11. JULI

Memorijali u Ruandi podržali poziv na usvajanje Rezolucije o Srebrenici: Ranije su UN i međunarodna zajednica iznevjerili i Ruanđane i Bošnjake

Radeći s preživjelima kako bi se komemorirao i spriječio genocid, previše dobro znamo koliku bol uzrokuje negiranje genocida, poručili su

U Srebrenici je počinjen genocid. Društvene mreže

N. Aj.

11.4.2024

Memorijali genocida u Ruandi predvođeni organizacijama Aegis Trust i Kigali Genocide Memorial, podržali su inicijativu Memorijalnog centra Srebrenica, te su pozvali na usvajanje Rezolucije o Srebrenici.

- Aegis Trust i Kigali Genocide Memorial stoje uz Memorijalni centar Srebrenica, Centar za postkonfliktna istraživanja i druge prijatelje i partnere koji pozivaju na usvajanje predložene rezolucije UNGA o genocidu u Srebrenici. Ako ova rezolucija bude usvojena, 11. juli će postati Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, poručuju u saopćenju.

- Ponosni smo što se pridružujemo Memorijalnom centru u Srebrenici u pozivu UNGA-e za priznavanje genocida u Srebrenici - kazao je Fredi Mutangua (Freddy Mutanguha), izvršni direktor Aegis Trusta i Kigali Genocide Memoriala.

Iz ovih organizacija su istakli da posebno hvale vlade Ruande i Njemačke što su preuzele inicijativu u ovoj akciji.

- Radeći s preživjelima kako bi se komemorirao i spriječio genocid, previše dobro znamo koliku bol uzrokuje negiranje genocida. Nadamo se da će ovaj korak UNGA biti odlučan u suzbijanju kampanje negiranja koja je vođena protiv preživjelih genocida u Srebrenici. U devedesetim, UN i međunarodna zajednica su iznevjerili i Ruanđane i Bošnjake - bosanske muslimane. Nadamo se da će se Generalna skupština UN-a sada staviti na stranu žrtava - poručili su iz Aegis Trusta i Kigali Genocide Memoriala.

U svom dopisu prema vodećim afričkim medijima, memorijali iz Ruande su naglasili informaciju da se "genocid u Srebrenici dogodio od 11. do 16. jula 1995. godine, kada je bosanska srpska vojska, uz podršku Srbije, napala tzv. "sigurnu zonu" UN-a u gradu Srebrenici. S pristankom nizozemskog UN bataljona, koji je, navodno, bio tu da bi zaštitio bosanske muslimane koji su bili pod napadom od 1992. godine, srpska vojska zatim je razdvojila civile, protjerala žene i djecu prije masakra 8.372 muslimanskih muškaraca i dječaka u unaprijed određenom, sistematski izvršenom nizu masakra i streljanja. Tijela su pokopana na brojnim mjestima, ali zatim, u nastojanju da se spriječi bilo kakva identifikacija poslije genocida, tijela su ponovno iskopana i premještena na druge lokacije. Neka tijela su iskopavana više puta. Još nedostaje otprilike 1.000 tijela. Srbija i vlasti bosanskih Srba i danas negiraju genocid - saopćio je Memorijalni centar Srebrenica. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.