umrlih za 204 osobe. Općine Vogošća i Ilijaš jedine imaju kontinuirano pozitivan priraštaj.

Rekordna 2021. godina

Kada se osvrnemo na statistiku za Sarajevo, podaci su alarmantni.

Četiri gradske općine iz godine u godinu akumuliraju nekoliko stotina više umrlih nego rođenih. Rekordna u tom smislu je bila 2021. godina, kada je u Sarajevu čak 1.757 ljudi više umrlo nego što ih je rođeno.