Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a admiral Giuseppe Cavo Dragone poručio je nakon sastanka s delegacijom Ministarstva odbrane i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine da je zapadni Balkan od strateškog značaja za NATO te da je njihova predanost stabilnosti u našem regionu snažna i dugoročna.Admiral Dragone, koji boravi u dvodnevnoj posjeti BiH, istakao je da trenutna globalna sigurnosna situacija zahtijeva angažman svih učesnika te da su zbog toga NATO-u partnerstva važna. - Mi smo Savez koji se sastoji od 32 države, ali imamo prijatelje u cijelom svijetu, od Azije do Afrike, Bliskog istoka, čak i do Južne Amerike. NATO i njegove članice su svjesne da je globalna saradnja od koristi za sve one koji su uključeni u nju te da svi zajedno doprinosimo poboljšanju sigurnosti šire međunarodne zajednice. Stoga partnerstvo između NATO-a i BiH u tom smislu nije drugačije - kazao je.<h2>Praktična saradnja</h2>Podsjetio je da je BiH 2006. godine pristupila programu Partnerstvo za mir, naglasivši da saradnja s Alijansom datira još iz ranijeg perioda.Napomenuo je da će se tokom boravka u BiH susresti s političkim i vojnim vrhom BiH, što potcrtava praktičnu saradnju između NATO-a i naše države.- Osim toga, danas sam već imao sastanke i sa komandantima NATO štaba Sarajevo i EUFOR-a. Svjesni dešavanja u svijetu moramo objasniti široj javnosti da je pravilno investiranje u odbranu i sigurnost izuzetno važno - naglasio je predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a.Istakao je da zapadni Balkan zauzima visoko mjesto na agendi NATO-a, ističući da je riječ o regionu od strateškog značaja za Savez.- Naša predanost stabilnosti u ovom regionu je snažna i takva će i ostati. Nećemo dozvoliti da se pojavi sigurnosni vakuum - poručio je.<h2>Ključna uloga</h2>Zamjenik ministra odbrane Slaven Galić, koji je predvodio delegaciju Ministarstva odbrane i OSBiH, istakao je da prisustvo NATO štaba u Sarajevu, zajedno sa snagama EUFOR-a, ima ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti i sigurnosti BiH, naglašavajući da su sigurnost i stabilnost temelj ekonomskog razvoja.Dodao je da NATO kontinuirano ulaže u sigurnosne institucije, prije svega Ministarstvo odbrane i Ministarstvo sigurnosti BiH te da je u okviru petogodišnjeg plana predviđeno oko 35 miliona eura kroz različite programe, one koji su već implementirani, kao i kroz one čija realizacija tek predstoji.Ukazao je na značaj saradnje sa NATO štabom u Sarajevu te saradnje sa EUFOR-om, naglašavajući praktičnu korist koju jedinice OSBiH imaju kroz vježbe, treninge i ostale aktivnosti kojim poboljšavaju svoju spremnost.Na kraju obraćanja medijima, zamjenik ministra odbrane BiH poručio je da je BiH opredijeljena za članstvo u NATO-u te da je to krajnji strategijski cilj naše države.Današnjem sastanku je prisustvovao i načelnik Zajedničkog štaba OSBiH general-pukovnik Gojko Knežević sa zamjenicima.Admiral, koji predsjedava najvišim vojnim tijelom NATO-a, posjetit će i Ured visokog predstavnika (OHR), zapovjedništvo EUFOR-a, NATO štab Sarajevo te Fakultet kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu.&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Admiral Dragone, koji boravi u dvodnevnoj posjeti BiH, istakao je da trenutna globalna sigurnosna situacija zahtijeva angažman svih učesnika

Admiral Dragone: Zapadni Balkan visoko na agendi NATO-a



Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković oglasio se putem društvenih mreža uputivši niz oštrih kritika na račun Milorada Dodika, kojeg je nazvao "prvom lopatom RS“, tvrdeći da iza brojnih polaganja kamena temeljaca nije uslijedila realizacija projekata.

<blockquote class="twitter-tweet">❗️Гдје год је Додик загребао лопатом, остале су ЛАЖИ! У коментарима наставите низ његових лажних обећања… <a href="https://t.co/MuVUi6XW3j">pic.twitter.com/MuVUi6XW3j</a>&mdash; Драшко Станивуковић (@Stanivukovic_D) <a href="https://twitter.com/Stanivukovic_D/status/2044784103375970544?ref_src=twsrc%5Etfw">April 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Stanivuković je optužio Dodika za niz neispunjenih obećanja i, kako je naveo, višegodišnje obmane građana.- Milorad Dodik je prva lopata Republike Srpske. Gdje god je ovaj čovjek lopatom zagrabio, tu se ništa nije desilo. Osim jedne velike laži - poručio je Stanivuković.U nastavku je naveo primjere, tvrdeći da su brojni projekti ostali samo na obećanjima.

Dodik prozvao Stanivukovića zbog “rasta bicikla”

- Zamislite dva puta položiti kamen temeljac za isti projekat i slagati borce i narod. Tako ste radili i za ski centre, bolnice i nasipe u Prijedoru, gdje kuće i danas plivaju. Obećavali ste aerodrom u Trebinju gotov do 2013. godine, a nema ničega - naveo je, između ostalog, Stanivuković.Dodao je i da su sredstva, kako tvrdi, nenamjenski trošena, te da bi se bolnica u Banjoj Luci mogla izgraditi da novac nije, kako kaže, "ukraden".

Stanivuković je optužio Dodika za niz neispunjenih obećanja i, kako je naveo, višegodišnje obmane građana

Stanivuković uzvratio lideru SNSD-a: "Dodik je prva lopata RS, gdje god je zagrebao tu je ostala samo velika laž"

Zastupnica u Skupštini Tuzlanskog kantona Zumra Begić isključena je iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), a već se spekuliše o njenom narednom političkom angažmanu.I prije formalnog isključenja isticala je da se više ne osjeća članicom ove stranke, dok je kao razlog navedeno njeno glasanje za smjenu stranačkog kolege Žarka Vujovića s pozicije predsjednika Skupštine TK.- To isključenje je ciljano nanošenje štete, da se nametne neki negativan stav o meni. Isključuješ nekoga ko se ne odaziva na sastanke, ko se potpuno distancirao, to samo pokazuje neku lošu namjeru - izjavila je Begić.Govoreći o nastavku političke karijere, navodi da još nije donijela konačnu odluku.- Spominju se Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Narod i pravda (NiP), ali ja ni s kim nisam ništa dogovorila. Još nisam odlučila hoću li nastaviti aktivni politički angažman ili ne - kaže Begić.Dodaje da ima privatnu praksu kao liječnica te da nikada nije bila profesionalni zastupnik, ali da je aktuelna situacija nije obeshrabrila.- Ovo je izborna godina, ako ću negdje ići, trebala bih se odlučiti, ali još nisam. Poziva od političkih stranaka sam imala, ne mogu reći da nisam - zaključila je Begić.Podsjećamo, Begić je u aktuelni mandat ušla s liste SDA, potom je 2024. prešla u Socijaldemokrate BiH, a 2025. u SBiH, čiji više nije član.

Kaže da ima ponuda više stranaka, ali odluku još nije donijela

Begić nakon isključenja iz SBiH: "Ovo je izborna godina, još nisam odlučila gdje dalje"

Delegacija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, predvođena premijerom Nerminom Nikšićem, boravi u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se razgovara o unapređenju ekonomskih i strateških odnosa.Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da su u fokusu sastanaka bili ključni energetski projekti, posebno Južna interkonekcija, o kojoj je razgovarano s predstavnicima State Departmenta i drugim američkim zvaničnicima.Tokom susreta razmatrane su sve relevantne okolnosti vezane za realizaciju ovog projekta, koji se smatra jednim od najvažnijih za energetski sektor.Poseban akcenat stavljen je i na trgovinsku razmjenu, gdje je otvoreno pitanje ukidanja američkih carina za Bosnu i Hercegovinu.- Zamolili smo da se u narednom periodu razmotri mogućnost ukidanja ovih carina. Naša namjenska industrija, tržište Sjedinjenih Američkih Država posmatra kao jedno od najbitnijih. Međutim, ove carine nam sigurno ne olakšavaju budući rad, tako da se iskreno nadam da će u narednom periodu doći i do njihovog ukidanja - poručio je Lakić.Dodao je da je posjeta SAD-u iskorištena za jačanje saradnje i unapređenje odnosa između Bosne i Hercegovine i američkih partnera.

Razgovori fokusirani na energetiku i jačanje trgovinske saradnje

Lakić iz SAD-a: Nadamo se ukidanju američkih carina za BiH

Vlada Federacije BiH usvojila je izvještaj Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, koji se odnosi na aktivnosti i finansijsku podršku institucija tokom 2025. godine.Istovremeno je doneseno više zaključaka, među kojima i odluka da se iz Budžeta Federacije BiH za 2026. godinu izdvoji dodatnih 50.000 KM za podršku programskim aktivnostima obilježavanja godišnjice genocida.Federalna uprava civilne zaštite zadužena je da stavi na raspolaganje svoje ljudstvo, opremu i materijalno-tehnička sredstva za organizaciju obilježavanja 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima, kao i za realizaciju "Marša mira".Od Organizacionog odbora je zatraženo da, nakon završetka obilježavanja, dostavi objedinjeni izvještaj o provedenim aktivnostima i utrošenim sredstvima.Ove mjere imaju za cilj osigurati adekvatnu organizaciju i dostojanstveno obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici.

Podrška organizaciji 31. godišnjice i Marša mira

Vlada FBiH osigurala dodatnih 50.000 KM za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici

- Naša obaveza je da pamtimo, da prenosimo istinu generacijama koje dolaze, da se borimo protiv zaborava. Neka Ahmići budu opomena, ali i zavjet da ćemo graditi društvo u kojem se ovakvo zlo nikad neće ponoviti - poručeno je na komemoraciji koja je danas održana u Ahmićima, u povodu obilježavanja 33. godišnjice zločina HVO-a nad bošnjačkim stanovništvom Ahmića, Donje Večeriske i drugih mjesta općine Vitez.Na početku komemoracije kojoj su prisustvovali predstavnici političkog, vjerskog i javnog života u BiH, prisutni su odali počast svim stradalima, poslušali samo dio bolnih svjedočanstava preživjelih, te pogledali film o zločinu u Ahmićima - film protiv poricanja i zaborava.Podsjetili su se da su u jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća odbrane "Džokeri" i "Maturice" izvršili napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.<h2>Ne tražimo osvetu, nego pravdu</h2>Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo, predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja 33. godišnjice zločina u Ahmićima, kazao je da se danas prisjećamo jednog od najtežih zločina počinjenih nad bošnjačkim civilima u Ahmićima, u kojem je ubijeno 116 ljudi, među kojima su bila djeca, žene i stariji.Istaknuo je da u Ahmićima nije stradala samo jedna zajednica, nego je napadnuta ideja zajedničkog života i dostojanstvo čovjeka.Po njegovim riječima, presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetima Kordić i ostali jasno su utvrdili karakter ovog zločina i odgovornost njegovih počinilaca.- To je zločin koji ima ime, mjesto, vrijeme i sudski utvrđenu istinu. Ne tražimo osvetu, nego pravdu. Pravdu koja podrazumijeva odgovornost, poštovanje činjenica i zaštitu dostojanstva žrtava. Ova godišnjica obavezuje da govorimo i o sadašnjosti i o budućnosti. Zaboraviti se ne smije, ali se mora nastaviti živjeti. Naša je obaveza da čuvamo uspomenu na ubijene i da njihova imena prenosimo mladim generacijama jasno i bez umanjivanja - kazao je Lendo.<h2>Na istini se gradi povjerenje</h2>Istaknuo je da se samo na istini može graditi povjerenje među ljudima. Bez toga nema stabilnih odnosa ni sigurnosti u BiH.- Mi smo i danas opredijeljeni za suživot, međusobno uvažavanje i zajedničku budućnost. To nije slabost, nego snaga društva koje želi ići naprijed. Istovremeno, ne možemo zatvarati oči pred pojavama koje ugrožavaju mir i sigurnost. Na takve pojave mora se odgovoriti odgovorno i kroz institucije - kazao je Lendo.Dodao je da Ahmići ostaju opomena i obaveza da se takvi zločini nikada ne ponove.- Danas, odajući počast ubijenim, potvrđujemo opredijeljenost da ostanemo dosljedni istini i pravdi i odgovornom odnosu prema prošlosti i budućnosti. Neka je vječni rahmet ubijenim u Ahmićima, a njihovim porodicama sabur i snaga - naveo je Lendo.<h2>Zlo nije pobijedilo</h2>Jedan od preživjelih svjedoka stravičnog zločina u Ahmićima, Husein Ahmić je kazao da se sjeća kao da je jučer bilo.- Noć uoči 16. aprila je bila mirna, tiha, noć koja je gluha i nijema. Noć u kojoj jutarnji cvrkut ptica prestaje, kao da je život stao. Sve do sabahskog ezana, kada je tišina prekinuta kao grom iz vedra neba, eksplozijama iz raznih oružja iz više pravaca. Ubijano je sve što se kreće, mlado i staro, sve spaljeno, ostavljajući iza sebe pepeo i krv - prisjetio se Husein Ahmić tog kobnog jutra, 16. aprila 1993. godine.Kaže da je doživio i preživio jedan od najtežih dana u životu, koji do kraja života ne može zaboraviti. Tog dana ubijeno je 20 njegovih najbližih rođaka i prijatelja, "gdje je bol dobila svoje ime, gdje je tišina govorila jasnije od bilo koje riječi".- Moji Ahmići nisu samo mjesto bola i tuge, oni su zavjet, naša obaveza da prenosimo istinu narednim generacijama, našoj djeci i unucima. Moja poruka svima nama je da se može ostati uspravan i kada je pokušano da te slome, da se može ostati na svome pragu. Mogao sam otići s mjesta koje nosi toliko boli i tuge, ali nisam. Ostao sam da svjedočim, ostao sam da čuvam uspomenu na one kojih više nema. Ostao sam da svojim prisustvom kažem da zlo nije pobijedilo - poručio je Husein Ahmić.<h2>Neka Ahmići budu opomena</h2>U mojoj odluci, dodao je on, leži snaga jača od bola, snaga da ostane, da se pamti, da se nikada ne zaboravi.Kaže da su danas Ahmići ugodno mjesto za život, moderno urađeno naselje u kojem ljudi rade, dolaze, ostaju, podižu svoje porodice i grade nove živote.- U narednom periodu posebno je važno da realizujemo izgradnju memorijalnog centra koji će biti trajni podsjetnik, garancija da se zločin u Ahmićima nikada ne zaboravi i ne ponovi - kazao je Husein Ahmić.Istaknuo je da je "naša obaveza da pamtimo, da prenosimo istinu generacijama koje dolaze, da se borimo protiv zaborava".- Neka Ahmići budu opomena, ali i zavjet da ćemo graditi društvo u kojem se ovakvo zlo nikada neće ponoviti. Zato danas ne odlazimo odavde s tugom, odlazimo s odgovornošću da budemo čuvari istine i da budemo glas onih kojih više nema - poručio je Ahmić.<h2>Odavanje poštovanja preživjelima</h2>Zamjenik ambasadora Velike Britanije u BiH&nbsp;Džejms Hamilton&nbsp;Harding (James) je kazao da želi odati poštovanje preživjelima, članovima porodica žrtava, te pripadnicima šire zajednice koji su prisutni.- Vaše iskustvo i vaša sjećanja su ono što smo danas ovdje došli podijeliti i sačuvati. Okupljeni smo da odamo počast žrtvama strašnog zločina koji se ovdje dogodio, da se prisjetimo njihovih života i da ponovo potvrdimo našu zajedničku odlučnost protiv nekažnjivosti. Prisustvo britanskih vojnika, koji su prvi otkrili posljedice ove tragedije, snažan je podsjetnik na zajedničku historiju Ujedinjenog Kraljevstva i Bosne i Hercegovine. Danas smo ujedinjeni u uvjerenju da se svjetlija budućnost ove zemlje gradi na zajedničkom sjećanju i razumijevanju stvarnosti ovog sukoba - kazao je Harding.Dodao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo postojano pružalo podršku Bosni i Hercegovini kroz izazove njene novije historije.- Naša posvećenost bila je vidljiva tokom sukoba, a ostaje nepokolebljiva u podršci koju pružamo na putu ove zemlje ka pomirenju, stabilnosti i prosperitetu. Podržavamo zajednice da obnove veze, potaknu dijalog i ojačaju demokratske institucije. Ujedinjeno Kraljevstvo je posvećeno produbljivanju saradnje sa građanima BiH, podržavajući težnje ka euroatlantskim integracijama, promovirajući prilike za mlade ljude i štiteći sigurnost koja je značajna građanima ove zemlje. Zajedno možemo odgovoriti na izazove sutrašnjice, gradeći partnerstvo koje je otporno i usmjereno ka budućnosti, a utemeljeno na lekcijama prošlosti - naveo je Harding.Istaknuo je da nas sjećanje na masakr u Ahmićima obavezuje "da podržavamo pravdu i odgovornost, da se suprotstavimo mržnji i podjelama, te da branimo ljudska prava gdje god su ugrožena".- Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti zastupati ove vrijednosti, radeći s BiH i međunarodnom zajednicom kako bi se osiguralo da se takve tragedije ne ponove - kazao je Harding.<h2>Napad na Ahmiće bio planiran</h2>Svoja sjećanja sa prisutnima je podijelio i vojnik Britanske vojske koji je bio svjedok dešavanja u Ahmićima prije 33 godine&nbsp;Tjudor Elis (Tudor Ellis).Kaže da je 16. aprila 1993. godine bio u Bosni nešto više od šest mjeseci. Bio je mlađi oficir, potporučnik, zadužen za vod od oko 30 vojnika.Prisjetio se i tog jutra, 16. aprila 1993. godine, kada su se on i još jedno oklopno vozilo vratili u zoru sa kontrolnog punkta na glavnoj cesti u području Lončara i Jelenika.- Pored Ahmića smo prošli oko pet sati ujutro. Vjerujem da je napad na Ahmiće počeo nakon što su napadači znali da smo prošli. Nema sumnje da je bio planiran - kazao je Elis.Ovdje smo, dodao je on, da obilježimo i prisjetimo se događaja iz aprila 1993. godine.- Vjerujem da sam sa svima u ovoj prostoriji, kada kažem da su djela iz 1993. u Ahmićima i slični događaji drugdje u Bosni i Hercegovini, bili zaista užasni - kazao je Elis.<h2>Brisanje tragova života</h2>Uime predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića prisutnima se obratio šef Kabineta Alija Kožljak, koji je kazao da je zločin počinjen u Ahmićima jedan od najtežih ratnih zločina počinjenih nad civilima tokom agresije na BiH.- Masakr koji su počinili zločinci HVO-a, ubivši 116 bošnjačkih civila, među kojima je bilo žena, djece i starijih osoba, bio je dio šire vojne operacije protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini i proveden je planski, uz istovremene napade na brojna druga područja, kako bi se onemogućilo da stanovništvo pobjegne živo. Uništeno je više od 100 bošnjačkih kuća, kao i džamije, čime je pokušano potpuno brisanje tragova života i identiteta jedne zajednice.- Međunarodne istrage su kasnije pokazale da napad nije bio spontan, već pažljivo pripremljena operacija s jasno definiranim ciljem etničkog čišćenja Bošnjaka s ovog područja. Iako do danas ovaj zločin nije presuđen kao genocid, on ima jasne elemente genocida. Na nama preživjelima ostaje obaveza da na sudovima u BiH i širom svijeta nastavimo dokazivati istinu o karakteru ovih zločina. Ratni zločin nikad ne zastarijeva, i sve dok imamo mogućnosti i snage, imamo i obavezu da se borimo za istinu - poručio je Kožljak.Istaknuo je da su Ahmići postali simbol stradanja civila i opomena kako su razorne posljedice politike mržnje, nacionalizma i etničkog nasilja za sve nas.- Sjećanjem na žrtve zločina mi danas ispunjavamo i našu obavezu prema nevino ubijenima, kojima nismo mogli pomoći tog 16. aprila 1993. godine. Nismo ih, nažalost, mogli spasiti od smrti, ali možemo ih spasiti od zaborava. Sjećanjem na njih mi šaljemo svijetu univerzalnu poruku o potrebi zaštite civilnog stanovništva u svim oružanim sukobima širom svijeta - kazao je Kožljak.Po njegovim riječima, bosanskohercegovačko društvo ima trajnu obavezu da njeguje istinu, pravdu i sjećanje, te da kroz obrazovanje i javni dijalog sprečava ponavljanje takvih zločina.<h2>Nema mira bez pravde</h2>- Nema mira bez pravde i nema budućnosti bez odgovornosti. Temelj svim procesima koji vode ka pomirenju i ka budućnosti je istina. Stoga, po svaku cijenu, moramo istrajavati isključivo na istini - kazao je Kožljak.Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić je kazao da danas stojimo na mjestu duboke boli, trajnog sjećanja, obilježavajući 33. godišnjicu stradanja nevinih ljudi u masakru u Ahmićima.Po njegovim riječima, ovo nije samo datumu u kalendaru, "ovo je rana koja još nije zacijelila, opomena koja mora trajati i živjeti, da istina nikada neće biti zaboravljena".Kazao je da su u Ahmićima ubijeni civili, žene, djeca i starci, njihovi životi su prekinuti u tišini zore, a njihova patnja odjekuje kroz sve ove godine.- Naša obaveza je da govorimo istinu, ne samo o Ahmićima, nego i o svim drugim mjestima stradanja našeg naroda. Sjećamo se ubijenih u Bijelom Potoku, gdje je stotine muškaraca odvedeno i pogubljeno. Sjećamo se masovnih grobnica poput Tomašice, koja svjedoči o sistemskom pokušaju brisanja tragova zločina. Sjećamo se genocida u Srebrenici, najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Sjećamo se Lomače u Višegradu, gdje su nevini ljudi spaljeni u kućama, lišeni svakog dostojanstva - kazao je Hurtić.Poručio je "nećemo zaboraviti, nećemo dozvoliti zaborav zločina, nećemo pristati na ravnodušnost".Danas je, u sklopu obilježavanje 33. godišnjice stradanja Bošnjaka u Ahmićima, održan i pohod "Put istine i sjećanja".Na Šehidskom mezarju u Starom Vitezu proučen je Jasin, a polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe na Šehidskom obilježju u Ahmićima odata je počast žrtvama zločina.

Održan je i pohod "Put istine i sjećanja"

Obilježena 33. godišnjica zločina HVO-a nad bošnjačkim stanovništvom u Ahmićima

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izazvao je novu političku polemiku nakon što je na društvenim mrežama ironično prokomentarisao gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, uz poruku: “Baš ti je porastao bicikl”.

<blockquote class="twitter-tweet">Баш ти је порастао бицикл! <a href="https://t.co/3kZvTNmaqs">pic.twitter.com/3kZvTNmaqs</a>&mdash; Милорад Додик (@MiloradDodik) <a href="https://twitter.com/MiloradDodik/status/2044786376638415300?ref_src=twsrc%5Etfw">April 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dodikova objava odnosi se na očiglednu promjenu imidža mladog gradonačelnika, koji je u ranijem periodu javnosti slao poruke skromnosti dolazeći na posao biciklom, dok se danas sve češće pojavljuje uz službena vozila i pratnju.Stanivuković je još 2021. godine promovirao upotrebu bicikla kao simbol bliskosti s građanima, ističući da “ličnim primjerom možemo mijenjati svijet” . Međutim, kako pokazuju noviji snimci i izvještaji, njegov politički stil i način pojavljivanja u javnosti značajno su se promijenili.

Dodikova objava odnosi se na očiglednu promjenu imidža mladog gradonačelnika

Darijana Filipović može odgovoriti na svako pitanje koje danas opterećuje hrvatski narod i jasno to komunicirati prema predstavnicima bošnjačke i srpske politike, što nam je prevažno i zbog koalicijskog kapaciteta koji će uslijediti. Raduje me koliko je stranih diplomata i čelnika stranaka iz bošnjačkog i srpskog naroda ovih dana nazvalo Darijanu i čestitali joj što je baš ona kandidatkinja za hrvatsku poziciju u Predsjedništvu BiH, kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Prije nekoliko dana HDZ BiH objavio je kandidaturu Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH na predstojećim izborima. Čović ističe da stranka već šest mjeseci radi na pripremama za izbore i da je odluka o ovoj kandidaturi donijeta nakon razmatranja situacije s ili bez promjena izbornog zakona.'Odabrali smo iskusnu političku ličnost koja je već 16-17 godina u infrastrukturi stranke, koja je sudjelovala u svim razgovorima s našim međunarodnim partnerima i Republikom Hrvatskom. Ona se u sadašnjoj krizi liderstva u BiH prepoznaje kao netko tko ima budućnost na toj sceni i kao članica Predsjedništva BiH. Kad sve to stavimo u kontekst osobnosti, integriteta i spremnosti da dugo vremena časno služi svom narodu i domovini BiH, energičnosti i dinamici koju traži ovo vrijeme, ali istodobno i njene staloženosti i smirenosti, mislim da je jasno kako smo izabrali idealnu kandidatkinju, poručuje Čović.Komentirajući činjenicu da pet hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om 1990. nije dalo podršku kandidaturi Darijane Filipović, Čović kaže da je u proteklom periodu razgovarao s nekima od čelnika tih stranaka, poput Ivana Vukadina i Ilije Cvitanovića.- Zamolio sam ih ako ne dođe do izmjene Izbornog zakona da se suzdrže od izmišljanja kandidata ili traganja za kandidatima, jer time mogu nanijeti štetu sebi, a možda i hrvatskom narodu. To smo uradili najtransparentnije što smo mogli. Naravno da sam bio svjestan da će ti ljudi kao određena oporba nastojati se pozicionirati pred izbore tako da pokažu kako nisu pod okriljem HDZ-a. To je legitimno i pluralizam je dobrodošao i hrvatskom narodu. Ali samo zbog toga što danas imamo Izborni zakon kakav imamo, mislim da nanose štetu sebi šaljući poruku podjela. Oko interesa hrvatskog naroda se ne može trgovati i to je poruka svima, a moje je da pozovem sve predstavnika hrvatskog naroda u svim institucijama da razmišljaju političke zrelo i da budu svjesni da i do sada takve politike nisu urodile plodom - kazao je Čović.Podsjeća na slučaj s lokalnih izbora kada su hrvatske stranke zbog više kandidata izgubile poziciju načelnika u Odžaku, a malo je nedostajalo da se isto dogodi i u Žepču.- Zna ta grupacija stranaka da ne može ništa napraviti, ali su poslali poruku da su spremni žrtvovati to hrvatsko pitanje samo da bi naštetili najjačoj stranci. I sad kad sam razgovarao s njima rekao sam im da ako imaju procjenu da na političkom tržištu među Hrvatima vrijede 30,40 ili 50 posto, da to raspravimo, ali ako vrijedite 5-6 posto, nemojte zbog toga ugrožavati onih 90 posto. Neće vam nitko to prepoznati dugoročno kao neku mudru odluku. Vidjet ćemo, ali ja mislim da će napraviti grešku ako ne podrže našeg kandidata koji je uistinu prihvatljiv svima u BiH koji žele europsku i stabilnu budućnost ove zemlje. Ova kandidatura nije hir jednog pojedinca - poručuje čelnik HDZ-a BiH.<h2>Situacija u BiH</h2>Kada je u pitanju situacija u BiH i prioriteti u predizbornom vremenu, Čović poziva sve da se prioritetno omogući normalno funkcioniranje BiH te da se očuva sigurnost, stabilnost i mir u BiH.- Jedno vrijeme su u svijetu bile geopolitičke okolnosti koje su sugerirale da se i ovdje kod nas može napraviti neka nestabilnost. Mislim da smo dali puni doprinos da se to ne dogodi. Druga stvar, željeli smo nastaviti europski put. Na našu nesreću, sve ove globalne aktivnosti su u Briselu stavili neki drugi interes u prvi plan u odnosu na proširenje. Tako da o proširenju danas tamo nitko ne priča. I treće pitanje na kojem ćemo inzistirati u narednom periodu je osiguranje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda. Svim našim prijateljima, pa i iz međunarodne zajednice, naglašavamo koliko je važno da iskoristimo šansu da hrvatski narod ima svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Mislimo da je izvor svih problema u BiH upravo narušavanje tog koncepta. Ok, netko želi dva bošnjačka člana Predsjedništva, ali moje standardno pitanje je što smo time dobili. Jesmo li time unaprijedili ijedan proces u BiH? Mislim da smo time unazadili sve procese, otvorili bezbroj pitanja opstojnosti ovog društva. Moj poziv kolegama je da u ovih pet mjeseci postavimo prioritete i ciljeve pred sebe, a nakon izbora uvjeren sam da ćemo imati kvalitetne većine, sjesti i dogovoriti partnerstva, da ne pogriješimo kao prošli put - naglašava Čović.Podsjeća da je HDZ BiH i nakon prošlih izbora, krajem 2022. godine, dogovorio partnerstva s drugim strankama koja su „u nekim elementima bila i iznuđena“. Greške se, dodaje, ne smiju ponoviti nakon ovogodišnjih izbora.- Izborni rezultat moramo do kraja verificirati. Oni koji imaju većinu u državnom domu naroda iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda moraju biti dio vlasti. Oni koji imaju legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH kombinirano s domom naroda morat će biti dio te većine koja će obnašati vlast. Ako uspijemo napraviti novo Vijeće ministara do kraja ove ili bar početkom iduće godine, naš prvi prioritet će biti vanjska politika, stabilizirati sebe na europskm putu, jer sad smo u velikom zaostatku. Tražimo taj pravi politički kapacitet i razgovaramo sa svima kako bi definirali strateške elemente u svim oblastima. Svatko tko se prihvati biti dio vlasti ne može biti i kočničar, jer prohodnost odluka mora postojati. Naravno, morat ćemo se mnogo više dogovarati, stalno biti u nekom zasjedanju kako bi nadomjestili ono što smo izgubili u proteklih godinu dana- poručuje Čović.<h2>Europski put BiH</h2>Usprkos trenutno zastoju on je optimističan kada je u pitanju europski put BiH i kaže da postoji više razloga za to.- I ova kriza koja je pokazala sve slabosti EU, uozbiljit će Uniju u svim sektorima. Europskoj uniji će ovaj naš dio jugoistočne Europe itekako trebati. Već sad joj treba i morat će se uozbiljiti oko toga. Uvjeren sam da će se u interesu EU i svih nas pridruživanje dogoditi u paketu kako se to desilo ranije. Veliki broj članica EU će htjeti Ukrajinu dovesti jednom kraticom do članstva. Međutim, Ukrajina ne može ući u EU bez zemalja jugoistočne Europe. I to je za nas prigoda koja nas treba uozbiljiti. Zato je važno da pokažemo unutarnju stabilnost - kaže Čović.Po njegovim riječima, OHR nam više nije potreban, iako već godinama svjedočimo, kako kaže, vođenju alibi politike u kojoj se traži da OHR donosi odluke umjesto domaćih institucija i dužnosnika.- Mi sami moramo mijenjati i donositi zakone. Dok se to ne desi OHR je tu, neće ga nitko ugasiti. Ja duboko vjerujem da ako mi nakon ovih izbora izaberemo legitimne predstavnike sva tri naroda, iza toga nam OHR uopće neće biti potreban. Ako pošaljemo pozitivne i jedinstvene poruke o vanjskoj politici, onda nam nema tko u Briselu zatvarati vrata. Danas imamo tri člana Predsjedništva koji vanu pričaju tri potpuno različite priče. Imate ministra vanjskih poslova koji ima neko svoje poslanje. Predsjedateljicu Vijeća ministara koja pak zastupa ono što mora kolektivno prenositi. Mislim da ćemo nakon ovih izbora imati čvrstu poziciju koja će biti dovoljan motivator prijateljima u EU, a imamo ih dovoljno, da nam pomognu u integracijskim ambicijama - smatra on.<h2>Južna interkonekcija</h2>U razgovoru za Fenu Dragan Čović je kazao i kako snažno podržava investicije SAD-a uključujući Južnu plinsku interkonekciju. Naglašava da Amerikanci preuzimaju sav rizik na sebe da ulože milijarde maraka ovdje da bi nam napravili infrastrukturu i povezali nas sa zapadnim svijetom.- Oni žele uložiti i u četiri plinske centrale velikog kapaciteta, što nam donosi energetsku stabilnost u vremenu zelene tranzicije. Druga stvar, američki partneri s nama žele pregovarati i o investicijama u prerađivačke kapacitete. To se nikad prije nije desilo. Iako su nam pomagali, nismo imali nijednu ozbiljnu američku investiciju u BiH. Sad kad imamo to, imamo i jamstvo da će oni sigurnosno štititi tu svoju investiciju. To je dodatni zaštitni mehanizam za BiH. Utjecaj izvana je ogroman i mi taj utjecaj trebamo iskoristiti. To je naša šansa. Popucalo je jako puno globalnih odnosa, pa i ekonomskih. Mi to možemo iskoristiti za naš ekonomski razvoj - poručuje Čović.Odgovarajući na pitanje o mogućim opstrukcijama izgradnje Južne intekronekcije, on ističe da do toga u ovom trenutku neće doći samo zbog toga što su Amerikanci iza tog projekta.- Ja se nadam nakon izbora da će to biti zato što mi Južnu interkonekciju doista vidimo kao svoju dugoročnu prednost i poticaj svim drugim investitorima. Nemoguće je to napraviti za godinu, dvije. Treba biti realan, jer nemoguće bi to bilo i u EU a ne kod nas. Međutim, želimo praktično pokazati najjačima u svijetu da ovdje imaju što raditi sa svojim biznisima, da smo spremni ukloniti im sve barijere pa makar to bilo i na granici logika kakve mi znamo praviti u BiH. Plinifikacija je jedan korak, nadopuna s energetskim objektima je tek pravi izazov. Tu su i autoceste, jadransko-jonski koridor, kao i dvije zračne luke. To je potpuno nova dimenzija investitora iz SAD-a ovdje. Ako će ova investicija potaknuti sve druge i ako mi tu nemamo rizika, zašto da netko to blokira. Meni se naredni izborni ciklus čini kao realan vremenski okvir da ovo sve završimo, pogotovo što ćemo dobiti jako puno potentne radne snage koja se sve više vraća iz EU i koja će se u to moći uključiti. Trebamo ubrzano uklanjati barijere na svim razinama kako bismo pokazali da smo spremni razmišljati dugoročno o svom dobru - zaključuje Čović.

Čović ističe da stranka već šest mjeseci radi na pripremama za izbore i da je odluka o ovoj kandidaturi donijeta nakon razmatranja situacije

Čović: Ako nakon izbora izaberemo legitimne predstavnike sva tri naroda, OHR nam više neće biti potreban



Zemljotres jačine 3,2 stepena po Rihterovoj skali pogodio je u četvrtak poslijepodne područje Bileće u Bosni i Hercegovini, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).Podrhtavanje tla zabilježeno je u 15:43 sati u blizini granice s Crnom Gorom, a prema dostupnim podacima hipocentar potresa bio je na dubini od oko 12 kilometara.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/Earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Earthquake</a> (<a href="https://twitter.com/hashtag/zemljotres?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#zemljotres</a>) possibly felt 24 sec ago in <a href="https://twitter.com/hashtag/Bosnia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Bosnia</a>&amp;Herzegovina. Felt it? Tell us via: 📱<a href="https://t.co/QMSpuj6Z2H">https://t.co/QMSpuj6Z2H</a> 🌐<a href="https://t.co/AXvOM7I4Th">https://t.co/AXvOM7I4Th</a> 🖥<a href="https://t.co/wPtMW5ND1t">https://t.co/wPtMW5ND1t</a> ⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! <a href="https://t.co/pC67SbLLVn">pic.twitter.com/pC67SbLLVn</a>&mdash; EMSC (@LastQuake) <a href="https://twitter.com/LastQuake/status/2044773952124256757?ref_src=twsrc%5Etfw">April 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Građani su na platformi EMSC-a podijelili svoja iskustva o jačini potresa."Jako je zatreslo", napisao je jedan korisnik iz Bileće, dok je drugi iz Trebinja naveo da se osjetilo snažno podrhtavanje.Zemljotres se osjetio širom Bosne i Hercegovine, ali i u Hrvatskoj, uključujući Zaton i Dubrovnik."Zatreslo je, trajalo je četiri, pet sekundi", naveli su građani.Za sada nema informacija o eventualnoj materijalnoj šteti ili povrijeđenima. Nadležne službe nastavljaju pratiti situaciju.

Podrhtavanje tla zabilježeno je u 15:43 sati u blizini granice s Crnom Gorom

Zemljotres pogodio jug BiH: Osjetio se i u Hrvatskoj i Crnoj Gori

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević predstavio je u Sarajevu paket mjera usmjerenih na ublažavanje inflatornih pritisaka i zaštitu životnog standarda građana Federacije BiH.Na sastanku s predstavnicima Udruženja poslodavaca i sektora trgovine razmatrani su modeli intervencije na tržištu osnovnih životnih namirnica, s ciljem stabilizacije cijena u uslovima rasta troškova i ekonomskih poremećaja.Predložene mjere uključuju ograničavanje marži u veleprodaji i maloprodaji, čime bi se spriječilo prekomjerno povećanje cijena kroz distributivne lance, kao i uvođenje gornjih cijena za osnovne prehrambene i higijenske proizvode.Poseban segment odnosi se na pekarske proizvode, gdje bi bila definisana maksimalna cijena hljeba i drugih osnovnih artikala po kilogramu, kako bi se spriječile manipulacije kroz promjene gramaže i naziva proizvoda.Iz Ministarstva navode da osnovne namirnice imaju najveći udio u potrošačkoj korpi te da direktno utiču na inflaciju i standard građana, posebno socijalno osjetljivih kategorija.Postojeće mjere, uključujući ograničenje marži na gorivo i "zaključane cijene" za 63 osnovna proizvoda, ostaju na snazi do 1. maja 2026. godine, uz mogućnost produženja.Planirano je da novi prijedlog mjera bude finaliziran do tog datuma, nakon čega bi se primjenjivao kroz pravilnik u trajanju od 60 dana, uz mogućnost produženja u zavisnosti od kretanja na tržištu.

U fokusu zaštita građana kroz kontrolu marži i osnovnih namirnica

Hljeb: U pitanju nisu cijene pšenice i brašna

FBiH priprema paket mjera protiv inflacije: Ograničava se i cijena hljeba

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela Odluku o davanju saglasnosti na novu veleprodajnu cijenu prirodnog gasa. Ova odluka stupa na snagu retroaktivno, počevši od 1. aprila 2026. godine.Nova veleprodajna cijena gasa za distributivna privredna društva iznosi 865,40 KM za 1.000 Sm³, odnosno 0,86540 KM/Sm³. Važno je napomenuti da u ovu cijenu nije uračunat porez na dodanu vrijednost (PDV).<h2>Razlozi za povećanje cijene</h2>Odluka je donesena nakon zahtjeva privrednog društva Energoinvest d.d. Sarajevo. Prema obrazloženju, cijena se povećava za 4,59 posto u odnosu na dosadašnjih 827,42 KM. Kao glavni razlog navodi se podatak da je isporučilac gasa, Gazprom Export LLC, dostavio koeficijent cijene koji je uvećan za isti procenat (4,59 posto) u odnosu na prethodni kvartal.Iz Energoinvesta su istakli da je tokom prvog kvartala 2026. godine cijena za krajnje kupce ostala nepromijenjena uprkos oscilacijama na evropskim tržištima. Navode da je ovo minimalno povećanje koje je i dalje značajno niže u poređenju sa referentnim berzanskim vrijednostima u Evropi.<h2>Podrška obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici</h2>Na istoj sjednici, Vlada FBiH je usvojila izvještaj o aktivnostima Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici za proteklu godinu. Donesen je zaključak kojim se iz Budžeta FBiH za 2026. godinu osigurava dodatnih 50.000 KM direktne podrške Organizacionom odboru za programske aktivnosti povodom 31. godišnjice genocida.Također, Federalna uprava civilne zaštite zadužena je da stavi na raspolaganje ljudstvo i opremu za organizaciju obilježavanja i realizaciju "Marša mira" u 2026. godini. Od Organizacionog odbora je zatraženo da po završetku aktivnosti dostavi objedinjeni izvještaj o utrošenim sredstvima i pruženoj podršci institucija iz Federacije BiH.

Iz Energoinvesta navode da je isporučilac gasa Gazprom Export povisio cijenu za 4,59 posto, što je bio osnov za novu korekciju na tržištu FBiH

Poskupljuje plin u Federaciji

Industrija čelika Bosne i Hercegovine odbrojava dane do gašenja posljednje visoke peći u „Novoj Željezari“ Zenica, najavljenog za 24. april. Vlasti šutke ispraćaju najavljeno gašenje 11.000 radnih mjesta. Ne nude ni plan za spas, ni komentar, ni objašnjenje, čak ni kurtoazno saopćenje.- Bojim se da smo zakasnili na sve vozove - kaže predsjednik Sindikata „Nove Željezare“ Zenica Rašid Fetić. Objašnjava da je 50 posto nade u opstanak izgubljeno gašenjem „Koksare“ Lukavac i Rudnika „Ljubija“ u Prijedoru, iz kojih su stizali željezna ruda i koks. Radnici su rudom i koksom „hranili“ visoke peći i proizvodili željezo i čelik. Nakon gašenja ovog lanca, jedina takva proizvodnja u regiji će biti ona u Srbiji, kojom upravlja kineska kompanija u Smederevu. <h2>Sumnjivi investitori</h2>Zajednička imena u lancu triju spomenutih kompanija su Gordan Pavlović Goci, fočanski investitor blizak Miloradu Dodiku, i dva investitora iz Indije, braća Pramod i Lakšmi Mital (Lakshmi Mittal). Pramod je uništio „Koksaru“ u Lukavcu, i pobjegao u London od optužnice bh. pravosuđa. Ostavo je 12 miliona eura kaucije, kao sitan bakšiš za građane BiH. Njegov brat Lakšmi je iscijedio i posljednji euro iz Zeničke željezare. Kupio ju je od domaće vlasti 2004. godine, za jednu marku i mnogo obećanja o ulaganjima. Poslovao je po principu - profit meni i bratu, a građanima dugovi, potraživanja radnika i zagađenje. Ostatke industrije je prodao Pavloviću. Iza poslovanja ove trojke su ostali dugovi i hiljade otpuštenih radnika širom BiH. Ostali su zagađenje i zapuštena industrija, u čiju se modernizaciju nije ulagalo ništa. Domaće vlasti su sve to godinama šutke posmatrale, pa nema sumnje da će tako ostati do samog kraja. Od početka ove godine je EU uvela CBAM regulativu o emisiji karbona, u vidu dodatne takse na industrijske proizvode iz zemalja pooput BiH, koje nemaju sistem oporezivanja emisija CO2. Mital se na vrijeme povukao i prodao „Željezaru“ i dugove Pavloviću, za manje nego što bi dobio da je pogone prodao u staro željezo. Pavlović je davno usavršio stečajnu vještinu da iz posrnule fabrike izvuče zdravi dio u obliku nekretnina, dozvola ili sirovina, a dugove i radnike prepusti državi i povjeriocima. <h2>Manevar SNSD-a</h2>Vijeće ministara BiH je odbilo Pavlovićev zahtjev da kao privremenu zaštitnu mjeru uvede carine na uvoz čelika od 30 posto. Upućen je preko Staše Košarca, lojalnog ministra Milorada Dodika. Zahtjev bi, prema pisanju portala Capital, Pavloviću donio monopol na čelik i zaradu od 50 miliona eura, nauštrb domaćih prerađivača metala. Tako je jedina zaštitna mjera, koju su vlasti pokušale usvojiti, raskrinkana kao neuspjeli manevar SNSD-a da pogoduje Pavloviću. Na pozive novinara da komentarišu i objasne stanje, nadležne institucije odgovaraju tišinom, koja govori više od riječi. <h2>Nedomaćinska vlast</h2>BiH u posljednjih pet godina bilježi trajan i snažan rast uvoza čelika i čeličnih proizvoda, po cijenama koje ozbiljno ugrožavaju održivost domaće industrijske proizvodnje, navode za „Avaz“ iz Vanjskotrgovačke komore BiH.Poručuju da posebno zabrinjava što Evropska unija i zemlje regiona aktivno primjenjuju mjere za zaštitu vlastite industrije, dok BiH vlasti te mehanizme ne koristi. To vodi gašenju domaće proizvodnje i gubitku radnih mjesta, te povećanju zavisnosti BiH od uvoza osnovnih industrijskih proizvoda. Nadležne institucije trebaju uskladiti trgovinske politike s praksama EU i zemalja regiona, zaštititi domaću industriju, i u saradnji s domaćim proizvođačima definisati dugoročne mjere za zaštitu i razvoj industrije, ističu iz VTK BiH.

Od Mitala do Gordana Pavlovića, industrija se raspala, dok i radnici „Nove Željezare“ Zenica traže zaštitu domaće proizvodnje čelika

Radnici „Nove Željezare“ Zenica na protestu u martu

Odbrojavanje dana do gašenja proizvodnje čelika: Vlast sahranila ključnu industriju

Komandant EUFOR-a generalmajor Mauricio Fronda primio je u bazi Butmir predsjednika Austrije Aleksandera Van der Belena. Ovaj sastanak na visokom nivou za glavnu temu imao je trenutnu sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini.U središtu razgovora bili su značaj kontinuirane podrške EUFOR-a vlastima Bosne i Hercegovine, kao i važnost trajne saradnje s domaćim institucijama u održavanju stabilnosti. Poseban naglasak stavljen je na blisko partnerstvo EUFOR-a s Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, uključujući tekuće aktivnosti zajedničke obuke osmišljene da unaprijede interoperabilnost i osiguraju operativnu spremnost za odgovor na svaki potencijalni sigurnosni izazov.General Fronda naglasio je i značaj dragocjenog doprinosa pripadnika EUFOR-a iz Austrije, uvažavajući njihov profesionalizam i posvećenost ovoj misiji.&nbsp;- Osoblje iz Austrije i dalje ima važnu ulogu u EUFOR-u - rekao je general Fronda i dodao da "njihova posvećenost, profesionalizam i stručnost predstavljaju značajan doprinos našim kolektivnim naporima da održimo sigurno i stabilno okruženje."Tokom sastanka potvrđena je zajednička predanost miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, predanost koja je utemeljena na snažnoj međunarodnoj podršci i saradnji.EUFOR nastavlja djelovati u skladu sa svojim mandatom u cilju podrške vlastima Bosne i Hercegovine, održavajući kredibilno, vidljivo i nepristrasno prisustvo, dok istovremeno djeluje u partnerstvu s domaćim i međunarodnim akterima kako bi pružio sigurno i stabilno okruženje svim građanima.

Tokom sastanka potvrđena je zajednička predanost miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini

Komandant EUFOR-a primio u bazi Butmir predsjednika Austrije


Ekipa emisije "Slučajevi X" zabilježila je nevjerovatne scene tokom snimanja rada pripadnika MUP-a Tuzlanskog kantona.Muškarac je nazvao policiju, kako bi oni rekli nekom muškarcu da ga žena vara.- Svaku noć dolazi tamo, kada njega nema. Ona ga otprati, odjednom onaj zvoni. Dođe kolima, plave boje - rekao je.

Svaku noć dolazi tamo, kada njega nema. Ona ga otprati, odjednom onaj zvoni, ispričao je 

Policajac koji je razgovarao s građaninom

Video / Nevjerovatno: Nazvao policiju da obavijeste građanina da mu se švalera žena

Sahrana Adnanu Metanoviću, kojeg su brutalno ubili Dino Ćorić, Nikola Pranjić i Armin Šljivo bit će obavljena sutra u 13 sati na groblju Bare.Iza Adnana su ostali majka, sestra, te mnogobrojna rodbina i prijatelji.Podsjećamo, Adnan Metanović je sin Ruždije Metanovića, poznatog menadžera i producenta, koji je preminuo 2015. godine nakon teške bolesti.Metanović je satima mučen u svom stanu u naselju Dobrinja, a onda je bačen s balkona na šestom spratu kako bi sve izgledalo kao samoubistvo. U trenutku bacanja s balkona bio je živ.

Adnan Metanović je sin Ruždije Metanovića, poznatog menadžera i producenta, koji je preminuo 2015. godine nakon teške bolesti

Poznat termin sahrane brutalno ubijenom Adnanu Metanoviću

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić uputio je pismo predsjedniku Univerziteta Judson u Sjedinjenim Američkim Državama, dr.&nbsp;Džinu Krumu (Gene Crum), tražeći da se povuče poziv i planirano priznanje Miloradu Dodiku na Forumu svjetskih lidera.Događaj pod nazivom "Standing Up For Democracy" zakazan je za 30. april 2026. godine, a najavljeno učešće i odlikovanje predsjednika Republike Srpske izazvalo je oštre reakcije Memorijalnog centra.Suljagić je u pismu naveo da odluka univerziteta nije stvar političkog neslaganja, već pitanje pravosnažnih sudskih presuda i institucionalne odgovornosti. Podsjetio je da je genocid u Srebrenici utvrđen presudama međunarodnih sudova, te da se javni stavovi Dodika godinama nalaze u suprotnosti s tim činjenicama.On je posebno upozorio na, kako navodi, dugogodišnje negiranje genocida i osporavanje odluka međunarodnih tribunala, kao i na retoriku koja vrijeđa i zastrašuje preživjele.U pismu se ističe i stav da univerziteti ne bi trebali biti platforme za revizionizam, te da dodjela priznanja u ovom kontekstu može značiti legitimizaciju negiranja utvrđenih zločina.Suljagić je zatražio da Univerzitet Judson preispita odluku i povuče poziv, ili da učešće Dodika bude praćeno jasnim podsjećanjem na sudski utvrđene činjenice o Srebrenici i njegovom javnom djelovanju.

Admiral Dragone: Zapadni Balkan visoko na agendi NATO-a

Stanivuković uzvratio lideru SNSD-a: "Dodik je prva lopata RS, gdje god je zagrebao tu je ostala samo velika laž"

Begić nakon isključenja iz SBiH: "Ovo je izborna godina, još nisam odlučila gdje dalje"

Lakić iz SAD-a: Nadamo se ukidanju američkih carina za BiH

Vlada FBiH osigurala dodatnih 50.000 KM za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici

Obilježena 33. godišnjica zločina HVO-a nad bošnjačkim stanovništvom u Ahmićima

Dodik prozvao Stanivukovića zbog “rasta bicikla”

Čović: Ako nakon izbora izaberemo legitimne predstavnike sva tri naroda, OHR nam više neće biti potreban

Zemljotres pogodio jug BiH: Osjetio se i u Hrvatskoj i Crnoj Gori

FBiH priprema paket mjera protiv inflacije: Ograničava se i cijena hljeba

Poskupljuje plin u Federaciji

Odbrojavanje dana do gašenja proizvodnje čelika: Vlast sahranila ključnu industriju

Komandant EUFOR-a primio u bazi Butmir predsjednika Austrije

Video / Nevjerovatno: Nazvao policiju da obavijeste građanina da mu se švalera žena

Poznat termin sahrane brutalno ubijenom Adnanu Metanoviću

Suljagić traži otkazivanje priznanja Dodiku u SAD: "To nije odbrana demokratije"

BiH

Admiral Dragone: Zapadni Balkan visoko na agendi NATO-a

Stanivuković uzvratio lideru SNSD-a: "Dodik je prva lopata RS, gdje god je zagrebao tu je ostala samo velika laž"

Begić nakon isključenja iz SBiH: "Ovo je izborna godina, još nisam odlučila gdje dalje"

Lakić iz SAD-a: Nadamo se ukidanju američkih carina za BiH

Vlada FBiH osigurala dodatnih 50.000 KM za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici

Obilježena 33. godišnjica zločina HVO-a nad bošnjačkim stanovništvom u Ahmićima

Dodik prozvao Stanivukovića zbog “rasta bicikla”

Čović: Ako nakon izbora izaberemo legitimne predstavnike sva tri naroda, OHR nam više neće biti potreban

Zemljotres pogodio jug BiH: Osjetio se i u Hrvatskoj i Crnoj Gori

FBiH priprema paket mjera protiv inflacije: Ograničava se i cijena hljeba

Poskupljuje plin u Federaciji

Odbrojavanje dana do gašenja proizvodnje čelika: Vlast sahranila ključnu industriju

Komandant EUFOR-a primio u bazi Butmir predsjednika Austrije

Video / Nevjerovatno: Nazvao policiju da obavijeste građanina da mu se švalera žena

Poznat termin sahrane brutalno ubijenom Adnanu Metanoviću

Suljagić traži otkazivanje priznanja Dodiku u SAD: "To nije odbrana demokratije"