Na današnji dan 1992. godine, na mostu Vrbanja, snajperskim hicima ubijene su Suada Dilberović i Olga Sučić, prve žrtve opsade Sarajeva u agresiji na Bosnu i Hercegovine 1992. – 1995. godine.

Ubistvo dviju djevojaka: Suade Dilberović, dvadesetpetogodišnje studentice Medicinskog fakulteta u Sarajevu porijeklom iz Dubrovnika, i tridesetčetverogodišnje Olge Sučić, službenice u Skupštini Bosne i Hercegovine, desilo se nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Bosne i Hercegovine ispred koje su se odvijale demonstracije za mir, na kojima su građani Sarajeva tražili od agresorskih snaga da uklone barikade i da se povuku.

Suada je preminula na mjestu događaja, a Olga na putu do bolnice. Obje su sahranjene 8. aprila 1992. godine na sarajevskom groblju Bare. Istog dana na Vrbanja mostu nekoliko građana Sarajeva je ranjeno.

Kap moje krvi poteče i Bosna ne presuši

Vrbanja most je prvobitno preimenovan u Most Suade Dilberović (6. april 1996. godine), da bi kasnije dobio naziv Most Suade i Olge (3. decembar 1999. godine). Danas se na mostu nalazi spomen-ploča u sjećanje na ove dvije nevine žrtve na kojoj piše: "Kap moje krvi poteče i Bosna ne presuši."

U Atini otvorene prve Olimpijske igre moderne epohe

1588. - Rođen engleski filozof Tomas Hobs (Thomas Hobbes), nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. Spojio je principe mehanističko-materijalističke metafizike sa senzualističkom teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Smatrao je da je čovjekova priroda egoistična. U "prirodnom stanju", koje prethodi "građanskom stanju" (civilizacija), ljudi su jednaki i svi imaju ista prava na sve, pa "prirodno stanje" neizbježno vodi ratu svih protiv svih u kojem je "čovjek čovjeku vuk". Djela: "Elementa rhilosophica" (ili "O tijelu", "O čovjeku", "O građaninu"), "Levijatan", "O političkom tijelu".

1827. - Engleski hirurg Džozef Lister (Joseph), osnivač antiseptičke medicine, rođen je na današnji dan. Godine 1867., prvi je uveo antisepsu u hirurgiju. Kasnije su primijenjene usavršenije metode, ali je u hirurgiji i sada osnovni njegov princip da bakterije ne smiju da dospiju do mjesta podvrgnutog operaciji.

1896. - Na Olimpijskom stadionu u Atini otvorene prve Olimpijske igre (OI) moderne epohe. Olimpijada je trajala deset dana, učestvovala su 484 takmičara, samo muškarci. Amerikanac Džejms Brendon Konoli (James Brandon Connolly) postao je prvi olimpijski pobjednik nakon više od 1500 godina. Pobijedio je u troskoku, osvojio drugo mjesto u skoku u vis i treće mjesto u skoku u dalj. Pobjednici su tada nagrađivani medaljom izrađenom od srebra s maslinovim vjenčićem. Postoji zapis o djevojci imena Stamata Reviti (Revithi) s nadimkom Melpomene (prema Grčkoj muzi tragedije), koja je iz protesta što ženama nije bio dozvoljen nastup istrčala maratonsku utrku 11. aprila, dan nakon što su svoju maratonsku utrku odradili muškarci.

1900. - Rođen američki filmski glumac Spenser Trejsi (Spencer Tracy), izuzetan tumač niza karakternih uloga, prvi glumac koji je dvije godine uzastopno dobio nagradu Oskar - za filmove "Hrabri kapetan", 1937., i "Grad dječaka", 1938. Ostali filmovi: "Bijes", "Sedmi krst", "Citadela", "Starac i more", "Nirnberški proces", "Pogodi ko dolazi na večeru".

1908. - Austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka, rođen je na današnji dan. Decenijama je dominirao svjetskom muzičkom scenom, izvodeći žestokom emotivnošću, izrazitom fantazijom i preciznošću veliki operski i koncertni repertoar. Vrhunski nivo je postigao dirigujući Berlinskom filharmonijom i orkestrom Bečke državne opere.

Rođena američka filmska glumica Bet Dejvis

1908. - Rođena američka filmska glumica Bet Dejvis (Bette Davis), koja je snimila više od 80 filmova i ostvarila niz velikih dramskih uloga, uglavnom tumačeći nesretne i zle žene. Filmovi: "Opasna" (nagrada Oskar), "Džezabel" (nagrada Oskar), "Male lisice", "Elizabeta i Eseks", "Huarez", "Šta se dogodilo sa Bebi DŽejn", "Sve o Evi", "Svadbeni ručak".

1916. – Slavni američki filmski glumac Gregori Pek (Gregory Peck), najpoznatiji po ulozi liberalnog južnjačkog advokata u filmu "Ubiti pticu rugalicu", za koju je nagrađen Oskarom, rođen je na današnji dan. Ostali filmovi: "Dvoboj na suncu", "Slučaj Paradin", "Džentlmenski sporazum", "Snjegovi Kilimandžara", "Praznik u Rimu", "Mobi Dik", "Topovi sa Navarona", "Arabeska", "Mjesec šunjalica".

1950. - Rođena Agneta Ose Feltskog, švedska pjevačica, najpoznatija kao dugogodišnja članica grupe ABBA koja je Švedskoj donijela pobjedu na Eurosongu 1974. godine. Godine 1983., nakon raspada grupe, Agneta se posvetila solo karijeri.

1950. - Predrag Miki Manojlović, srbijanski i jugoslavenski glumac, poznat po svojim glumačkim ostvarenjima u nekim od najboljih filmova SFR Jugoslavije, rođen je na današnji dan. Odrastao je u glumačkoj porodici - otac Ivan Manojlović i majka Zorka Doknić bili su pozorišni glumci. Ogromnu popularnost stekao je već u kultnoj TV seriji iz 1975. „Grlom u jagode“ u kojoj je igrao Mikija Rubirozu. Jednu od najzapaženijih uloga ostvario je kao tragičan oportunist u filmu „Otac na službenom putu“ 1985. godine. U februaru 2009. Vlada Republike Srbije ga je imenovala predsjednikom Srpskog filmskog centra.

1958. - Umrla srbijanska i jugoslavenska književnica Isidora Sekulić, koju kritičari smatraju klasikom srpske i regionalne književnosti. Bila je nastavnica i upravnica Djevojačke škole u Pančevu, zatim profesorica gimnazije u Beogradu. Djela: putopis "Pisma iz Norveške", roman "Đakon Bogorodičine crkve", pripovijetke "Hronika palanačkog groblja", "Saputnici", "Gospa Nola", eseji "Analitički trenuci i teme", "Zapisi o mome narodu", "Mir i nemir", "Govor i jezik - kulturna smotra naroda".

1967. - Preminuo Herman Džozef Miler (Hermann Joseph Muller), američki genetičar i nobelovac. Najpoznatiji je po svom otkriću o fiziološkim i genetičkim učincima zračenja (X-zrake) za koje je i dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1946. godine. 

KK Bosna osvojila titulu evropskog šampiona

1979. - Košarkaški klub Bosna je u francuskom Grenoblu ostvario historijsku pobjedu nad italijanskim Emersonom i postao prvi put prvak Evrope. Pred 12.000 navijača, popularni "Studenti" su slavili rezultatom 96:93. To je tada bio najveći uspjeh jugoslavenske, a do danas je najveći bh. košarke. Trener šampionske ekipe bio je Bogdan Tanjević, a igrači: Vučević, Đogić, Benaček, Bosiočić, Izić, Radovanović, Zrno, Varajić, Delibašić, Bilalović, Hadžić, Pešić.

Ova briljantna generacija "Studenata" ostala je upisana zlatnim slovima u bosanskohercegovačkoj, jugoslavenskoj i evropskoj košarci. U naredne četiri godine Bosna je osvojila još dvije titule prvaka Jugoslavije – u sezonama 1979/80. i 1982/83. Od značajnih međunarodnih dostignuća treba istaći drugo mjesto na klupskom prvenstvu svijeta, Interkontinentalnom kupu odigranom 1980. godine u Brazilu.

1992. - Počela opsada Sarajeva. U noći sa 4. na 5. april 1992. godine Jugoslovenske narodna armija okupirala je Međunarodni aerodrom Sarajevo, čime je započela skoro četverogodišnja blokada glavnog grada, nazvana "Sarajevska opsada", koja je trajala 1425 dana, te je jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja. U brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke VRS-a. Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice. Tokom opsade Sarajeva ubijena je 11.541 osoba, među njima 1.601 dijete, a gotovo 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno.

1997. - Umro američki pisac Alen Ginzberg (Allen), koji je kao jedan od duhovnih predvodnika "bitničke" generacije izrazio kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema otuđenoj tehničkoj američkoj civilizaciji. Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pjesme", objavljena 1956., smatra se najznačajnijim poetskim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Ostala djela: "Kadiš", "Prazno ogledalo", "Indijski dnevnici", "Sendviči stvarnosti", "Planetarne vijesti", "Pad Amerike".

2008. - Preminuo američki glumac Čarlton Heston (Charlton Heston), dobitnik Oskara 1959. za ulogu u filmu "Ben Hur". Slavu je stekao igrajući Mojsija u Filmu "Deset zapovijesti". Tumačio je niz herojskih i historijskih likova tokom 1950-ih i 1960-ih, a bio je poznat i kao aktivista za ljudska prava.

2015. - Umro akademik Slaven Žitomir Barišić, međunarodno afirmirani hrvatski fizičar, redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.