Iako naša zemlja poprilično kasni s primjenom evropske direktive u ovoj oblasti, nacrt Zakona o zaštiti kritične infrastrukture u BiH još nije spreman za parlamentarnu proceduru. Radna grupa zadužena za njegovu izradu ovaj posao trebala je završiti još u decembru prošle godine, što u eri sve intenzivnijih prijetnji predstavlja veliki rizik.&nbsp;Stručnjak u oblasti sajber sigurnosti, profesor Hadžib Salkić, kaže da kašnjenje u pripremi nacrta zakona ukazuje na ozbiljan nedostatak strateškog pristupa sigurnosti u savremenom digitalnom i geopolitičkom okruženju.<h2>Važnost zakona</h2>- U vremenu kada su sajber napadi, hibridne prijetnje i poremećaji u globalnim sistemima sve učestaliji, nepostojanje jedinstvenog zakonskog okvira znači da ključni resursi države funkcionišu bez jasno definisanih standarda zaštite i koordinacije između institucija. Značaj ovog zakona ogleda se upravo u njegovoj ulozi da identifikuje i zaštiti sisteme od vitalnog značaja za funkcionisanje društva i države. On bi omogućio uspostavljanje minimalnih sigurnosnih standarda, precizno definisanje odgovornosti i bolju saradnju između javnog i privatnog sektora, uz usklađivanje s evropskim normama. Donošenje ovog zakona nije samo administrativno pitanje, već ključni korak ka jačanju nacionalne sigurnosti i institucionalne otpornosti u savremenom, tehnološki zavisnom društvu – kaže Salkić. Profesor Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, ekspert u oblasti informacijskih tehnologija, Saša Mrdović kaže za “Avaz” da je ovaj zakon važniji za BiH, nego za EU, jer stvara pretpostavke za zaštitu onog bez čega društvo ne može funkcionirati. &nbsp;- To su esencijalne usluge. Evo danas Sarajevo nema vodu, a zamislite da imamo napad na vodovod koji bi onemogućio snabdijevanje vodom. Slično je i sa strujom, finansijskim tokovima, hranom, državnim uslugama … Za električnu energiju to bi bile elektrane, trafo-stanice, vodovi za prenos struje. Postoji Direktiva EU u kojoj su te kritične usluge pobrojane i definisane u dva nivoa. Zakon bi nametnuo obavezu i omogućio sredstva da kritična infrastruktura bude što je moguće više otporna. Ovo je stvarno zakon koji predugo čeka – pojašnjava profesor Mrdović. &nbsp;<h2>Miniranje dalekovoda</h2>Ovaj zakon će definirati šta sve spada u kritičnu infrastrukturu i propisati obavezu njene zaštite, dodaje Mrdović, a na državnom nivou potrebno je donijeti i zakon o sigurnosti i zaštiti informacija. - Zaštita kritične infrastrukture ne odnosi se samo na zaštitu od informatičkih, već od bilo kakvih napada. U krajnjoj liniji, da neko ne minira dalekovod ili nešto tako. Zakon o informacionoj sigurnosti će se pobrinuti da nikakav incident informacijske sigurnosti ne dovede do ugrožavanja kritične infrastrukture. Nadam se da će oba zakona uskoro biti usvojena – ističe Mrdović. &nbsp;<h2>Direktiva EU</h2>Preporuke o koordiniranom jačanju otpornosti kritične infrastrukture u EU usvojene su u decembru 2022., nakon sabotaža za koje je najčešće optuživana Rusija. Direktiva EU o otpornosti kritične infrastrukture stupila je na snagu 16. januara 2023., a države članice su imale rok do 17. oktobra 2024. da usvoje i usklade svoje nacionalno zakonodavstvo.

Ključni resursi države funkcionišu bez jasno definisanih standarda zaštite

Rokovi probijeni, a nacrt zakona još nije spreman: Kritična infrastruktura u BiH i dalje bez zaštite

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović prisustvovao je obilježavanju godišnjice masakra u Ahmićima, gdje je polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe odao počast žrtvama. Masakr u Ahmićima počinjen je 16. aprila 1993. godine, kada su pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane ubili 116 civila bošnjačke nacionalnosti. Najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba. Ubijene su i 32 žene, te 11 djece mlađe od 18 godina. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti.

Masakr u Ahmićima počinjen je 16. aprila 1993. godine, kada su pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane ubili 116 civila bošnjačke nacionalnosti

Bakir Izetbegović u Ahmićima odao počast žrtvama

ike Srpske razmatrali smo stanje sigurnosti, kao i potencijalne prijetnje po Srbiju i regionalni mir, izjavio je jučer predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka u Beogradu na kojem su bili članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Smijenjeni predsjednik RS kazao je da su u manjem bh. entitetu zabrinuti “jer su Hrvatska, Albanija i Kosovo napravili određeni savez”.- Jedini cilj tog saveza je ugrožavanje srpskog naroda, a ovdje smo vidjeli da je Vojska Srbije snaga s respektom i odbrambena komponenta koja garantuje mir i stabilnost - poručio je Dodik.<h2>Neprimjerene poruke</h2>Istakao je da postoji zabrinutost zbog, kako je naveo, usmjerenosti hrvatske komponente u BiH prema tim konceptima. Naglasio je i da taj savez zahtijeva posebnu pažnju Republike Srpske i Srbije, ocijenivši ga destabilizirajućim faktorom u regiji.Vučić je također rekao da je stanje sigurnosti “nešto složenije”, prije svega zbog djelovanja i daljih aktivnosti vojnog saveza Zagreba, Tirane i Prištine.Direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović smatra da su poruke sa sastanka u Beogradu neprimjerene, da ne doprinose jačanju dobrosusjedskih odnosa, ali da se mogu posmatrati kao reafirmacija ideje “srpskog svijeta”, koja je bila na čekanju zbog narušenih odnosa Dodika i Vučića. Hadžović ocjenjuje da je ovakva retorika pojačana uoči obilježavanja godišnjice zločina u Jasenovcu, a nakon odlaska s vlasti Viktora Orbana, saveznika u EU i NATO-u.&nbsp; &nbsp;

- Zabrinjava i od gospodina Dodika treba tražiti informaciju kako su to ugrožene Srbija i RS. RS je dio BiH i ugrožavanje RS predstavlja i ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, a na svaku takvu prijetnju trebaju odgovoriti institucije i sistem sigurnosti BiH - kaže Hadžović.Vučić je nakon sastanka s najvišim predstavnicima Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, kojem su prisustvovali i Dodik i Cvijanović, najavio da će u narednim danima Srbija potpisati “veoma važne ugovore za dalju nabavku sredstva naoružanja i vojne opreme”.<h2>Sigurnosna dilema</h2>- Republika Srpska se osjeća sigurnije kada vidi značajan napredak odbrambenih kapaciteta Srbije. Ostajemo posvećeni očuvanju mira, stabilnosti, kao i sigurnosti Srbije, Republike Srpske i svih naših građana - poručila je na Instagramu članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.Denis Hadžović kaže kako je Cvijanović članica Predsjedništva BIH i s ostala dva člana vrhovni komandant, te svaka izjava o ugrožavanju suvereniteta države treba biti predmet istrage.- Za BiH je problematična i sigurnosna dilema koja se stvara naoružavanjem Srbije. Donekle i Hrvatske, ali je Hrvatska dio saveza s kojima BiH intenzivno sarađuje – kazao je Hadžović.Kad je u pitanju savez Hrvatske, Kosova i Albanije, on ima odbrambenu namjenu, naglašava Nedžmedin Spahiu (Nexhmedin), profesor Fakulteta političkih nauka u Prištini.- Jedina zemlja koja ugrožava ostale je Srbija. Nijedna druga država nema retoriku iz koje bi se dalo naslutiti da ima namjeru da napadne bilo koju državu. To nije slučaj sa Srbijom, koja ne priznaje Kosovo i ugrožava interese BiH i Hrvatske i zato je stvaran taj savez. Osim toga, najugroženiji narod na Balkanu su Bošnjaci, zbog načina na koji je BiH ustrojena i zbog toga što je to najmalobrojniji narod na Balkanu - navodi Spahiu.Prema njegovim riječima, „ne može biti ugrožen najbrojniji i vojno najmoćniji narod u ovom regionu, koji je imao pod kontrolom gotovo cijeli zapadni Balkan“.

Najugroženiji narod na Balkanu su Bošnjaci, zbog načina na koji je BiH ustrojena, kaže profesor Nedžmedin Spahiu

Dodik i Cvijanović kod Vučića nakon pada Orbana: Opasne poruke iz Beograda o oružju i Srbima

Policiji Brčko distrikta BiH jučer, 15. aprila u 18.40 sati, prijavljeno je oštećenje spomenika poginulim pripadnicima Armije RBiH u naselju Ivici.Policijski službenici su odmah izašli na teren i utvrdili da je oštećenje nastalo na pet LED lampi koje se nalaze na pločniku ispred spomenika.Iz policije navode da je izvršen uviđaj te da je, nakon provedenih radnji, utvrđeno da je događaj posljedica dječije igre, bez elemenata mržnje ili namjernog vandalizma.O svemu je obaviješten dežurni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta, koji se izjasnio da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Policija tvrdi da je riječ o dječijoj igri

Oštećen spomenik Armiji RBiH u Brčkom: Policija kaže da je sve posljedica dječije igre

- Duboko vjerujem da ćemo izabrati dvoje sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prije godišnjih odmora - rekao je za „Dnevni avaz“ Mladen Bošković, dopredsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.Bošković je predsjednik petočlane radne grupe za izbor ustavnih sudija iz FBiH. Nju čine tri zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i dva pravna stručnjaka iz pravosuđa. Oni će 24. aprila otvoriti 31 kovertu, u kojima su prijave kandidata za najprestižniju pravosudnu funkciju u državi. <h2>Uobičajena procedura</h2>- Kada otvorimo koverte i utvrdimo koji kandidati ispunjavaju uvjete propisane javnim natječajem, zakazat ćemo što prije intervjue sa svim tim kandidatima, jer svi imaju pravo na ravnopravan tretman i priliku - istakao je Bošković. Tu radna grupa završava svoj posao, i svoje mišljenje i prijedlog dostavlja Komisiji za izbor i imenovanje Zastupničkog doma, odnosno Doma naroda FBiH, pojašnjava on.

<h2>Zakonski rokovi</h2>Komisija nema određeni zakonski rok da odluči, objašnjava Bošković, ali navodi da smatra da nema nikakve opasnosti da Ustavni sud BiH dođe u bilo kakvu krizu, jer je promijenom svojih pravila uredio da sudije ne odlaze u mirovinu sve dok se ne izabere drugi sudac.- Zahvaljujući tome sudija Mirsad Ćeman i sada radi, kao što je radio i prije nego što je stekao uvijete za mirovinu, sve dok ne izaberemo novog sudiju. Znači, nema razloga za brigu da bi funkcionisanje Ustavnog suda BiH moglo doći u pitanje - naveo je.<h2>Broj sudija</h2>Ustavni sud BiH broji devet sudija. Četiri bira zakonodavac Federacije BiH, dva RS, dok troje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Sudije Valerija Galić i Mirsad Ćeman uskoro idu u penziju, pa će ovog puta jedna pozicija pripasti Bošnjacima, a jedna Hrvatima.<h2>Bojkot RS</h2>Od početka 2024. godine, Ustavni sud BiH prvi put u svojoj historiji radi bez sudija iz RS, jer vlasti ovog entiteta bojkotuju izbor novih sudija, tvrdeći da je sud nelegitiman, jer u njemu sjede strane sudije, i neprijateljski prema RS. Vlasti RS su uprkos tome ulagali apelacije Ustavnom sudu BiH, nerijetko protiv odluka sudova RS. Stoga je jasno da građanima RS štetu nanosi destruktivna politika Milorada Dodika, a ne Ustavni sud BiH. Sud može odlučivati dok ima kvorum od pet sudija, ali je odsustvo dvoje sudija iz RS paralisalo rad Velikog vijeća, koje čine samo domaće sudije. Sada sve odluke moraju ići na Plenarnu sjednicu, gdje učestvuju i strane sudije, te je onemogućilo ukidanje pozicija stranih sudija, što je upravo najviše smetalo Miloradu Dodiku.<h2>Kriteriji za izbor</h2>Za sudiju Ustavnog suda BiH mogu biti birani istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta, koji imaju pravo glasa u BiH, propisuje državni Ustav u samo par rečenica. Kandidati uz prijavu trebaju dostaviti radnu biografiju, diplomu i uvjerenje o državljanstvu, ne starije od šest mjeseci, propisano je konkursom objavljenim 11. februara.

Otvaranje koverti s prijavama kandidata za sudije je 24. aprila

Mladen Bošković: Dopredsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH

Bošković: "Izabrat ćemo ustavne sudije BiH prije ljetnih odmora"

Preduzeće Vodovod i kanalizacija (ViK) Sarajevo reagovalo je na izjave međunarodnog eksperta za vodovodne sisteme Đevada Koldže, koji je tvrdio da je moguće ugraditi mjerače protoka bez prekida vodosnabdijevanja.Iz ViK-a su takve navode ocijenili kao populističke, naglašavajući da je njihovo strateško opredjeljenje ugradnja elektromagnetnih mjerača pune sekcije, koji jedini garantuju dugoročnu preciznost. Kako pojašnjavaju, njihova instalacija podrazumijeva rezanje cjevovoda, što nije moguće bez potpunog pražnjenja sistema.Ističu da alternativne metode, poput ultrazvučnih mjerača koji se postavljaju s vanjske strane, ne mogu osigurati potrebnu tačnost zbog naslaga u cijevima, nepoznate debljine stijenki i specifičnosti materijala.Naglašavaju i sigurnosni aspekt, navodeći da radovi na cjevovodu pod pritiskom od 10 bara nose visok rizik i mogu izazvati ozbiljne kvarove. Zbog toga, kako tvrde, planska obustava vode predstavlja sigurnije rješenje od mogućih havarija koje bi mogle ostaviti grad bez vode na duži period.Dodaju da se zatvaranje i ponovno puštanje vode vrši kontrolisano kako bi se spriječila dodatna oštećenja mreže.Iz ovog preduzeća ukazuju i na ograničenja Zakona o javnim nabavkama, koji ih obavezuje da biraju ekonomski najpovoljniju, a ne nužno tehnološki najnapredniju opremu.Zaključuju da su stabilnost sistema i sigurnost građana prioriteti, te da se odluke ne mogu temeljiti na, kako navode, nerealnim i pojednostavljenim tumačenjima tehnologije.

Tvrdnje o drugačijem rješenju nazvali populizmom

ViK odgovorio Koldži: Bez obustave vode nije moguće izvesti radove

Na ukupno 118 benzinskih pumpi u Republici Srpskoj počela je primjena odluke kojom se cijena goriva umanjuje za 10 feninga po litru, a mjera će važiti mjesec dana za građane, privrednike i samostalne preduzetnike.Pravo na umanjenje imaju punoljetni građani koji posjeduju ličnu kartu izdatu u RS-u te vozila sa domaćim registarskim oznakama.Iako nadležni tvrde da je riječ o značajnoj pomoći, posebno za poljoprivrednike koji već koriste regresiranu naftu, dio javnosti smatra da je riječ o simboličnom potezu. Ministar trgovine i turizma Ned Puhovac naglasio je da će najveću korist imati oni koji kupuju veće količine goriva, poput kompanija.Iz Udruženja potrošača "Zvono" poručuju da je umanjenje zanemarivo u odnosu na konstantan rast cijena, ističući da građani već plaćaju dodatne takse kroz cijenu goriva za puteve i autoputeve.Vlasnici benzinskih pumpi nisu željeli davati izjave pred kamerama, ali su potvrdili da provode odluku bez problema.Ekonomista Igor Gavran smatra da bi rast cijena bio ublažen da su vlasti na vrijeme osigurale adekvatne rezerve nafte, koje su, prema njegovim riječima, trenutno nedovoljne.

Popust od 10 feninga po litru mnogi smatraju beznačajnim

Minimalno pojeftinjenje goriva izazvalo nezadovoljstvo u RS: "Ovo je vrijeđanje građana"

Uloga Ratka Mladića jasno je utvrđena pravosnažnom presudom za učešće u genocidu nad Bošnjacima, stanovnicima sigurne zone UN-a Srebrenica, kao i za druge ratne zločine koji su mu dokazani tokom suđenja, kazao je&nbsp; Ramiz Salkić, zastupnik SDA u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odgovarajući na izjave Milorada Dodika.Dodao je da svaki drugačiji pogled na ulogu Ratka Mladića predstavlja revizionizam, negiranje sudskih presuda i veličanje ratnih zločinaca, što, kako je naveo, podliježe kažnjavanju u skladu sa zakonom.Salkić je istakao da nastavak veličanja osuđenih ratnih zločinaca i njihovih postupaka pokazuje kontinuitet politike vlasti u entitetu RS, koju predvodi Milorad Dodik, te da takve izjave vrijeđaju žrtve i doprinose širenju straha među preživjelima.- Veličanje ratnih zločinaca predstavlja završnu fazu genocida i s tom praksom se mora prestati. Ovdje je ključna uloga pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini da osigura provođenje zakona na cijeloj teritoriji države, bez izuzetaka -&nbsp; zaključio je Salkić.

Ramiz Salkić poručio je da su presude jasne i da veličanje Ratka Mladića predstavlja negiranje sudskih činjenica i zahtijeva reakciju pravosuđa

Salkić odgovorio Dodiku:  Veličanje ratnih zločinaca predstavlja završnu fazu genocida

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković, objavio je da je novinarka Nataša Miljanović Zubac pristupila ovoj stranci.- Istinski i provjeren borac protiv kriminala i korupcije, gdje je mnoge stvari ne samo otkrila, nego spriječila i zaustavila. Kriminal i korupcija su rđa koja iz temelja izjeda naše društvo, zaustavlja napredak i predstavlja veliki teg 'oko vrata' kojeg ćemo se uskoro osloboditi. U toj borbi ostajemo neprikosnoveni, upravo zahvaljujući ljudima poput Nataše - istakao je on.Miljanović Zubac je nedavno privedena zbog sumnje u odavanje službene tajne.Tačnije, ona je prema tvrdnjama Tužilaštva BiH, dokument koji je dobila proslijedila na adrese nekoliko konzulata i ambasada u BiH.Kako je rekla tužiteljica, radi se o dokumentu koji pripada predmetu koji je još uvijek aktivan i za koji nije donesena tužilačka odluka. Nisu joj određene mjere zabrane.

Nedavno privedena zbog sumnje u odavanje službene tajne

Novinarka Nataša Miljanović Zubac pristupila stranci Stanivukovića

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je telegram saučešća predsjedniku Republike Turske Redžepu Tajipu Erdoanu povodom tragičnog napada u srednjoj školi.- Poštovani predsjedniče Erdoan,S dubokom tugom primio sam vijest o strašnom napadu u srednjoj školi u Republici Turskoj, u kojem su ugašeni životi mladih ljudi koji su tek započinjali svoj životni put.Odlazak djece i mladih u ovako tragičnim okolnostima predstavlja bol koja nadilazi riječi i pogađa ne samo njihove porodice, već i cijelo društvo. Teško je pronaći utjehu pred ovakvom nesrećom.Vama, porodicama stradalih i narodu Republike Turske upućujem izraze najdubljeg saučešća.Naše misli su uz roditelje, prijatelje i sve one koji koji su pogođeni ovom tragedijom.Bosna i Hercegovina iskreno saosjeća s narodom Turske u ovim teškim trenucima - navodi se u telegramu saučešća.Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović uputio je telegram saučešća predsjedniku Republike Turske Recepu Tayyipu Erdoğanu povodom tragičnog napada u srednjoj školi u provinciji Kahramanmaraş. - S velikom tugom primio sam vijest o tragičnom napadu u srednjoj školi u Kahramanmaraşu, u kojem su izgubljeni životi nevinih učenika i nastavnika - naveo je Bećirović.Taj strašni čin nasilja, kako je dodao, potresao je ne samo građane Republike Turske, već i širu međunarodnu javnost. - U ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lično ime upućujem Vama, porodicama stradalih, kao i prijateljskom narodu Republike Turske, izraze najdubljeg saučešća, uz želje za brz i uspješan oporavak svih povrijeđenih. Naše misli i srca su s porodicama koje su izgubile svoje voljene. Primite izraze mog iskrenog saosjećanja i solidarnosti - dodao je Bećirović, saopćeno je iz njegovog kabineta.

Taj strašni čin nasilja, kako je dodao, potresao je ne samo građane Republike Turske, već i širu međunarodnu javnost

Bećirović i Komšić uputili telegram saučešća Erdoanu nakon napada u školi

Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar oglasio se danas saopćenjem u kojem izražavaju najoštrije protivljenje i zabrinutost zbog navoda da im Grad Mostar, u potpunoj tajnosti, oduzima dio vakufske imovine u naselju Vrapčići. Riječ je o parceli poznatoj kao Marića harem, koja se navodno dodjeljuje Elektroprivredi HZ HB.Kako se saznaje, u javnosti su se pojavile informacije da su službenici Gradskog katastra u Mostaru donijeli rješenje o oduzimanju dijela ovog starog harema. Prema tim navodima, promjena posjeda izvršena je uz podršku gradonačelnika Marija Kordića i po nalogu novoimenovane načelnice Katastra Dragane Parmać.Iz MIZ Mostar ističu da o ovome nisu imali apsolutno nikakvu službenu korespondenciju s gradskim organima te da su za cijeli slučaj saznali isključivo putem lokalnih medija.<h2>“Anticivilizacijsko ponašanje” i vrijeđanje osjećaja muslimana</h2>Ovakav potez gradskih vlasti u Medžlisu su okarakterisali kao duboko uvredljiv i opasan.- Najoštrije izražavamo zabrinutost i protivljenje anticivilizacijskom ponašanju i djelovanju gradskih vlasti, koje na ovaj način duboko vrijeđaju vjerska osjećanja muslimana u ovom gradu. Nedopustivo je da Islamska zajednica putem medija saznaje da joj se oduzima imovina ili da se na taj način dezinformira - navodi se u saopćenju.Dodaju da bi se ovakvo postupanje, ukoliko se ispostavi tačnim, na najdirektniji način moglo razumjeti kao izazivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti te eklatantan pokušaj javnog ponižavanja Islamske zajednice.<h2>Zahtjev za hitno očitovanje Grada</h2>Iz Medžlisa su uputili jasne zahtjeve gradskim vlastima i Katastru, nadajući se da je ipak riječ o medijskim spinovima, a ne o stvarnom nasrtaju na vakuf.Od nadležnih se traži javno objelodanjivanje spornog spisa. Katastar Grada Mostara mora hitno staviti na uvid javnosti rješenje o kojem se govori. Također se traži transparentno objašnjenje. Grad Mostar mora cjelovito i argumentirano objasniti o čemu je riječ, te ko se i s kojim ovlaštenjima “poigrava s vjerskim osjećajima muslimana”.Iz Islamske zajednice podsjećaju javnost i nadležne organe da je Marića harem jedna od najstarijih vakufskih parcela u Vrapčićima, čiji su vakifi starosjediocima ovog naselja i danas poznati.Također, pravni status ove imovine je potpuno jasan. MIZ Mostar je u postupku harmonizacije 2018. godine nadležnom organu dostavio posjedovni list iz 1999. godine, čime je dokazano vlasništvo nad nekretninom (k.č. 173, K.O. Vrapčići).Nakon završene harmonizacije, Zemljišnoknjižni ured je krajem 2019. godine izdao rješenje kojim je Islamska zajednica i zvanično uknjižena kao vlasnik ove parcele, a to rješenje je pravosnažno od februara 2020. godine.“Medžlis Islamske zajednice Mostar neće šutke posmatrati administrativno-politička nasilja, ma od koga ona dolazila. Preduzet ćemo sve zakonom propisane radnje, uključujući krivične prijave i tužbe za nadoknadu pričinjene moralne štete”, poručili su na kraju iz MIZ Mostar.

Iz MIZ Mostar ističu da o ovome nisu imali apsolutno nikakvu službenu korespondenciju s gradskim organima te da su za cijeli slučaj saznali isključivo putem lokalnih medija

Oglasila se Islamska zajednica: Grad Mostar oduzima dio vakufske imovine u naselju Vrapčići

U organizaciji udruženja Azimuth135 danas se održava tradicionalna pješačka tura "Put istine i sjećanja Zenica - Ahmići", kojom se i ove godine nastoji očuvati sjećanje na zločin počinjen nad bošnjačkim stanovništvom u Ahmićima 1993. godine.Tura je organizovana u okviru obilježavanja 33. godišnjice zločina koji su pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane počinili nad civilima u Ahmićima, Donjoj Večeriskoj i drugim mjestima općine Vitez.Učesnici su mogli birati između dvije rute. Originalna planinarska tura krenula je u ranim jutarnjim satima s lokaliteta Kameni spavač u Zenici, prateći autentičnu trasu kojom su se u aprilu 1993. godine kretale kolone preživjelih iz Ahmića. Riječ je o kondiciono zahtjevnoj dionici dugoj oko 13 kilometara, koja vodi preko Dobriljena, planine Kuber i Vrhovina.Za učesnike slabije kondicije organizovana je i skraćena tura, koja je uključivala prijevoz autobusima do Vjetrenica, odakle je uslijedio sedmokilometarski pješački dio do Ahmića. Obje kolone spojit će se na lokalitetu Ovčine na Kuberu, nakon čega će zajedno nastaviti put prema konačnom odredištu.Dolaskom u Ahmiće učesnici će položiti cvijeće i odati počast žrtvama na spomen obilježje kod Donje džamije, gdje je organiziran i vjerski program.Organizatori ističu da je cilj ove ture njegovanje kulture sjećanja i podsjećanja na stradanja nevinih civila, ali i slanje poruke o važnosti istine, mira i zajedničkog života.

Učesnici su mogli birati između dvije rute

Krenuo marš prema Ahmićima, učestvuje 150 osoba

Na današnji dan prije 33 godine počinjen je stravičan zločin u selu Ahmići kod Viteza.U kampanji etničkog čišćenja Lašvanske doline koju je provodilo samoproglašeno političko i vojno krilo tzv. "Herceg-Bosne", vojnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) počinili su pokolj u selu Ahmići,Tada je ubijeno 116 Bošnjaka, te su spaljene njihove imovine. Najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba, a najstarija je imala 82 godine. <h2>Napad nakon ezana</h2>U akciji pod nazivom "48 sati pepela i dima" 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica HVO-a "Džokeri" i "Maturice" napali su Ahmiće nakon ezana za sabah-namaz.Među ubijenima je bilo jedanaestero djece i 32 žene. Simbol stradanja Ahmića bila je i u potpunosti srušena džamija, čije je fotografije vidjela svjetska javnost.<h2>Zločin protiv čovječnosti</h2>Muškarci su najčešće ubijani pucnjem iz neposredne blizine. Vojnici HVO-a su odvajali muškarce od njihovih porodica, a zatim ih ubijali. Izdvojili su Abdulaha Ahmića i njegovog oca u dvorište iza porodične kuće i obojici pucali u glavu. Abdulah Ahmić je tada ranjen, dok je njegov otac ubijen. Vojnici HVO-a su izdvojili i ubili muževe i sinove Nure Pezer i Fatime Ahmić. O svemu je u Hagu svjedočila Nura Pezer.<h2>Presude</h2>Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ti zločini bili zločin protiv čovječnosti, a jedan od izvršitelja ove akcije i 'mozak' operacije Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora.Kordić je izašao 2014. godine nakon odslužene dvije trećine kazne.Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata, Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora.Paško Ljubičić pred Sudom BiH osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležanih dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.Osuđeni su, prvostepeno, i Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić, ali su u drugostepenom procesu oslobođeni.Pokolj su otkrile mirovne snage UN sastavljene od britanske vojske, i pukovnik Bob Stjuart (Stewart).Posmrtni ostaci svih žrtava još nisu pronađeni i za njima se i dalje traga.

Posmrtni ostaci svih žrtava još nisu pronađeni i za njima se i dalje traga

Na današnji dan prije 33 godine izvršen je pokolj u Ahmićima

Na današnji dan 2010. godine, preminuo je Rasim Delić, general Armije Republike Bosne i Hercegovine. Sahranjen je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.Delić je rođen u općini Lopare 1949. godine, a Vojnu akademiju Kopnene vojske završio je 1971. godine. Početkom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovine (1992. – 1995.) u Visokom je, s grupom oficira, organizovao Teritorijalnu odbranu (TO) Srednje Bosne, a kada su snage TO postale Armija Bosne i Hercegovine, Delić je postavljen za vršioca dužnosti načelnika Odjeljenja za operativno planiranje i obuku ARBiH, prema naređenju Sefera Halilovića, koji je tada bio načelnik Glavnog štaba.Rasim Delić je prvi u Armiji RBiH imenovan u čin generala od Vrhovne komande Oružanih snaga (Predsjedništva RBiH), u decembru 1993. godine. Po završetku rata Delić je bio komandant Zajedničke komande Vojske Federacije BiH, sve do penzionisanja u septembru 2000. godine.&nbsp;

<h2>Preminuo Goja, jedan od najboljih svjetskih slikara </h2>1828. - Preminuo španski slikar Fransisko Hose de Goja i Lusientes (Francisco Jose de Goya y Lucientes), umjetnik nemirnog i pustolovnog duha, koji je mimo ustaljenih šema najdublje obuhvatio stvarnost Španije. Godine 1786., postao je dvorski slikar i naslikao je niz portreta - među najboljima u tom žanru - članova kraljevske porodice, dvorskih uglednika i poznatih ličnosti. Opsjednut tragičnom sudbinom španskog naroda, stvorio je potresne slike-dokumenta "Drugi maj 1808", "Treći maj 1808. - strijeljanje u Madridu", a u poznim godinama fantazmagorične prizore "Saturn", "Prometej", "Ples vještica" i velike cikluse u bakropisu i litografiji. Pri kraju života, već oslijepio, morao je da emigrira u Francusku, gdje je umro. Glavna djela: "Odjevena Maja", "Gola Maja", "Porodica Karlosa Četvrtog", "Marija - Lujza", "Slikar Fransisko Baje", grafički ciklusi "Kapričosi", "Užasi rata", "Poslovnice", "Tauromahija". 1844. - Rođen francuski pisac Žak Anatol Fransoa Tibo (Jacques Anatole François Thibault), poznat kao Anatol Frans, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za francusko društvo u vrijeme Treće Republike. Djela: zbirka pjesama "Zlatne pjesme", romani "Zločin Silvestra Bonara", "Savremena historija", "Crveni krin", Bogovi su žedni", "Pobuna anđela", "Taida", "Epikurov vrt", "Mišljenja opata Zeroma Koanjara", "Ostrvo pingvina", "Pečenjarnica kraljice Pedok", "Život u cvijeću". 1859. - Umro francuski historičar i političar Aleksis Klerer Tokvil (Alexis-Charles-Henri Clerel de Tocqueville), protivnik revolucionarnih društvenih promjena, koji je veoma bitno utjecao na građanske historičare 19. i 20. stoljeća. Djela: "Demokratija u Americi", "Stari režim i revolucija". 1871. - Rođen Edmund Džon Milington Sing (John Millington Synge), irski dramatičar, pjesnik, pisac proze i kolekcionar folklora. On je bio ključna figura u irskom književnom preporodu i jedan od saosnivača Abi teatra. Najpoznatiji je po predstavi „Plejboj zapadnog svijeta” koja je izazvala nerede u Dablinu tokom svog otvaranja u Abi teatru.1872. - Rođena srbijanska slikarica njemačkog porijekla Babet Bahmajer, poznata kao Beta Vukanović, koja je tokom nepunih 80 godina naslikala impozantan broj ulja, akvarela i crteža i kao pedagog utjecala na generacije srpskih slikara. Na studijama slikarstva u Minhenu upoznala je budućeg supruga Ristu Vukanovića, također slikara, s kojim je došla u Beograd, u kome je ostala do kraja života. Zaslugom tog umjetničkog para Beograd je dobio slikarsku školu, koja je prerasla u Umjetničku školu.&nbsp;

<h2>Rođen engleski filmski glumac, scenarist, režiser i producent Čarli Čaplin</h2>1889. - Rođen engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarls Spenser Čaplin (Charles Spencer Chaplin), poznat kao Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umjetnika u historiji filma. U SAD je otišao 1910. i stekao svjetsku slavu likom sentimentalnog klovna-skitnice. Tokom 40 godina snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dodijeljena mu je nagrada Oskar za životno djelo. Filmovi: "Idila u polju", "Pasiji život", "Mirna ulica", "Hodočasnik", "Dječak", "Potjera za zlatom", "Cirkus", "Svjetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Gospodin Vedu", "Jedan kralj u Njujorku", "Svjetlosti pozornice", "Grofica iz Honkonga". 1921. - Britanski glumac, režiser i pisac rusko-francuskog porijekla Piter Ustinov, ambasador dobre volje UNICEF-a i UNESCO-a, rođen je na današnji dan. Prije Drugog svjetskog rata u pozorištu je najčešće igrao u svojim komedijama: "Ljubav četvorice pukovnika", "Romanov i Džulijeta", "Foto-finiš", "Deseta simfonija". Napisao je i autobiografiju "Dearzme". Filmovi: "Ljuo vadis", "Spartak", "Topkapi". "Ljubičasti taksi". 1939. - Rođen Boris Dvornik, jedan od najpoznatijih glumaca bivše Jugoslavije. Na filmu je debitirao 1960. godine u filmu “Deveti krug” nakon kojeg je stekao veliku popularnost, koju potom učvršćuje igrajući savremene likove u komedijama “Martin u oblacima” (1961.) i “Prekobrojna” (1962.). Od 1966. godine počinje se s velikim uspjehom pojavljivati i u filmovima s tematikom iz Narodnooslobodilačkog rata. Za uloge u filmovima “Most” (Hajrudin Krvavac, 1969.) i “Kad čuješ zvona” (Antun Vrdoljak, 1969.) nagrađen je Zlatnom arenom na Festivalu u Puli. Nastupio je u više od 40 dugometražnih igranih filmova (nerijetko je nastupao i u kratkometražnim), u mnogim televizijskim dramama i u više televizijskih serija. Zenit popularnosti Borisa Dvornika došao je 1970-ih ulogom Roka Prča u kultnoj seriji “Naše malo misto”, a potom i ulogom brijača Meštra u seriji “Velo misto”. 1953. - U Sanskom Mostu rođen Amir Talić, bosanskohercegovački pisac, književnik i novinar. Objavljuje poeziju i prozu za djecu i odrasle, a bavi se i književnom kritikom. Član je Saveza novinara BiH i Društva pisaca BiH i ima status slobodnog umjetnika. Zastupljen u više izbora i antologija za poeziju. Djela su mu prevođena na: slovenski, njemački, švedski, francuski, ruski, engleski i albanski jezik. Prevodio je pjesme sa slovenskog jezika.&nbsp;

<h2>Doris Dragović, hrvatska i regionalna pjevačka diva, slavi 65. rođendan </h2>1961. - Rođena Dorotea Doris Dragović, hrvatska pjevačica. U ranim osamdesetima postala je članica grupe “More”, a 1986. započela je solističku karijeru. Godine 1986., na Eurosongu u Norveškoj predstavljala je Jugoslaviju s pjesmom "Željo moja", kada je osvojila 11. mjesto, a 1999. godine u Izraelu s pjesmom "Marija Magdalena" osvojila je 4. mjesto za Hrvatsku. 1972. - Umro Jasunari Kavabata, japanski pisac i prvi Japanac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost, 1968. godine. Obrazloženje je glasilo da mu je dodijeljena Nobelova nagrada »zbog pripovjedačkog majstorstva, koje s velikom osjećajnošću izražava suštinu japanskog duha«. Godine 1971., vodio je aktivnu kampanju za prijatelja koji se kandidirao za guvernera u Tokiju. Izvršio je samoubistvo u svom studiju blizu Kamakure, u aprilu 1972., ne ostavivši nikakvu bilješku niti objašnjenje.1975. - Preminuo indijski filozof i državnik Savepali Radakrišnan, profesor filozofije na univerzitetima u Madrasu, Kalkutu, Čikagu i Oksfordu, ambasador u Moskvi 1939., potpredsjednik Indije od 1952. i predsjednik od 1962. do 1967. Najviše je bio zaokupljen religijom, etikom, historijom filozofije i kulture i mogućnošću objedinjenja civilizacijskih i kulturnih vrijednosti Istoka i Zapada. Djela: "Indijska filozofija", "Istočna religija i misao Zapada", "Religija i društvo", "Kalki ili budućnost civilizacije", "Historija istočne i zapadne filozofije". 1990. - Umrla švedska glumica Greta Garbo, jedna od prvih evropskih glumica koja je postala vrhunska holivudska zvijezda početkom tridesetih godina. U igranom filmu prvi put se pojavila statirajući u “Lutajućem vitezu” 1921. U zlatnom periodu svoje karijere nanizala je velike dramatične uloge u filmovima “Kraljica Kristina”, “Ana Karenjina”, “Grand Hotel” i “Dama s kamelijama”. Godine 1939., snimila je film koji odudara od njenog melodramatskog stila – satiričnu komediju “Ninočka”, koja je postigla svjetski uspjeh i nominaciju za tri Oskara. Nakon neuspjeha filma “Žena s dva lica” Greta Garbo se 1941. godine zauvijek povukla s filma. Specijalnim Oskarom za svoj doprinos filmskoj umjetnosti nagrađena je 1953. godine. 1991. - Umro engleski filmski režiser Dejvid Lin (David Lean), autor spektakularnih i tehnički izvrsno urađenih filmova o osnovnim ljudskim emocijama u pozadini velikih historijskih zbivanja. Filmovi: "Kratak susret", "Veliko iščekivanje", "Oliver Tvist", "Madlena", "Hobsonov izbor", "Most na rijeci Kvaj" (nagrada Oskar), "Lorens od Arabije" (nagrada Oskar), "Doktor Živago" (nagrada Oskar), "Rajanova kći", "Put u Indiju".&nbsp;

<h2>Počinjen masakr u Ahmićima</h2>1993. – Počinjen masakr u Ahmićima, ratni zločin koji su počinili pripadnici HVO-a nad bošnjačkim civilima, kada je ubijeno 116 osoba. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše SFR Jugoslavije presudio je da su ti zločini bili zločin protiv čovječnosti, a jedan od izvršitelja ove akcije Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora. Pokolj su otkrile mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske, predvođene pukovnikom Bobom Stjuartom (Stewart). Osim Darija Kordića, za ovaj zločin osuđeni su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić na zatvorsku kaznu od 6 do 10 godina zbog sudjelovanja u napadu, no pravomoćnom presudom su 2001. oslobođeni krivice. Drago Josipović dobio je 12, a Vladimir Šantić 18 godina zatvora. Dragan Papić oslobođen je krivice. 1994. - Umro američki pisac afričkog porijekla Ralf Valdo Elison (Ralph Waldo Ellison), čiji je roman "Nevidljivi čovjek" jedan od najimpresivnijih u američkoj književnosti poslije Drugog svjetskog rata. Djelo je pisano izuzetno sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Također je napisao knjigu eseja "Senka i čin".&nbsp;

Danas je četvrtak, 16. april/travanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 259 dana

Rasim Delić: 16. godišnjica smrti generala Armije RBiH

Zabranjeno je kretanje svih vozila preko mosta na magistralnoj cesti Dobro Polje-Miljevina. Vozila ukupne mase do 3,5 tone mogu koristiti puteve preko Grepka ili Kalinovika (ima 19 km makadamske ceste), dok teretna vozila moraju saobraćati preko Rogatice i Ustiprače.Na magistralnoj cesti Tuzla-Bijeljina (Banj Brdo) putnička vozila do 3,5t saobraćaju jednom takom, naizmjenično, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Na regionalnoj cesti Zvornik-Priboj (u mjestu Goduš) saobraća se usporeno-jednom trakom.Zbog redovnog servisiranja tunelske cijevi tunela Ivan (A-1 Bradina-Tarčin) zatvoren je ulaz na autocestu na naplatnom mjestu Bradina. Uključenje na autocestu je preusmjereno na naplatno mjesto Tarčin.Također, zbog provođenja požarnog testiranja tunela Ivan (A-1 Bradina-Tarčin), u periodu od 09:00 do 12:00 sati za saobraćaj motornih vozila bit će zatvorena poddionica autoceste Tarčin–Bradina u oba smjera. U navedenom periodu uključenje i isključenje sa autoceste bit će omogućeno isključivo na naplatnom mjestu Tarčin.<h2>Radovi na putu&nbsp;</h2>Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza na dionici autoceste A-1 Kakanj-Lašva, u dužini od 3 km zatvorena je lijeva strana autoceste. Za vrijeme radova vozila se usmjeravaju dvosmjerno-desnom stranom, smjer Lašva-Kakanj.Zbog izvođenja neophodnih radova na dionicama autoceste A-1 Sarajevo sjever-Podlugovi i Sarajevo zapad-Lepenica, saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.Zbog radova na sanaciji dilatacija na mostu na magistralnoj cesti M-17 Konjic-Tarčin (prije tunela Bradina), saobraćaj je preusmjeren iz vozne u preticajnu traku.Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.<h2>Granični prijelazi</h2>Na graničnim prijelazima zadržavanja za putnička vozila su do 30 minuta.Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prijelazima.Granični prijelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2. 12. 2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prijelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.<h2>U susret Međunarodnoj biciklističkoj trci "Tour of Bosnia and Herzegovina"</h2>Zbog održavanja Međunarodne biciklističke trke „Tour of Bosnia and Herzegovina“ naredni vikend (17. – 19. 04. 2026. godine) dolazit će do etapnih obustava saobraćaja i to:Dana 17.04. na dionici Sarajevo-MostarStart trke je u 11 sati ispred SCC-a u ulici Maršala Tita. Po riječima organizatora, obustava saobraćaja bit će na snazi već od 10 sati. Karavan će se kretati magistralnom cestom M-17 (Ilidža-Hadžići-Konjic-Jablanica-Mostar). Predviđeni ulazak u Mostar je oko 13:45 sati. Nakon što karavan utrke prođe svako od navedenih mjesta, cesta se otvara i saobraćaj vraća u normalno stanje. U Mostaru će se voziti 3 kruga ulicom Kralja Tomislava (Avenija) na dionici od kružnog toka u Zaliku sve do križanja sa ulicama Nadbiskupa Čule i Kralja Petra Krešimira (zgrade Spajalica/staro Veležovo). Prolazak najbržeg bicikliste u cilj predviđa se u 14.20 sati, nakon čega se saobraćaj vraća u normalno stanje. Ulica Kralja Tomislava (ispred Ekonomske i Desete osnovne škole), kao i ulica Stjepana Radića (od Projektanta do stadiona Zrinjski) ostaju blokirane zbog proglašenja pobjednika. Službeni završetak prvog dana predviđen je u 16.30 sati.U subotu, 18. 04. 2026 godine, vozi se druga etapa utrke 'Tour of Bosnia and Herzegovina'. Saobraćaj će, u terminu od 12 do 15 sati, biti etapno obustavljen na relaciji Mostar-Čapljina-Ljubuški. Start trke drugog dana je u 12 sati ispred Kosače (Mostar), a saobraćaj će biti obustavljen u ulicama: Liska, Bulevar, Lučki most, Maršala Tita, prema južnom logoru i dalje prema Čapljini, Na magistralnoj cesti Mostar- Čapljina predviđena je obustava saobraćaja do 13 sati, kada karavan ulazi u Čapljinu. Dolazak karavane u Ljubuški očekuje se u 13:20 sati. Saobraćaj će biti potpuno blokiran na magistralnoj cesti M-6 (ulica Ante Starčevića) od 12:50 sati. Prolazak utrke kroz Ljubuški planiran je do 12:55 sati, nakon čega se saobraćaj vraća u normalno stanje. Dolazak karavane u Drinovce očekuje se u 13:55 sati. Saobraćaj će biti potpuno blokiran od 12:25 sati. Prolazak utrke kroz Drinovce planiran je do 14 sati, nakon čega se saobraćaj vraća u normalno stanje. Dolazak karavane u Grude očekuje se u 14:20 sati. Saobraćaj će biti potpuno blokiran od 13:50 sati. Prolazak utrke kroz Grude planiran je do 14:30 sati, nakon čega se saobraćaj vraća u normalno stanje. Drugog dana cilj je u Ljubuškom, a prolazak najbržeg bicikliste u cilj predviđa se u 15 sati, nakon čega se saobraćaj vraća u normalno stanje. Ulica Zrinskofrankopanska u Ljubuškom (ispred općinske zgrade), ostaje blokirana zbog proglašenja pobjednika, a službeni završetak drugog dana predviđen je u 17 sati.U nedjelju, 19. 04. 2026. godine održat će se finalna etapa utrke, koja se kreće relacijom Ljubuški-Stolac-Neum. Start utrke je u 12 sati ispred zgrade općine u Ljubuškom, kada će se u potpunosti blokirati saobraćaj ulicama Zrinskofrankopanska i na magistralnoj cesti M-6 (ulica Ante Starčevića). Prolazak karavana kroz Vitinu je u 12:10 sati, a karavan dalje odlazi prema Grabu i dalje na Bijaču. Prolazak biciklista kroz Stolac očekuje se oko 13:30 sati, a saobraćaj će biti potpuno blokiran od 13 sati. Na magistralnoj cesti Stolac-Neum potpuna obustava saobraćaja očekuje se u vremenu od 13 do 14 sati. Ulazak karavana u Neum planiran je oko 14:40 sati. Prolazak najbržeg bicikliste u cilj predviđa se u 15 sati, nakon čega se promet vraća u normalno stanje.Molimo sve vozače da, u skladu sa najavljenim obustavama, planiraju svoja putovanja. Pratite upute službenih lica iz pratnje, poručuju iz BIHAMK-a.

Na regionalnoj cesti Zvornik-Priboj (u mjestu Goduš) saobraća se usporeno-jednom trakom

Zatvoren je ulaz na autocestu na naplatnom mjestu Bradina

Stanje na putevima u BiH: Zatvoren je ulaz na autocestu na naplatnom mjestu Bradina

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz djelimično smanjenje oblačnosti poslije podne u sjevernim područjima.&nbsp;Tokom dana, u ostalim dijelovima povremeno je moguća slaba kiša ili lokalni pljuskovi. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 14 do 20, na jugu do 26 stepeni.U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, može pasti i malo kiše. Jutarnja temperatura oko 10, a najviša dnevna oko 16 stepeni.

Rokovi probijeni, a nacrt zakona još nije spreman: Kritična infrastruktura u BiH i dalje bez zaštite

Bakir Izetbegović u Ahmićima odao počast žrtvama

Dodik i Cvijanović kod Vučića nakon pada Orbana: Opasne poruke iz Beograda o oružju i Srbima

Oštećen spomenik Armiji RBiH u Brčkom: Policija kaže da je sve posljedica dječije igre

Bošković: "Izabrat ćemo ustavne sudije BiH prije ljetnih odmora"

ViK odgovorio Koldži: Bez obustave vode nije moguće izvesti radove

Minimalno pojeftinjenje goriva izazvalo nezadovoljstvo u RS: "Ovo je vrijeđanje građana"

Salkić odgovorio Dodiku: Veličanje ratnih zločinaca predstavlja završnu fazu genocida

Novinarka Nataša Miljanović Zubac pristupila stranci Stanivukovića

Bećirović i Komšić uputili telegram saučešća Erdoanu nakon napada u školi

Oglasila se Islamska zajednica: Grad Mostar oduzima dio vakufske imovine u naselju Vrapčići

Krenuo marš prema Ahmićima, učestvuje 150 osoba

Na današnji dan prije 33 godine izvršen je pokolj u Ahmićima

Rasim Delić: 16. godišnjica smrti generala Armije RBiH

Stanje na putevima u BiH: Zatvoren je ulaz na autocestu na naplatnom mjestu Bradina

U Bosni i Hercegovini danas umjereno do pretežno oblačno vrijeme

BiH

Rokovi probijeni, a nacrt zakona još nije spreman: Kritična infrastruktura u BiH i dalje bez zaštite

Bakir Izetbegović u Ahmićima odao počast žrtvama

Dodik i Cvijanović kod Vučića nakon pada Orbana: Opasne poruke iz Beograda o oružju i Srbima

Oštećen spomenik Armiji RBiH u Brčkom: Policija kaže da je sve posljedica dječije igre

Bošković: "Izabrat ćemo ustavne sudije BiH prije ljetnih odmora"

ViK odgovorio Koldži: Bez obustave vode nije moguće izvesti radove

Minimalno pojeftinjenje goriva izazvalo nezadovoljstvo u RS: "Ovo je vrijeđanje građana"

Salkić odgovorio Dodiku: Veličanje ratnih zločinaca predstavlja završnu fazu genocida

Novinarka Nataša Miljanović Zubac pristupila stranci Stanivukovića

Bećirović i Komšić uputili telegram saučešća Erdoanu nakon napada u školi

Oglasila se Islamska zajednica: Grad Mostar oduzima dio vakufske imovine u naselju Vrapčići

Krenuo marš prema Ahmićima, učestvuje 150 osoba

Na današnji dan prije 33 godine izvršen je pokolj u Ahmićima

Rasim Delić: 16. godišnjica smrti generala Armije RBiH

Stanje na putevima u BiH: Zatvoren je ulaz na autocestu na naplatnom mjestu Bradina

U Bosni i Hercegovini danas umjereno do pretežno oblačno vrijeme