NA DANAŠNJI DAN

U Potočarima ukopano prvih 600 žrtava srebreničkog genocida

Danas je nedjelja, 31. mart/ožujak 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 275 dana

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. Fena

I.P.

31.3.2024

Na današnji dan 2003. godine, u Memorijalnom centaru Srebrenica-Potočari ukopano je prvih 600 žrtava srebreničkog genocida koji je, u julu 1995., počinila vojska RS, predvođena ratnim zločincem Ratkom Mladićem.

Memorijalni centar je zvanično otvorio bivši američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton) u septembru 2003. godine. Ukopu prvih 600 identifikovanih žrtava od više od 8.000 nestalih Bošnjaka na području Srebrenice, u Potočarima je prisustvovalo više od 10.000 ljudi.

Uredbom tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown) utvrđeno je i da Fabrika akumulatora pripadne Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.

Sukcesivnim ukopima žrtava, 11. jula svake godine, ovo mezarje je uspostavljeno kao mjesto očuvanja sjećanja na žrtve genocida koji je počinila VRS u Srebrenici.

Rene Dekart. wikipedia.org

Rođen Rene Dekart, osnivač novovjekovne evropske filozofije

1596. - Rođen francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart (Descartes), osnivač novovjekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma, koji je označio prekid sa skolastikom. Prema njegovom učenju, u osnovi svega su dvije različite supstance, jedna osnova svakog mišljenja i svijesti - "res kogitans" (misleća stvar), a druga svake tjelesnosti - "res ekstensa" (prostiruća stvar). Vjerodostojnost postojanja tih supstanci postiže se samo pomoću ontološkog aksioma "Kogito, ergo sum" ("Mislim, dakle jesam"). Razlog i svrhu postojanja te dvije supstance čini treća apsolutna supstanca - Bog. Također je jedan od tvoraca analitičke geometrije, a u matematiku je uveo promjenljivu veličinu i funkciju, odnosno kretanje i dijalektiku, što je bila prelomna tačka u razvoju matematike. Djela: "Rasprava o metodi", "Pravila za rukovođenje umom", "Meditacije o prvoj filozofiji", "Rasprava o strastima duše", "Principi filozofije", "Geometrija".

1631. - Umro engleski pisac Džon Don (John Donne), najveći među metafizičkim pjesnicima, vjerovatno najveći ljubavni pjesnik koji je pisao na engleskom jeziku. Njegova lirika sjedinjava duh i fantaziju, strast i intelekt i odlikuje se složenošću ideja, iskazanih snažnom neposrednošću i jezikom bliskim konverzacionom govoru.

1727. - Preminuo Isak Njutn (Isaac Newton), engleski fizičar, matematičar, astronom, alhemičar i filozof, jedna od najvećih ličnosti u historiji nauke. Tvorac je općeg zakona gravitacije, nazvanog po njemu Njutnov zakon gravitacije koji iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Godine 1669., postao je profesor na Trinity Collegeu u Kembridžu, a od 1671. bio je član (od 1703. predsjednik i stalno biran do kraja života) Kraljevskog društva (Royal Society) u Londonu. 

Šarlota Bronte. wikipedia.org

Preminula engleska književnica Šarlota Bronte

1732. - Rođen austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn (Frantz Joseph Haydn), predstavnik "bečkih klasičara". Bio je tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarskih grofova Esterhazi, a dvaput je putovao u Englesku, gdje je stekao svjetsku slavu i komponovao najzrelija djela. Napisao je 104 simfonije, 83 gudačka kvarteta, više od 20 opera, klavirske sonate, crkvenu muziku. Komponovao je austrijsku i njemačku himnu. Djela: simfonije "Jutro", "Podne", "Večer", "Marija Terezija", "Oproštajna", "Oksfordska", "Kraljica", "Medvjed", "Kokoška", "Vojna", gudački kvarteti "Sunčevi kvarteti", "Ruski kvarteti", oratorijumi "Stvaranje svijeta", "Godišnja doba", opera "Apotekar".

1837. - Umro engleski slikar Džon Kanstebl (John Constable), jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Njegova platna odlikuje jednostavnost motiva, slobodan potez i prozračnost atmosfere, čime je znatno utjecao na francuske impresioniste.

1855. - Preminula engleska književnica irskog porijekla Šarlota Bronte (Charlotte), koja se proslavila već prvim romanom "Džejn Ejr". S mlađim sestrama Emilijom i Anom napisala je zbirku pjesama. Ostala djela: "Vileta", "Profesor i Ema".

1876. - Rođen srbijanski pisac Borisav Bora Stanković. Pisao je o Vranju i jugu Srbije, raslojavanju i degeneraciji starih trgovačkih porodica, talasu promjena u gradskom životu, moralu stanovnika rodnog grada i patrijarhalnoj atmosferi, potčinjenosti pojedinca svemoćnom sudu čaršije. Djela: "Stari dani", "Koštana", "Tašana", "Nečista krv", "Pod okupacijom"…

1889. - Otvoren Ajfelov toranj, tada najviša građevina u svijetu, čija je 300 metara visoka čelična konstrukcija nadvisila Pariz i postala jedno od njegovih glavnih znamenitosti. Toranj, sagrađen povodom svjetske izložbe, kojom je te godine u Parizu obilježena i stogodišnjica Francuske revolucije, konstruisao je francuski inžinjer Aleksandar Gistav Ajfel (Alexandre Gustave Eiffel).

Volter Vinterbotom. wikipedia.org

Rođen Volter Vinterbotom, prvi menadžer engleske fudbalske reprezentacije

1913. - Rođen Volter Vinterbotom (Walter Winterbottom), prvi menadžer engleske fudbalske reprezentacije i direktor trenerskog tima Fudbalskog saveza Engleske. Dao je ostavku iz FA 1962. godine, da bi postao generalni sekretar Centralnog vijeća za fizičku rekreaciju i imenovan je za prvog direktora Sportskog savjeta 1965. godine.

1934. - Ričard Čemberlen (Richard Chamberlain), američki pozorišni, televizijski i filmski glumac, rođen je na današnji dan. Na filmu je debitirao 1960. godine, a svjetsku popularnost ubrzo stekao glavnom ulogom u TV seriji "Doktor Kildare". Često se pojavljivao u televizijskim serijma, a mnogi se sjećaju njegove briljantne uloge u seriji "Ptice umiru pjevajući" snimljene 1982. godine. Zapažena je i njegova glavna uloga u filmu “Bourneov identitet”.

1943. - Rođen Kristofer Voken (Christopher Walken), američki filmski i pozorišni glumac, dobitnik brojnih priznanja. Osvojio je Oskara, BAFTA nagradu, Nagradu Udruženja filmskih glumaca, kao i nominacije za dvije Primetime Emi nagrade i dvije Toni nagrade.

1980. - Preminuo američki atletičar afričkog porijekla Džesi Ovens (Jesse Owens), jedan od najvećih sportista 20. vijeka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Pobjedama na 100 i 200 metara, u štafeti 4 x 100 metara i skoku udalj, izbezumio je nacističkog vođu Adolfa Hitlera, koji nije mogao da podnese takve uspjehe jednog crnca nad pripadnicima "više rase" i pobjegao je iz počasne lože kako bi izbjegao da se rukuje s njim.

2018. - Umro Kamenko Katić, novinar i urednik TV Beograd, jedan od najcjenjenijih jugoslavenskih i srbijanskih televizijskih voditelja i prezenter vremenske prognoze u TV dnevniku na Radio-televiziji Srbije. Među brojnim emisijama i reportažama koje je radio izdvajaju se „Uzgred budi rečeno“, „Život je život“, „Salašari“, „Mečkari“, „Planinski mjesec nad našim sokakom“... Autor je kratkog dokumentarnog filma „Rekvijem za Jovana Aćanskog“. Igrao je i u televizijskim serijama „TV Bukvar“ (1969., voditelj) i „Sedam plus sedam“ (1978). Dobitnik je četiri nagrade za životno djelo koje su mu dodijelili Udruženje novinara Srbije, Savez novinara Jugoslavije, Radio-televizija Srbije i INTERFER.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.