Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za danas je sazvao dvije sjednice tog Doma - hitnu na kojoj bi trebalo da se nađe samo zahtjev Predstavničkog doma državnog parlamenta za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH po hitnom postupku, te redovnu sa 54 tačke dnevnog reda.Održavanje hitne sjednice Doma naroda iniciralo je sedam delegata, kako bi omogućili razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji predviđa da u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga Vijeće ministara BiH može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akcize na naftne derivate.Odluka bi se donosila na period od maksimalno šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine.Predstavnički dom je 16. marta usvojio, po hitnom postupku, prijedlog tog zakona, čiji je predlagač poslanik u tom domu Saša Magazinović.Nakon hitne, predviđeno je održavanje i redovne sjednice Doma naroda na čijem dnevnom redu je više zakonskih prijedloga, odluka, izvještaja i informacija.Između ostalog, delegati bi trebali razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.Radi se o prijedlozima dva zakona čije usvajanje predstavlja jedan od uslova za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom.Predlagači navedenih zakona su članovi Kolegija Doma naroda: Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić, a kako je ranije rečeno, radi se o verziji zakona koju Vijeće ministara BiH nije prihvatilo, a predložilo je Ministarstvo pravde BiH.Međutim, Dragan Čović je prije par dana u Mostaru izjavio da je „Dom naroda zakazan za ponedjeljak, za koji danas znamo da se neće desiti, jer opet po istom modelu neko nameće neke tačke dnevnog reda“.- Pričamo o Evropi, a od tačaka dnevnog reda koje su predložene u sklopu potencijalno zakazane žurne sjednice Doma naroda, imamo na 20. mjestu Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH. To toliko govori o igrama. Tražili smo posebnu sjednicu Kolegija, da kolegijalno tri člana Kolegija sjednu da pokušamo naći neko racionalno razmišljanje, da ovih pet mjeseci ne bacimo u vodu, da pokušamo raditi - kazao je tada Čović.Pred delegatima bi se, na redovnoj sjednici, trebao naći i zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, po hitnom postupku.Predloženi zakon otklanja ključni sistemski nedostatak iz izvještaja Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL), koji je u decembru 2024. godine ocijenio da BiH nema funkcionalan i potpun sistem za provedbu međunarodnih finansijskih sankcija.Od izuzetnog je značaja za očuvanje međunarodne reputacije BiH i izbjegavanje ulaska u FATF-ov ICRG proces (International Co-operation Review Group) - navedeno je ranije iz Vijeća ministara BiH.Trebao bi biti razmatran, u prvom čitanju (principi) i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, koji je predložilo Vijeće ministara BiH. Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog tog zakona, s oznakom EI, kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima EU-a u tom području.Cilj zakona je transponiranje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, s fokusom na stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavu berze električne energije u BiH, čime se u tom području ispunjava jedan od preduvjeta za izuzeće naše zemlje od primjene mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).Dom naroda bi, između ostalog, trebao razmatrati i Zahtjev Predstavničkog doma PSBiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, po hitnom postupku.

Održavanje hitne sjednice iniciralo je sedam delegata

Danas sjednice Doma naroda PSBiH: Predviđeno razmatranje zakona o akcizama, VSTV-u i Sudu BiH

U većem dijelu Bosne i Hercegovine saobraća se po mokrom ili vlažnom kolovozu, a mogući su učestali odroni i savjetuje se opreznija vožnja. Na pojedinim dionicama u kotlinama, kao i preko planinskih prevoja, magla i niska oblačnost mjestimično smanjuju vidljivost.Na mjestima gdje se izvode radovi, moguće je formiranje dužih kolona vozila u oba smjera, što produžava vrijeme putovanja. Mole se vozači da planiraju svoja putovanja u skladu sa stanjem na putevima, ali i da poštuju sve saobraćajne propise.Zabranjeno je kretanje svih vozila preko mosta na magistralnoj cesti Dobro Polje-Miljevina. Vozila ukupne mase do 3,5 tone mogu koristiti puteve preko Grepka ili Kalinovika (ima 19 km makadamske ceste), dok teretna vozila moraju saobraćati preko Rogatice i Ustiprače.Na magistralnoj cesti Tuzla-Bijeljina (Banj Brdo) putnička vozila do 3,5t saobraćaju jednom takom, naizmjenično, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Zbog redovnog servisiranja tunela 1.mart na autocesti A-1 od danas zatvoren je smjer Lašva-Zenica, a vozila do završetka radova saobraćaju dvosmjerno, suprotnom stranom autoceste.Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza na dionici autoceste A-1 Kakanj-Lašva, u dužini od 3 km zatvorena je lijeva strana autoceste. Za vrijeme radova vozila se usmjeravaju dvosmjerno-desnom stranom, smjer Lašva-Kakanj.Zbog izvođenja neophodnih radova na dionicama autoceste A-1 Sarajevo sjever-Podlugovi i Sarajevo zapad-Lepenica, saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.Zbog radova na sanaciji dilatacija na mostu na magistralnoj cesti M-17 Konjic-Tarčin (prije tunela Bradina), saobraćaj je preusmjeren iz vozne u preticajnu traku.Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Pojačana je frekvencija saobraćaja na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima na sjeveru, sjeverozapadu i zapadu naše zemlje, ali zadržavanja za putnička vozila za sada nisu duža od 30 minuta.Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2. 12. 2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

Pojačana je frekvencija saobraćaja na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima na sjeveru, sjeverozapadu i zapadu naše zemlje

Stanje na putevima: Saobraća se po vlažnom kolovozu, mogući su odroni

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. U jutarnjim satima, na krajnjem jugu samo ponegdje može pasti malo kiše. Krajem dana i tokom noći, u cijeloj zemlji padavine će jačati.&nbsp;Vjetar slab na jugu i jugozapadu južni i jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni.&nbsp;Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 20 stepeni.U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana sa kišom. Jutarnja temperatura oko 7, a najviša dnevna oko 13 stepeni.Nestabilno vrijeme, povećana naoblaka i povremene pljuskovite padavine, kod osjetljivih osoba uzrokovat će djelimično jačanje tegoba vezanih uz njihove bolesti. Moguće su meteopatske reakcije poput promjene raspoloženja, reumatskih bolova, dekoncentracije. Temperature neće oscilirati u velikim rasponima, što bi uz više svježine trebalo ublažiti negativne efekte promjene.

Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 20 stepeni

U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme

Promjena vremena: Oblačno s pljuskovima, krajem dana jače padavine

Na današnji dan 1896. godine otvorena je Gradska vijećnica u Sarajevu. Vijećnica se nalazi nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austrougarskog perioda građen u pseudo-maurskom stilu. Interesantno je da je u ovom stilu rađena većina objekata koji su izgrađeni u Sarajevu za vrijeme austrougarske vlasti, pa možemo reći da je Gradska vijećnica sinonim za austrougarski period u Bosni i Hercegovini, i zaštitni znak tog vremena.Prvi projekt Vijećnice uradio je Karlo Paržik, ali se nije svidio tadašnjem ministru Benjaminu Kalaju, pa je izrada novog povjerena Aleksandru Viteku (Alexander Wittek). Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II, zbog čega je dva puta odlazio u Kairo. Kako je Vitek, navodno, upravo zbog ovog projekta (nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade) umno obolio i izvršio samoubistvo, završetak njegovog projekta je povjeren 1894. godine Ćirilu M. Ivekoviću. Uporedo s izradom i razradom projekta, tekla je i izgradnja objekta od 1892. do 1894. godine. Objekt Gradske vijećnice zvanično je predat na upotrebu 1896. godine.<h2>Zapaljena 1992.</h2>Vijećnica je prvobitno predstavljala zgradu tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Poslije Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine Vijećnica je služila gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga Vijećnica postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.Za vrijeme agresije na Republiku BiH i opsade Sarajeva (1992. - 1995.) Vijećnicu su više puta granatirali JNA i VRS, usljed čega je u noći s 25. na 26. avgust 1992. godine zapaljena, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, gotovo 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH. Unutrašnjost Vijećnice bila je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja. Zahvaljujući snazi razumijevanja i solidarnosti prijatelja i partnera iz Evrope i svijeta, Vijećnica je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine. Ponovo se uzdigla još prkosnija i još ljepša.

<h2>Umro italijanski slikar Kanaleto</h2>1768 - Umro italijanski slikar Đovani Antonio Kanal - Kanaleto (Giovanni Canal), jedan od najboljih pejzažista 18. stoljeća, majstor dočaravanja atmosfere i vedrog prozračnog kolorita. Najviše je slikao Veneciju, njene kanale i palače.1841. - U filadelfijskom listu "Grahams magazin" objavljena je pripovijetka "Ubistva u Ulici Morg" Edgara Alana Poa (Allan Poe), američkog pisca, urednika i književnog kritičara iz doba američkog romantizma, koja se smatra prvom detektivskom pričom u svijetu. U to vrijeme nesvakidašnja priča „Ubistva u ulici Morg“ postigla je nevjerovatan uspjeh, a, kao i sva Poova djela, u sebi sadrži elemente horora.1871. - Rođen Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj i inžinjer. Među njegovim brojnih izumima ističu se penkalo (po njemu dobilo ime), termofor, kočnica, anodna baterija i deterdžent.1872. - U Zagrebu je umro Ljudevit Gaj, hrvatski političar, jezičar, novinar i književnik. Gaj je bio vođa Ilirskog pokreta, koji je imao važnu ulogu u hrvatskom narodnom preporodu. Prvi je kojem je, 1834. godine, uspjelo da pribavi kraljevsku saglasnost za pokretanje hrvatskih dnevnih novina s književnim prilogom, pa su se u januaru 1835. godine pojavile „Novine Horvatske“ i njihov književni prilog „Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka“. Već naredne, 1936. godine, novine i prilog promijenile su imena u „Ilirske narodne novine“ i „Danicu ilirsku“.1893. - Rođen španski slikar i vajar Huan Miro (Joan), jedan od najvećih nadrealističkih umjetnika. Studirao je u rodnoj Barseloni, a od 1919. je živio u Parizu. Kratko je stvarao pod utjecajem kubizma, ali je od 1924. izgradio neponovljiv lični stil, zasnovan na krajnje spontanom registriranju formi i znakova koji evociraju podsvjesne predstave primarnih i elementarnih vitalnih stanja.1893 - Američki filmski glumac Harold Lojd (Lloyd), jedan od najvećih komičara nijemog filma, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Sigurnost na posljednjem mjestu", "Brucoš", "Čuvaj se, profesore", "Luda srijeda".

<h2>Rođen Veselin Masleša, bh. književnik i novinar</h2>1906. - U Banjoj Luci rođen Veselin Masleša, bosanskohercegovački književnik, novinar, partizanski komandant i narodni heroj. Pokrenuo je i uređivao listove „Sloboda“ i „Narodna borba“. U drugoj polovini 1942., u selu Driniću, zajedno s Mošom Pijadom i drugim saradnicima, obnovio je list „Borba“, organ tadašnje Komunističke partije Jugoslavije. Osim s „Borbom“, Masleša je sarađivao i s mnogim drugim listovima, između ostalih, s „Proleterom“, „Vojno-političkim pregledom“ i „Narodnim oslobođenjem“. Nakon Drugog svjetskog rata proglašen je narodnim herojem. Jedna od najuglednijih izdavačkih kuća u bivšoj SFR Jugoslaviji - Izdavačka kuća "Veselin Masleša" iz Sarajeva dobila je ime po ovom ratnom heroju, a osnovana je 10. juna 1950. godine. Godine 1995., mijenja ime u „Sarajevo Publishing“ pod kojim djeluje i danas.1972. - Američki svemirski brod "Apolo 16" spustio se na Mjesec.1972. - Rođen Željko Joksimović, jedan od najpopularnijih pjevača u Srbiji, ali i regionu. Na Eurosongu 2004. godine predstavljao je tadašnju Srbiju i Crnu Goru s pjesmom "Lane moje" i osvojio 2. mjesto. Godine 2006., komponovao je pjesmu „Lejla“ kojom je sarajevska grupa Hari Mata Hari na Eurosongu 2006. predstavlja Bosnu i Hercegovinu i osvojila treće mjesto. Napisao je i pjesmu "Oro" koju je na Eurosongu 2008. godine Jelena Tomašević pjevala za Srbiju i osvojila 6. mjesto.1992. - Umro Alfred Hotorn (Hawthorne), najpopularniji britanski komičar, poznatiji po ulozi čuvenog Benija Hila (Benny Hill). Prvi televizijski nastup Horton je imao 1949. u emisiji „Hi, there“, a nakon toga je počeo raditi na radiju. Šest godina kasnije, na BBC-u je angažiran za humorističnu emisiju „The Benny Hill Show“, u kojoj je nastupao sve do 1989. godine, kada je prekinuto njeno snimanje zbog pogoršanja Hortonovog zdravstvenog stanja. 2001. - U BiH počelo izdavanje novih bosanskohercegovačkih pasoša bez entitetskih oznaka.2004. - Umro Noris Makverter (NorrisMc Whirter), Britanac koji je sa svojim bratom blizancem Rosom 1955. pokrenuo "Ginisovu knjigu rekorda".2015. - Preminuo Nikola Kallay, hrvatski kemičar, član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Bio je prodekan PMF-a (1982.), pročelnik Kemijskog odsjeka PMF (2001. – 2005.) te predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju. Dobitnik je Državne nagrade za naučni rad Ruđer Bošković (1992.), Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1999.), Nagrade Grada Zagreba za naučna postignuća (2000.) i Priznanja za razvoj Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (2006.).

Danas je ponedjeljak, 20. april/travanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 255 dana

Prije 130 godina otvorena Gradska vijećnica u Sarajevu

U današnjem izdanju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte: Ima li kraja divljanju cijena goriva.Sa situacijom na Bliskom istoku i izjavama zvačnika SAD i Irana mijenja se i stanje na svjetskim berzama, gdje je cijena barela nafte jučer iznosila gotovo 90 dolara.Iako je zabilježen blagi pad u odnosu na početak mjeseca, kada se nafta kupovala i po 116 dolara po barelu, na benzinskim pumpama u BiH cijene nafte i benzina obaraju historijske rekorde. Ćamil Duraković, potpredsjednik RS, za "Avaz" upozorava: Bošnjacima prijeti nestanak iz političkog života RS.Užas u Brčkom, uhapšeno jedno lice. Osoba imala spolni odnos s djetetom mlađim od 15 godina.Bh. vojnik rastura kik-boks scenu. Mesud Selimović za "Avaz" je govorio o svojim planovima.Sarajevsko naselje kao Divlji zapad. Paljevine, požari i oštećenja vozila na Alipašinom Polju.Institut visokog predstavnika "nužno zlo": Zatvaranje OHR-a u rukama bh. lidera.Pritisle enormne kamate i cijene nekretnina, jedna plaća ide u ratu za stan.Čitajte i o eksperiment naučnice porijeklom iz Bosne i Hercegovine: Almira Osmanović Thunstrom izmislila bolest i prevarila umjetnu inteligenciju.Odbrojavanje do oktobra i kadrovske kombinacije u RS. Ko će u trku za predsjednika RS i Predsjedništvo BiH?Mana dokumenta koja blokira državu: Najveća greška Dejtonskog sporazuma.Ističe rok za dogovor, Tramp najavio uništenje svih mostova i elektrana u Iranu.Dijete zadobilo povrede kod ambulante u Rudniku. Beba pala u šaht, Tužilaštvo otvorilo istragu.Šaćir Ameti za "Avaz" je govorio o novitetima u karijeri.Čitajte i o 29. kolu WWin lige Bosne i Hercegovine.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: <a href="https://avaz.pressreader.com/">https://avaz.pressreader.com/</a>.

Na benzinskim pumpama u BiH cijene nafte i benzina obaraju historijske rekorde 

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Ima li kraja divljanju cijena goriva

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputila je 19. aprila telegram saučešća predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu (Donald Trump) i američkom narodu povodom masovne pucnjave u saveznoj državi Luizijana, u kojoj je, prema prvim informacijama, ubijeno osmoro djece.- S velikom tugom i nevjericom primila sam vijest o pucnjavi u Luizijani i tragičnom gubitku mladih života, među kojima je i jednogodišnje dijete. U ovim teškim trenucima za vas i vašu zemlju, primite izraze mog najdubljeg saučešća, dok roditeljima i porodicama stradalih upućujem riječi iskrenog saosjećanja - navela je Cvijanović u telegramu.Ona je povrijeđenima poželjela brz i uspješan oporavak, a porodicama stradalih snagu i hrabrost da prebrode posljedice ovog brutalnog napada, saopšteno je iz Kabineta članice Predsjedništva BiH.Prema navodima američkih medija, osmoro djece starosti od jedne do 14 godina ubijeno je u pucnjavi u Luizijani. Policija je potvrdila da su djeca među deset osoba koje su ranjene tokom porodičnog sukoba, te da se detalji istrage i dalje utvrđuju.

U ovim teškim trenucima za vas i vašu zemlju, primite izraze mog najdubljeg saučešća, poručila je

Cvijanović uputila telegram saučešća Trampu nakon masakra u Luizijani

Zemljotres jačine tri stepena po Rihterovoj skali pogodio je šire područje Sarajeva. Epicentar je bio dva kilometra od Pala.Prema podacima Evropskog seizmološkog centra (EMSC), potres je registrovan na dubini od pet kilometara.

<blockquote class="twitter-tweet">🔔<a href="https://twitter.com/hashtag/Earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Earthquake</a> (<a href="https://twitter.com/hashtag/zemljotres?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#zemljotres</a>) M3.0 occurred 14 km SE of <a href="https://twitter.com/hashtag/Sarajevo?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Sarajevo</a> (Bosnia &amp; Herzegovina) 3 min ago (local time 18:53:05). More info at: 📱<a href="https://t.co/QMSpuj6Z2H">https://t.co/QMSpuj6Z2H</a> 🌐<a href="https://t.co/WRD7MV2rV2">https://t.co/WRD7MV2rV2</a> 🖥<a href="https://t.co/Zt7bjrcSaT">https://t.co/Zt7bjrcSaT</a> <a href="https://t.co/LgrjYtpzJ2">pic.twitter.com/LgrjYtpzJ2</a>&mdash; EMSC (@LastQuake) <a href="https://twitter.com/LastQuake/status/2045909268403016027?ref_src=twsrc%5Etfw">April 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Epicentar je zabilježen 16 kilometara istočno od glavnog grada Bosne i Hercegovine.Građani su na platformi EMSC opisivali potres riječima:"Dobro je zatreslo, kratko", "Zatreslo je dobro", "Bistrik, Stari Grad, dobro se osjetilo, kao da neko udara u bubnjeve, više uzastopnih udara, u talasima, iz pravca Vijećnice prema Trebeviću", "Trajalo je oko tri sekunde, dobro je zatreslo", "Zatreslo je naglo".Za sada nema informacija o eventualnoj materijalnoj šteti.

Epicentar je bio dva kilometra od Pala

Zemljotres jačine 3 stepena pogodio šire područje Sarajeva

Specijalni izaslanik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa (Donald Trump) za borbu protiv antisemitizma Jehuda Kaplun danas je u Donjoj Gradini održao govor na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.Kaplun je u svom obraćanju podsjetio na riječi Eli Vizele (Elie Wiesel), jednog od najpoznatijih preživjelih Holokausta i dobitnika Nobelove nagrade za mir.- Poznavao sam Elija dugo i dugo sam s njim sarađivao. On me naučio šta zaista znači slušati svaki vapaj i čuvati sjećanje. Elie je posjedovao moralnu hrabrost i iz onoga što je preživio u Aušvicu naučio je da kada kažemo 'nikada više', to nije samo slogan, već i poziv na djelovanje. Zato je govorio o aparthejdu u Južnoafričkoj Republici, genocidu u Ruandi i, da, o zločinima koji su se dogodili ovdje u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka. Svaki zločin je zločin. Svaki zločin posmatra se kao odvojen čin, kao nešto što je učinjeno da bi se ubijale desetine hiljada, pa i milioni ljudi - rekao je Kaplun.On nije direktno spomenuo genocid u Srebrenici, ali je govorio o zločinima koji su se dogodili tokom devedesetih godina u Bosni i Hercegovini, na koje je, kako je naveo, upozoravao i Eli Vizel.- Danas čujemo vapaje koji odjekuju iz ove zemlje. Ne samo iz Jasenovca, nego i od žrtava svih zločina koji su se dogodili širom ove zemlje i dalje. Ipak, neki i dalje iskrivljuju istinu o tome šta se dogodilo ovdje četrdesetih godina ili poriču ono što se dogodilo devedesetih. Istina se ne može iskriviti - rekao je.- Bilo da se radi o poricanju Holokausta ili bilo kojeg genocida ili zločina, svaki pokušaj iskrivljavanja historijskih činjenica uvreda je za žrtve Jasenovca i uvreda za žrtve svakog zločina. Zato su predsjednik Tramp i sekretar Rubio bili jasni kada su rekli – ne može biti kompromisa sa zlom i ne može se trgovati istinom i žrtvama Holokausta - zaključio je Kaplun.

Neki i dalje iskrivljuju istinu o tome šta se dogodilo ovdje četrdesetih godina ili poriču ono što se dogodilo devedesetih, rekao je

Trampov izaslanik održao govor u Donjoj Gradini: "Istina se ne može iskriviti, ni o onome što se u BiH dogodilo '90-tih"

U okviru inicijative Vijeće Evrope i Evropska unija “Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav”, u Bihaću je danas organizirana velika ekološka akcija čišćenja na više gradskih lokacija, čime je simbolično započelo obilježavanje Dan planeta Zemlja.Akcija je obuhvatila čišćenje Gradske otoke, Vejzovca i Ceravaca, a realizirana je u saradnji s Gradskom upravom Bihaća, italijanskom organizacijom IPSIA, predstavnicima mladih te korisnicima Privremenog prihvatnog centra Lipa. Zajedničkim angažmanom učesnici su, osim ekološke dimenzije, poslali i snažnu društvenu poruku o potrebi borbe protiv govora mržnje i diskriminacije u Bosni i Hercegovini.Kako je istaknuto tokom akcije, mladi iz Bihaća zajedno s korisnicima kampa Lipa pokazali su visok nivo društvene odgovornosti, naglašavajući da zajedničkim djelovanjem mogu doprinijeti zaštiti ljudskog dostojanstva i očuvanju prirode.Podršku akciji dao je i gradonačelnik Elvedin Sedić, koji je naglasio značaj uključivanja različitih društvenih grupa u ovakve aktivnosti.- S dolaskom proljeća krenule su i prve ekološke aktivnosti u našem gradu. Posebno mi je drago što prvu ovogodišnju akciju čišćenja radimo s ljudima u pokretu. Iako im je Bihać samo privremena destinacija, imaju razvijenu svijest o potrebi očuvanja životne sredine i danas zajedno s nama čiste na tri lokacije. Zahvaljujem se našim međunarodnim partnerima koji su odlučili organizirati ovu akciju u Bihaću - izjavio je Sedić.Pored predstavnika lokalne vlasti, u akciji su učestvovali i međunarodni zvaničnici te predstavnici IPSIA-e, organizacije koja je u Unsko-sanskom kantonu prisutna već tri decenije kroz realizaciju brojnih humanitarnih projekata i kontinuiranu podršku lokalnim zajednicama.

U okviru inicijative Vijeće Evrope i Evropska unija “Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav”, u Bihaću je danas organizirana velika ekološka akcija čišćenja

U Bihaću održana ekološka akcija: Mladi i migranti zajedno protiv mržnje



Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) s Antalijskog diplomatskog foruma poručio je da postoji snažna podrška međunarodne zajednice evropskom putu Bosne i Hercegovine, uz jasnu osudu islamofobne retorike i svakog oblika govora mržnje.

<blockquote class="twitter-tweet">Message of the High Representative, Christian Schmidt, from the Antalya Diplomacy Forum ........... Poruka visokog predstavnika Christiana Schmidta sa Antalya diplomatskog foruma <a href="https://t.co/LHyWPO0jTI">pic.twitter.com/LHyWPO0jTI</a>&mdash; OHR BiH (@OHR_BiH) <a href="https://twitter.com/OHR_BiH/status/2045891475850862756?ref_src=twsrc%5Etfw">April 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Iza nas su tri dana intenzivnog i sadržajnog dijaloga. Mogu podijeliti utisak da u svijetu postoji snažna posvećenost očuvanju mira i života, kao i obnovi mira tamo gdje je narušen - rekao je Šmit.<h2>Evropski put</h2>Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, Šmit je zahvalio svima koji podržavaju evropski put i integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.- Mogao sam vidjeti i potvrditi opredijeljenost međunarodne zajednice da se ide ka boljem razvoju - kazao je.On je naglasio da je neophodno donositi zakonodavne odluke i usvajati zakone koji su ključni za proces evropskih integracija.- Vidjeli smo odluku o Južnoj interkonekciji i sada treba vidjeti kako je zaista provesti kako bi gas bio dostupan po razumnim cijenama svima u Bosni i Hercegovini koji ga žele koristiti - rekao je Šmit.<h2>Štetna retorika</h2>Istakao je i, kako je naveo, dobru vijest, a to je fokus na sprečavanju porasta islamofobije i drugih podjela te retorike koja šteti društvenom integritetu u Bosni i Hercegovini.- Bilo na nivou OSCE-a, Evropske unije, važnih država članica ili susjedstva na Zapadnom Balkanu, svi smo se složili da je potreban oprezan i odgovoran pristup. Zato je važno ne nastavljati s govorom mržnje. Ako se pojavi, što se posebno može očekivati u izbornoj godini, na njega se treba jasno i odlučno odgovoriti. Svi imaju pravo živjeti u Bosni i Hercegovini i slijediti evropske integracije stabilnosti i mira - rekao je Šmit.

S Antalijskog diplomatskog foruma poručio je da postoji snažna podrška međunarodne zajednice evropskom putu BiH

Šmit: Oštro odgovoriti na govor mržnje i islomofobnu retoriku, treba vidjeti kako sprovesti odluku o Južnoj interkonekciji

U vremenu kada su tehnologija i društvene mreže u centru pažnje većine mladih, jedanaestogodišnji Asim iz Ćehajića, između Donjeg Vakufa i Bugojna, donosi potpuno drugačiju i inspirativnu priču. Dok njegovi vršnjaci sate provode na telefonima, Asim je izabrao da svoju energiju i interes usmjeri ka poljoprivredi i uzgoju stoke.

Njegov svakodnevni život izgleda potpuno drugačije od uobičajenog dječijeg ritma. Dan mu počinje rano, oko 7:30 ili 8:30, kada odlazi u štalu kako bi nahranio životinje, očistio prostor i pobrinuo se za svoje junice. Za njega to nije obaveza, već, kako kaže u razgovoru za Youtube kanal Srednja Bosna, pravo zadovoljstvo.Asim posebno voli svoje dvije junice, Lipovu i Šarenku, koje su mu roditelji kupili kako bi mu ispunili želju i omogućili da se bavi onim što voli.On ima jasnu poruku za svoje vršnjake koji su stalno na telefonima.- Od telefona nema stvarne koristi, a od rada sa stokom ima teladi, mesa, mlijeka, sira i masla - poručuje Asim.Mladi poljoprivrednik se osvrće i na komentare svojih vršnjaka koji često kažu da u štali "smrdi", iako, kako ističe, bez problema konzumiraju mlijeko i proizvode od mlijeka poput čokolina.Iako je tek učenik petog razreda osnovne škole, Asim već ima jasne planove za budućnost. Želi upisati veterinarsku školu i jednog dana proširiti svoju farmu.Njegovu posvećenost i trud prepoznala je i porodica, ali i nadležne institucije. Zahvaljujući podršci Ministarstva poljoprivrede Srednjobosanskog kantona, Asim je uspio nabaviti jednu od svojih junica, što mu je dalo dodatni podsticaj da nastavi razvijati svoj hobi koji sve više prerasta u ozbiljnu životnu priču.

Dok njegovi vršnjaci sate provode na telefonima, Asim je izabrao da svoju energiju i interes usmjeri ka poljoprivredi i uzgoju stoke

Jedanaestogodišnji Asim iz Ćehajića umjesto telefona izabrao farmu i stoku

Nakon 20 dana intenzivnih i zahtjevnih servisnih radova, Trebevićka žičara ponovo će biti u funkciji od 20. aprila.- Već od ponedjeljka, 20.04., spremni smo da vas ponovo provozamo iznad grada, sigurnije, pouzdanije i spremniji nego ikad - saopćili su iz JP Sarajevo.Radno vrijeme u proljetnom periodu bit će svakim danom od 09:00 do 19:00 sati, dok će ponedjeljkom žičara raditi od 12:00 do 19:00 sati.Tokom jučerašnjeg dana na najvišim dionicama trase izvođene su završne faze testiranja i servisiranja, i to u izuzetno zahtjevnim i rizičnim uslovima.- Uprkos otežanim okolnostima, stručni tim je profesionalno i bez kompromisa privodio radove kraju, potvrđujući visok nivo spremnosti, odgovornosti i tehničke osposobljenosti - naveli su iz JP Sarajevo.

Nakon 20 dana intenzivnih i zahtjevnih servisnih radova, Trebevićka žičara ponovo će biti u funkciji od 20. aprila

Trebevićka žičara od sutra opet u funkciji

Donald Tramp (Donald Trump) ponovo je doveo u pitanje ulogu i postojanje NATO-a, što s posebnom zabrinutošću prate zemlje baltičke regije, piše <a href="https://www.dw.com/hr/balti%C4%8Dke-dr%C5%BEave-se-spremaju-za-povla%C4%8Denje-sad-a-iz-nato-a/a-76766646">Deutsche Welle</a>.Tokom proteklih sedmica rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, nekoliko članica NATO-a odlučilo je ostati po strani. Dok su pojedini američki saveznici oprezno uskratili podršku vojnoj akciji, a drugi čak zabranili korištenje svoje vojne infrastrukture, baltičke države zauzele su znatno drugačiji stav.<h2>Podrška operaciji "Epski bijes"</h2>Sve tri zemlje opisale su operaciju "Epski bijes" kao razumljivu, uzimajući u obzir iranski nuklearni program, prijetnje susjednim državama i podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu, kako je naveo latvijski predsjednik Edgars Rinkevičs (Edgars Rinkēvičs).Baltički lideri također su pozdravili ubistvo iranskog vrhovnog vođe krajem februara, ističući da u tome vide priliku da iranski narod sam odlučuje o svojoj budućnosti.Estonija je signalizirala spremnost da razmotri raspoređivanje svojih brodova za razminiranje u Hormuškom moreuzu, dok je Litvanija otišla i korak dalje, izražavajući spremnost da pošalje trupe kao podršku Vašingtonu, ukoliko takav zahtjev bude upućen.Obrazloženje ove politike najjasnije je iznio litvanski predsjednik Gitanas Nauseda (Gitanas Nausėda).- Ne možemo s jedne strane reći da je prisustvo američkih trupa na teritoriji Litvanije nešto što se podrazumijeva i uzimati to zdravo za gotovo, a kada se od nas traži da doprinesemo međunarodnim misijama, reći da se to nas ne tiče - rekao je Nauseda litvanskim medijima.Baltičke države podršku Sjedinjenih Američkih Država, kao najvažnijeg saveznika, smatraju ključnom za vlastitu sigurnost, posebno u kontekstu prijetnje iz Rusije.<h2>Upozorenja iz Rusije</h2>Ove sedmice glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila je baltičke zemlje na "ozbiljne posljedice" zbog navodne upotrebe njihovog zračnog prostora za napade dronovima na Rusiju, što su sve tri države odlučno negirale.Od početka sukoba s Iranom, baltičke zemlje ponovo su se profilisale kao "uzorni saveznici". Uz Poljsku i zemlje Zaljeva, tako ih je opisao američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth).Poput Poljske, i baltičke države bile su među prvim članicama NATO-a koje su odgovorile na Trampov poziv za povećanje izdvajanja za odbranu, te su danas među vodećima u savezu. Poljska je 2025. godine izdvojila 4,5 posto BDP-a za odbranu, Litvanija 4 posto, Latvija 3,7 posto, a Estonija 3,4 posto. Za poređenje, Sjedinjene Američke Države izdvojile su 3,2 posto BDP-a.Sergejs Potapkins (Sergejs Potapkins) iz Latvijskog instituta za međunarodne odnose opisao je ovu politiku kao "ustaljeni prepoznatljivi stil", usmjeren na "pokušaj da se ne iritira Donald Tramp kako bi se pristup prema baltičkim državama, koji postoji od 2022. godine, održao što duže".Aktuelni pristup zasniva se na odvraćanju kroz demonstraciju snage, uz pretpostavku da se protivnik neće usuditi napasti članice NATO-a ako procijeni da ne može ostvariti svoje ciljeve. Kao što su bivši američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) i evropski lideri više puta isticali, NATO je spreman braniti svaki pedalj svoje teritorije.Trampove skeptične izjave o obavezama prema saveznicima nisu iznenadile baltičke države. Istraživanje provedeno 2025. godine u Latviji pokazalo je da samo 43 posto ispitanika vjeruje ili je sklono vjerovati da bi NATO branio zemlju u slučaju napada, dok 41 posto smatra da je to malo vjerovatno.<h2>Razvoj vojske</h2>Ova svijest o vlastitoj odgovornosti potaknula je razvoj nacionalnih gardi u baltičkim državama, koje predstavljaju dobrovoljne odbrambene snage zadužene za sprječavanje okupacije u slučaju ruskog napada.Sigita Struberga (Sigita Struberga), generalna sekretarka Latvijske transatlantske organizacije, izjavila je da građani sve više shvataju da ne postoji zasebna vojska NATO-a, već da smo "NATO mi".- Uzimajući u obzir broj onih koji služe obavezni vojni rok i profesionalnu vojsku, taj broj i dalje nije dovoljan. Potrebna nam je Nacionalna garda - rekla je Struberga za DW.Kao dio priprema za moguće smanjenje uloge Sjedinjenih Američkih Država u NATO-u, Potapkins ukazuje na raspoređivanje savezničkih vojnih kontingenata iz drugih zemalja u baltičkim državama. Takve snage već su prisutne u svakoj od njih.U Litvaniji to uključuje njemačku 45. oklopnu brigadu, koja trenutno broji oko 1.800 vojnika, uz planove da do 2027. godine naraste na 4.800 vojnika i 200 pripadnika civilnog osoblja.U Latviji je raspoređena kanadska multinacionalna brigada s oko 2.000 vojnika, dok je u Estoniji stacionirano oko 1.500 pripadnika multinacionalne borbene grupe pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva.- Povećanje kontingenta sada je glavni prioritet i za diplomate i za vojsku u razgovorima s partnerima. Ovo je jedan od onih slučajeva kada je više bolje - naglašava Potapkins.On također upozorava da bi baltičke države morale ubrzano razvijati vojnu infrastrukturu u slučaju da Sjedinjene Američke Države promijene svoju ulogu unutar NATO-a. U tom scenariju, ostali saveznici mogli bi se prvenstveno fokusirati na vlastitu sigurnost.

Donald Tramp ponovo je doveo u pitanje ulogu i postojanje NATO-a, što s posebnom zabrinutošću prate zemlje baltičke regije

Trampove izjave uznemirile Baltik: Spremaju se za najgore

U Donjoj Gradini danas je obilježen Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH, uz prisustvo brojnih domaćih i međunarodnih delegacija, među kojima su bile delegacije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, kao i predstavnici diplomatskog kora.Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik izjavio je tom prilikom da su muslimani u Drugom svjetskom ratu imali njemačkog nacističkog vođu Adolfa Hitlera (Adolf Hitler), kojem su se obraćali, te ustvrdio da danas predstavnici bošnjačkog naroda imaju visokog predstavnika iz Njemačke – Kristijana Šmita (Christian Schmidt).- Nećemo zaboraviti, a ja neću ni oprostiti, svako ko mi miriše na ustašu moj je krvni i životni neprijatelj - naglasio je Dodik.Također se požalio što u Donju Gradinu nisu došli zapadni diplomati.- Sram vas bilo - poručio je Dodik, optužujući prije svega Evropsku uniju da ignoriše srpske žrtve i da "muči" bosanske Srbe time što ih, kako je naveo, zadržava u Bosni i Hercegovini.

Nećemo zaboraviti, a ja neću ni oprostiti, svako ko mi miriše na ustašu moj je krvni i životni neprijatelj, rekao je

Dodik u Donjoj Gradini: Svatko ko mi miriše na ustašu moj je krvnik i neprijatelj

Duga je kolona vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prijelazima: Velika Kladuša, Kostajnica, Gradiška, Brod i Orašje. Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja za putnička vozila za sada nisu duža od 30 minuta.Zabranjeno je kretanje svih vozila preko mosta na magistralnoj cesti Dobro Polje-Miljevina. Vozila ukupne mase do 3,5 tone mogu koristiti puteve preko Grepka ili Kalinovika (ima 19 km makadamske ceste), dok teretna vozila moraju saobraćati preko Rogatice i Ustiprače.Na magistralnoj cesti Tuzla-Bijeljina (Banj Brdo) putnička vozila do 3,5 t saobraćaju jednom takom, naizmjenično, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza na dionici autoceste A-1 Kakanj-Lašva, u dužini od 3 km zatvorena je lijeva strana autoceste. Za vrijeme radova vozila se usmjeravaju dvosmjerno-desnom stranom, smjer Lašva-Kakanj.Zbog izvođenja neophodnih radova na dionicama autoceste A-1Sarajevo sjever-Podlugovi i Sarajevo zapad-Lepenica, saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku. Zbog radova na sanaciji dilatacija na mostu na magistralnoj cesti M-17 Konjic-Tarčin (prije tunela Bradina), saobraćaj je preusmjeren iz vozne u preticajnu traku.Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen. Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prijelazima.Granični prijelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2. 12. 2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prijelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja za putnička vozila za sada nisu duža od 30 minuta

Kilometarske kolone na izlazu iz države: Ove granične prijelaze izbjegavajte

Selo Postinje, smješteno nedaleko od Travnika, ponovo se budi iz zaborava zahvaljujući viziji i trudu Pere Jurčevića.&nbsp;Iako je veći dio života proveo u Njemačkoj, gdje je stvorio stabilnu karijeru i porodicu, Pero nikada nije prekinuo emotivnu vezu sa svojim rodnim mjestom.<h2>Put od Augsburga do rodne grude</h2>Pero je još kao dječak s roditeljima otišao u Njemačku. Tamo se obrazovao i pokrenuo uspješan biznis, osiguravši sebi lagodan život u Augsburgu.&nbsp;Međutim, unutrašnji poziv za povratkom u Bosnu i Hercegovinu bio je jači od sigurnosti koju je nudio inostrani rad.Nakon ratnih dešavanja, Postinje je zadesila sudbina mnogih bh. sela, mještani su se raselili, a imanja su postepeno propadala i stavljana su na prodaju.&nbsp;Vidjevši kako njegovo selo polako nestaje, Pero je odlučio reagovati.&nbsp;Donio je radikalnu odluku: prodao je svoju kuću u Njemačkoj i sav dobijeni novac investirao u otkup kuća, zemljišta i šuma u rodnom kraju.- Kupio sam ono što je nekoć bilo naše, kuće, livade, šume i njive. Gotovo pola sela danas je ponovo u jednim rukama, ali s ciljem da ono opet oživi - objašnjava Pero dok se prisjeća djetinjstva provedenog na tim istim prostranstvima.

<h2>Vizija etno sela i turistički potencijal</h2>Njegov poduhvat nije samo puka nostalgija, već ozbiljan plan za budućnost. Pero namjerava Postinje transformisati u moderno turističko odredište i etno selo, pružajući posjetiocima autentičan mir i prirodu. Već za ljeto ove godine planira osposobiti 40 prenoćišta za turiste iz zemlje i svijeta.- Život u tišini, prirodi i s autentičnom pričom ono je što ljudi danas traže, a mi to imamo - poručuje on, ističući da mu je krajnja namjera i lično trajno preseljenje u selo.<h2>Porodična podrška i nada u povratak novih generacija</h2>U ovoj misiji Pero ima podršku rođaka i prijatelja Dragana Balte, koji trenutno živi u Švicarskoj, ali dijeli slične snove o povratku. Posebno ga raduje što njihova djeca već dolaze u Postinje na odmor. Pero ističe da njegov sin i nevjesta imaju želju da se vrate sa svojom djecom, što vidi kao ključ za dugoročni opstanak sela. Nada se da će njegov primjer slijediti i drugi mještani, ako ne prije, onda barem kada dočekaju penziju.Prisjećajući se prošlosti, Pero napominje da je Postinje prije rata imalo oko 120 stanovnika.- Tada je bilo života u selu, a sada se nadam da ćemo uspjeti vratiti taj duh i ponovno oživjeti ovo mjesto - zaključuje Jurčević.

Danas sjednice Doma naroda PSBiH: Predviđeno razmatranje zakona o akcizama, VSTV-u i Sudu BiH

Stanje na putevima: Saobraća se po vlažnom kolovozu, mogući su odroni

Promjena vremena: Oblačno s pljuskovima, krajem dana jače padavine

Prije 130 godina otvorena Gradska vijećnica u Sarajevu

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Ima li kraja divljanju cijena goriva

Cvijanović uputila telegram saučešća Trampu nakon masakra u Luizijani

Zemljotres jačine 3 stepena pogodio šire područje Sarajeva

Trampov izaslanik održao govor u Donjoj Gradini: "Istina se ne može iskriviti, ni o onome što se u BiH dogodilo '90-tih"

U Bihaću održana ekološka akcija: Mladi i migranti zajedno protiv mržnje

Šmit: Oštro odgovoriti na govor mržnje i islomofobnu retoriku, treba vidjeti kako sprovesti odluku o Južnoj interkonekciji

Jedanaestogodišnji Asim iz Ćehajića umjesto telefona izabrao farmu i stoku

Trebevićka žičara od sutra opet u funkciji

Trampove izjave uznemirile Baltik: Spremaju se za najgore

Dodik u Donjoj Gradini: Svatko ko mi miriše na ustašu moj je krvnik i neprijatelj

Kilometarske kolone na izlazu iz države: Ove granične prijelaze izbjegavajte

Povratak iz dijaspore: Bosanac novcem od prodaje kuće u Njemačkoj kupio pola rodnog sela

BiH

Danas sjednice Doma naroda PSBiH: Predviđeno razmatranje zakona o akcizama, VSTV-u i Sudu BiH

Stanje na putevima: Saobraća se po vlažnom kolovozu, mogući su odroni

Promjena vremena: Oblačno s pljuskovima, krajem dana jače padavine

Prije 130 godina otvorena Gradska vijećnica u Sarajevu

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Ima li kraja divljanju cijena goriva

Cvijanović uputila telegram saučešća Trampu nakon masakra u Luizijani

Zemljotres jačine 3 stepena pogodio šire područje Sarajeva

Trampov izaslanik održao govor u Donjoj Gradini: "Istina se ne može iskriviti, ni o onome što se u BiH dogodilo '90-tih"

U Bihaću održana ekološka akcija: Mladi i migranti zajedno protiv mržnje

Šmit: Oštro odgovoriti na govor mržnje i islomofobnu retoriku, treba vidjeti kako sprovesti odluku o Južnoj interkonekciji

Jedanaestogodišnji Asim iz Ćehajića umjesto telefona izabrao farmu i stoku

Trebevićka žičara od sutra opet u funkciji

Trampove izjave uznemirile Baltik: Spremaju se za najgore

Dodik u Donjoj Gradini: Svatko ko mi miriše na ustašu moj je krvnik i neprijatelj

Kilometarske kolone na izlazu iz države: Ove granične prijelaze izbjegavajte

Povratak iz dijaspore: Bosanac novcem od prodaje kuće u Njemačkoj kupio pola rodnog sela