NA DANAŠNJI DAN

Bosna i Hercegovina primljena u članstvo UNESCO-a

Danas je nedjelja, 2. juni/lipanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 212 dana

UNESCO. untz.ba

I.P.

2.6.2024

Na današnji dan 1993. godine, Bosna i Hercegovina primljena je u članstvo UNESCO-a. Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (UNESCO) osnovana je 1946. godine, kada su dvadeset zemalja članica-osnivača prihvatile i ratificirale Ustav ove organizacije, s namjerom da kreiraju međusobnu interkulturalnu saradnju i kooperaciju.

Osnovni cilj UNESCO-a je da doprinese miru i sigurnosti kroz podržavanje saradnje među nacijama u obrazovanju, nauci i kulturi kao metodama pospješivanja univerzalnog poštivanja pravde, zakona, ljudskih prava i osnovnih ljudskih sloboda.

Osim toga, uloga UNESCO-a je i da održava listu mjesta svjetske kulturne baštine, koja se smatraju važnim prirodnim ili historijskim znamenitostima ili objektima čije očuvanje je važno za cijelu svjetsku zajednicu.

Centar za svjetsku baštinu UNESCO-a u Parizu predstavlja sjedište organizacije, koja u cijelom svijetu ima više od 50 kancelarija. 

Donasjen Alfons Fransoa de Sad. wikipedia.org

Rođen francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad

1740. - Rođen francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad (Donatien Alphonse François), poznat kao Markiz de Sad, čija djela obiluju razvratnim scenama, čuven po raskalašnom životu i seksualnim perverzijama, od čijeg je prezimena skovan termin "sadizam". Francuski car Napoleon I je naredio da ga zatvore u bolnicu kao duševno oboljelog. Djela: romani "Justina", "Žilijeta", "120 dana Sodome".

1804. - Kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, tvorac ruskog nacionalnog stila, rođen je na današnji dan. Autor je prve ruske nacionalne opere "Ivan Susanjin", koja je, prema želji cara Nikolaja I, nazvana "Život za cara". Prema istoimenoj poemi Aleksandra Puškina, napisao je libreto za operu "Ruslan i Ljudmila". Ostala djela: fantazija "Kamarinskaja", španske uvertire "Aragonska hota", "Noć u Madridu", kamerna muzika, romanse, crkvena muzika, solo pjesme.

1840. - Rođen engleski pisac Tomas Hardi (Thomas Hardy), slikar sela i provincijske varošice, koji je prvi u engleskoj literaturi stvorio tzv. pokrajinski roman i pripovijetku. Djela: romani "Pod zelenim drvetom", "Daleko od razuzdane gomile", "Povratak domoroca", "Tesa od d'Arbervilovih", "Neznani Džud", zbirke pripovijedaka "Priče iz Vaseksa", "Životne male ironije", "Plemenite gospe", "Promijenjeni čovjek", epska drama "Dinasti", više zbirki pjesama.

1857. - Engleski kompozitor i violinista Edvard Vilijam Elgar (Edward William), čija djela odlikuje jasna forma, krepka orkestracija i naglašena lirika, koji je stvarao u kasnoromantičarskom maniru, rođen je na današnji dan. Djela: oratorijum "Gerontijusov san", koncertne uvertire "Kokanj", "Na jugu", "Enigma varijacije", "Falstaf", dvije simfonije, koncerti za violinu i violončelo.

1904. - Rođen američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler (Johnny Weissmuller), prvi čovjek koji je preplivao 100 metara brže od minute, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dvije 1928. Filmovi: "Tarzan u izgnanstvu", "Tarzanov povratak", "Tarzan i njegova družina", "Tarzan i njegov sin".

Husein Tahmiščić. historija.ba

Rođen Husein Tahmiščić, bh. pjesnik

1931. - U Sarajevu je rođen Husein Tahmiščić, bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac i književni kritičar, koji je svojim djelom i radom obilježio jedan period u kulturnoj historiji naše zemlje. Tahmiščić je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a već tokom studija počeo je pisati pjesme, ali i prozna djela. Između ostalih, napisao je: „Na stazama djetinjstva“, „Gdje sad zvoni“, „Sarajevo, mjesto poezije“, „U lijepom krugu“, „Budna vrteška“, „Poziv na putovanje“, „Ljude nisam vidio“, „Sve naše jave“... Bio je član Društva pisaca BiH, a zajedno s književnicima Izetom Sarajlićem, Ahmetom Hromadžićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokrenuo je međunarodnu književnu manifestaciju "Sarajevski dani poezije", 1962. godine. Tahmiščić je dobitnik mnogih nagrada i priznanja, između ostalih, dva puta Šestoaprilske nagrade Sarajeva (1965. i 1967.) i nagrade Udruženja književnika BiH (1964).

1969. - Zvanično otvoren Aerodrom Sarajevo-Ilidža, kako se tada nazivao današnji Međunarodni aerodrom Sarajevo. Za tadašnju Republiku Bosnu i Hercegovinu u sastavu SFR Jugoslavije, otvaranje međunarodnog aerodroma značilo je i otvaranje novih puteva i mogućnosti za razvoj civilne avijacije. Kandidiranjem Sarajeva za Zimske olimpijske igre 1984. godine prošireni su mu osnovni kapaciteti: produžena pista, izgrađene nove paralelne rulne staze, novi terminal i objekat Službe kontrole letenja s novim kontrolnim tornjem. Tako preuređen Aerodrom Sarajevo se svrstao u najopremljenije aerodrome u jugoistočnoj Evropi u to vrijeme.

1987. - Umro španski gitarista Andres Segovija (Segovia), najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku. Već sa sedam godina je počeo da priređuje koncerte širom svijeta, izvanredno tumačeći djela klasičnih majstora, čime je gitaru uvrstio u koncertne instrumente ozbiljne muzike. Transkribovao je za gitaru veliki broj kompozicija Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach). Mnogi kompozitori su mu posvetili djela koja su komponovali za gitaru.

2014. – Preminuo Aleksandar Šulgin (Alexander Shulgin), američki hemičar koji je "ponovo izumio" popularnu drogu za zabave - ekstazi. Šulgin je zaradio nadimak "kum ekstazija", pošto je utro put proizvodnji te sintetičke droge i testirao je na sebi, da bi provjerio kako radi. MDMA ili, kako se danas zove, ekstazi - sintetisala je i još 1912. godine patentirala farmaceutska kompanija „Merk“, ali djejstvo nije u potpunosti bilo ispitano na ljudima sve dok Šulgin nije odlučio da ga provjeri, i to počevši od samog sebe. Kada je najzad "dotjerao" formulu, predstavio je tu hemikaliju psihologu iz Oklenda Leu Zefu (Zeff) koji ju je u malim dozama koristio kao sredstvo uz terapiju razgovorom, a kasnije je o njoj obavijestio stotine psihologa širom SAD.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.