OBJAVIO OHR

Ove su izmjene Izbornog zakona koje donio Kristijan Šmit

Šmit je u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" najavio donošenje izmjena Izbornog zakona, koje je danas i donio

Šmit: Donio izmjene Izbornog zakona. N. Šaljić / Avaz

E. Ć.

26.3.2024

Ja ću uraditi ono što je trebalo uraditi prije mnogo godina. Prema tome, želim objaviti odluku kojom donosim izmjene Izbornog zakona BiH, rekao je danas visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).

Šmit je u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" najavio donošenje izmjena Izbornog zakona, koje je danas i donio.

Odluka je stupila na snagu od trenutka objave na stranici OHR-a.

Koristeći se ovlaštenjima koja su visokom predstavniku dana članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Opći okvirni sporazum), prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje navedenog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora, i članom II 1. (d) prethodno navedenog Sporazuma, koji od visokog predstavnika zahtijeva da olakša rješavanje bilo kojih poteškoća koje se pojave u vezi sa civilnom provedbom Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini;

Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da upotrijebi svoj konačni autoritet u zemlji u vezi s tumačenjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme u skladu s gore navedenim, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to ocijeni neophodnim”, o određenim pitanjima, uključujući i (prema tački (c) stava XI.2) “mjere kojima se osigurava implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

Imajući u vidu

Pozivajući se takođe na stav 4 Rezolucije 1174 (1998) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 15. juna 1998. godine, prema kojem Vijeće sigurnosti, u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda “…ponavlja da je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Aneksa 10 o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora i da u slučaju spora može davati svoja tumačenja i preporuke, te donositi obavezujuće odluke, kako god ocijeni da je neophodno, o pitanjima koja je obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;

Napominjući da se Ustavom Bosne i Hercegovine utvrđuje da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora;

Imajući u vidu istaknuto mjesto koje izbori imaju prema Općem okvirnom sporazumu za mir i potrebu da se osigura da lokalni izbori u oktobru 2024. godine budu slobodni, pravični i demokratski;

Ponovo potvrđujući da građanima Bosne i Hercegovine mora biti omogućeno da ostvaruju svoja demokratska prava na slobodnim, pravičnim i demokratskim izborima i da uvjeti za takve izbore postoje uprkos nemogućnosti da njihovi politički lideri postignu kompromis po pitanju izborne reforme;

Uvjeren u potrebu da se osiguraju minimalni standardi integriteta javnih službenika u zemlji u kojoj je povjerenje javnosti u institucije krhko i dodatno narušeno kada osobe osuđene za zločin genocida, zločin protiv čovječnosti i ratne zločine mogu biti imenovane ili izabrane u te institucije i uzimajući u obzir činjenicu da je to od posebnog značaja za žrtve i pomirenje koje je od najveće važnosti za svaki istinski napredak društva u cjelini, uzimajući pritom u obzir i izvještaj specijalnog izvjestioca UN-a, od 18. jula 2022. godine, o promoviranju istine, ostvarivanju pravde, reparaciji i garancijama o neponavljanju tragičnih događaja, u kojem je preporučeno vođenje i poboljšanje procesa provjere kako bi se osiguralo da javne institucije ne zapošljavaju, niti dozvoljavaju da se osobe osuđene ili optužene za ratne zločine kandidiraju na javne funkcije.

Vođen potrebom za jačanjem integriteta izbora i unapređenja upravljanja izbornim procesom na transparentan način, pružanjem mogućnosti Centralnoj izbornoj komisiji BiH da efikasno provede izbore i primijeni najviše moguće standarde, a sve u cilju da se Izborni zakon uskladi s međunarodnim standardima i dobrom praksom za demokratske izbore prema preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri misiji OSCE-a (ODIHR) i prema onome što je naglašeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU;

Prisjećajući se napora Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da omoguće postizanje dogovora o izbornoj reformi tokom 2021. i 2022. godine, kojim bi se pristupilo rješavanju pitanja vezanih za odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, kao i nedostataka u vezi s integritetom izbornog procesa koje su uočile međunarodne institucije, između ostalih i Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri misiji OSCE-a, odnosno Venecijanska komisija Vijeća Evrope (Neumski proces);

Svjestan ponovljenih preporuka

Izražavajući žaljenje zbog toga što, uprkos visokom nivou saglasnosti između njih, političke stranke ipak nisu mogle iskoristiti taj proces za postizanje dogovora u vezi s izbornim reformama predviđenim u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine i što su ove stranke odlučile iskoristiti svoje nesuglasice u vezi s drugim potrebnim reformama da spriječe usvajanje mjera koje su, u slučaju njihovog usvajanja, mogle pomoći vraćanju povjerenja građana u demokratski proces;

Svjestan ponovljenih preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a, odnosno GRECO-a i Venecijanske komisije Vijeća Evrope od 2008. godine te činjenice da većina preporuka koje nalažu izmjene u legislativi i dalje nisu realizirane;

Napominjući da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) više puta pozivao na usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje bi slijedile ove preporuke;

Napominjući također da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira na svom sastanku održanom 5-6. decembra 2023. godine izrazio žaljenje „što odredbe koje se odnose na izborni integritet u Izbornom zakonu BiH još uvijek nisu izmijenjene u skladu s međunarodnim standardima i pozitivnim primjerima iz prakse prema preporukama OSCE-a/ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije i (…) pozvao vlasti BiH da ovaj zadatak završe što je prije moguće kako bi se omogućilo da lokalni izbori u oktobru 2024. godine budu održani u uvjetima poboljšane transparentnosti i integriteta izbora” i naglasio da su “slobodni i pošteni izbori neophodni za funkcionalnu demokratiju”;

Napominjući da je grupa političkih stranaka odlučila podnijeti u proceduru usvajanja prijedlog paketa izmjena i dopuna Izbornog zakona pripremljen tokom Neumskog procesa u cilju rješavanja pitanja integriteta izbornog procesa, za koji je obustavljen zakonodavni postupak na Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 7. juna 2022. godine;

Odlučan da osiguram odgovarajuće konsultacije s institucijama nadležnim za procese opisane u Izbornom zakonu BiH i da se pobrinem da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH osiguraju svi resursi potrebni za pravovremeno provođenje Lokalnih izbora u oktobru 2024. godine;

Izražavajući žaljenje što su protekle izbore obilježile brojne tvrdnje o prevarama i nepravilnostima, od kojih se mnoge neposredno ili posredno odnose na pitanja istaknuta u preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a, te da takve tvrdnje imaju neposredan negativan uticaj na kredibilitet izbornog procesa i povjerenje koje građani imaju u svoje demokratske institucije;

Ističući posebno i sam metod imenovanja članova organa zaduženih za sprovođenje izbora kao i način na koji se izbori provode na sam dan izbora;

Uzimajući u obzir preporuku Komisije Evropske unije od 8. novembra 2023. Vijeću EU da otvori pristupne pregovore sa BiH, nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo;

Takođe uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU od 14. decembra 2023. u kojima se poziva na otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, nakon što se postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo i Komisija se poziva da do marta izda saopštenje u pogledu donošenja takve odluke;

Uvažavajući zaključke Vijeća Evropske unije u kojima se navodi da “nadovezujući se na preporuku Evropske komisije od 12. marta 2024. godine, Evropsko vijeće odlučuje otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom” i da “Evropsko vijeće s tim u vezi poziva Komisiju da usvoji pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji nakon što budu preduzeti svi relevantni koraci utvrđeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022.”.

Uvjeren da Bosna i Hercegovina može biti kredibilna u svom nastojanju u pravcu ostvarivanja euroatlantskih integracija isključivo s institucijama koje postupaju u skladu s kriterijima iz Kopenhagena, koje je postavilo Vijeće EU 1993. godine;

Podsjećajući na moju izjavu od 19. decembra 2023. godine, u kojoj pozivam na usvajanje paketa izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojima se jača integritet izbornog procesa u najkraćem mogućem roku i najavljujujem svoju spremnost da supstituiram domaće institucije BiH kako bi podržao demokratiju i evropske integracije;

Podsjećajući takođe da sam od decembra protekle godine u više navrata isticao da je osiguravanje integriteta izbora od suštinskog značaja za stvaranje stabilnog i sigurnog političkog okruženja pogodnog za dalji razvoj i napredak zemlje i da je integritet izbora od temeljnog značaja za izgradnju povjerenja i vjerovanja u politički sistem;

Imajući stoga na umu zahtjev da se uspostavi ravnoteža između potrebe da se osigura da će Izborni zakon Bosne i Hercegovine zadovoljiti sve međunarodne standarde i potrebe da se Parlamentarnoj skupštini BiH pruži još jedna prilika da usvoji neophodne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u roku koji će omogućiti da se ove izmjene i dopune primjenjuju na Lokalne izbore 2024. godine;

Izražavajući žaljenje zbog toga što su mnoge stranke na vlasti u Bosni i Hercegovini do sada svoje kratkoročne izborne interese stavljale ispred interesa zemlje u cjelini i njenih građana i potvrđujući potrebu da se vrati povjerenje birača u izborni proces umjesto da političke stranke jačaju svoju kontrolu nad ovim procesom;

Uvjeren da je potrebno hitno povratiti kredibilitet izbornog i demokratskog procesa i da izborno zakonodavstvo mora omogućiti biračima da svoje želje slobodno iskažu i da se birači moraju uvjeriti da se uistinu uvažava njihov glas;

Uvjeren je

Uvjeren stoga da, uprkos činjenici da je odabir izbornog sistema prerogativ izabranih predstavnika, standardi za provođenje izbora moraju biti usklađeni s preporukama međunarodnih institucija radi ostvarenja demokratije;

Konstatirajući da su neke od ovih preporuka date prije više od deset godina i da se stoga moraju neodložno uzeti u obzir kako bi se ispunile obveze koje prema biračima imaju izabrani predstavnici;

Konstatirajući također da je civilno društvo od Parlamentarne skupštine BiH dosljedno tražilo da usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojima se rješavaju nedostaci čije postojanje su ustanovili Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a i druge organizacije;

Insistirajući na potrebi da Parlamentarna skupština BiH nastavi s realizacijom preporuka datih u vezi s Izbornim zakonom BiH te da su izmjene i dopune koje su sastavni dio ove Odluke privremene prirode i da mogu biti predmet naknadnih izmjena i dopuna od strane Parlamentarne skupštine BiH s ciljem inkorporiranja demokratskih standarda;

Uzimajući u obzir i imajući u vidu sve prethodno navedeno, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Odluku visokog predstavnika možete pročitati na stranici OHR-a.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.