Evropsko vijeće je na prošlosedmičnoj sjednici u Briselu dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Iako je ovo bila historijska odluka za našu državu, pred bh. vlastima je još mnogo posla. Jedna od stvari na kojoj insistiraju u EU je i Zelena agenda.

Deklaraciju o Zelenoj agendi države zapadnog Balkana potpisale su 2020. godine na samitu u Sofiji. Njome su pristale na to da će do 2050. godine izbaciti ugalj iz upotrebe te da će povećati obnovljive izvore energije.

Složen proces

Neke od ključnih oblasti Zelene agende su obnovljivi izvori energije, odbacivanje uglja, upravljanje otpadom, kao i održivi sistem za snabdijevanje hranom te ruralna područja. Također, oko 60 posto električne energije u BiH proizvodi se iz termoelektrana te bi elektrosektor trebao biti najbrže dekarboniziran.

Jedan od značajnih koraka koji naša država mora poduzeti je i zatvaranje rudnika mrkog uglja. Krajem prošle godine ovaj proces je već krenuo u Rudniku mrkog uglja Zenica. Realizirana je prva faza Programa socijalnog zbrinjavanja viška radnika u sklopu koje je 48 radnika pristalo na sporazumni raskid ugovora. Zenički će rudnik, nakon realizirane ukupno tri faze Programa socijalnog zbrinjavanja viška radnika, umjesto sadašnjih oko 790, ostati na planiranih 520 radnika.

Kako u razgovoru za „Avaz“ ističe Sinan Husić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika, proces zatvaranja rudnika koji očekuje bh. vlasti je jako složen i težak.

- On je u jednom određenom dijelu neizbježan.

Država se obavezala na te procese. Vidimo u RMU Zenica kako je jako teško iznaći kvalitetna rješenja da bi na određen način zatvorili jedan od rudnika uglja u FBiH i ovo što se trenutno u Zenici dešava nema puno veze s ovim procesima dekarbonizacije i prelaska na proizvodnju električne energije i obnovljivih izvora, nego zbog toga što se suočavamo s jednim katastrofalnim stanjem - kaže Husić.

Kako ističe, „apsolutno smo izgubili mogućnost da kroz adekvatan proizvodni rezultat obezbijedimo stabilnost i sigurnost jednog od rudnika“.

- U potpunosti su izgubljeni parametri koji kroz određene pokazatelje pokazuju tehnološko-ekonomsku opravdanost daljnje eksploatacije uglja. To su jako izazovni procesi bili u puno stabilnijim ekonomskim i jačim sistemima i sigurno da bi bilo vrlo loše ako bismo te procese dočekali nespremni kako smo sada nespremni riješiti problematiku u RMU Zenica - smatra Husić.

Radna snaga

Na pitanje šta će biti s rudarima i koliko će im ovaj način rada olakšati ili otežati, Husić kaže da oni sigurno postaju svjesni činjenice da dolazi vrijeme u kome će nestati posla u rudnicima.

- Mi smo u protekle dvije-tri godine imali jedan ogroman odliv radne snage iz rudnika uglja u FBiH koji su odlučili da više ne žele raditi u takvoj jednoj atmosferi i okruženju i ogroman broj tih ljudi je zasnovao radne odnose u nekim drugim kompanijama širom BiH i van nje. Poželjna radna snaga iz oblasti rudarstva je van granica BiH. I visokoobrazovan kadar napušta rudnik - navodi Husić.

Strateško planiranje

Kako naglašava Husić, rudari su svjesni da vještine i znanja koja su stjecali kroz rudnike otvaraju određene mogućnosti i da su konkurentni na tržištu rada.

- Samo ono što zabrinjava jeste način na koji se pristupa jednom takvom izazovu i on zabrinjava sigurno ovo aktuelno stanje u Rudniku mrkog uglja Zenica i ne žele ljudi na takav način prolaziti kroz određene faze. Ljudi žele da sistem u punom kapacitetu uspostavi procese, programe, strategiju i da to ima okvire nečega strateški planiranog i zbrinjavanja i zapošljavanja radnika - zaključuje Husić.