Ne prođe ni dan a da u crnoj hronici ne osvane barem nekoliko tekstova o slučajevima uličnih razbojništava čije su žrtve isključivo djeca širom BiH.

Biraju mjesta

Mahom se radi o uličnim presretanjima, kada dijete bude isprepadano nerijetko, fizički povrijeđeno te se kući vrati bez patika, jakne, mobitela, novca... I to u najboljem slučaju ako razbojnici nisu raspoloženi da mu nanesu povrede. Prema informacijama iskusnih kriminalističkih inspektora, ulična presretanja umnogome utječu na narušavanje sigurnosnog ambijenta, jer su mete djeca koja ne mogu pružiti otpor.

Kako se navodi u policijskim informacijama, razbojnici su nerijetko i ovisnici o narkoticima te se najčešće kreću u paru ili kao manje ulične bande. Tačno znaju lokacije na kojima djeca borave, a to su šetališta, školska igrališta, parkovi, sredstva javnog prijevoza i slično te ih na tim mjestima vrebaju.

Pri otimanju u najvećem broju slučajeva koriste noževe, šarafcigere ili skalpele, koje upere ili prislone prema žrtvi, koja automatski doživljava šok te im preda stvari koje traže. Bilo je čak i potezanja pištolja zbog čega djeca dožive teško premostivu traumu.

Poznati policiji

Ovi počinioci uglavnom su dobro poznati policiji, često su hapšeni, ali se promptno vraćaju na ulicu i nastavljaju s otimačinom. Roditelji su doslovno primorani da djecu dovode i odvode s nastave te vanškolskih aktivnosti, strahujući za njihovu sigurnost.   

Škole apeliraju na ministarstva obrazovanja, koja vrše pritisak na policiju, a koja, u nedostatku policajaca, jednostavno, fizički nije u mogućnosti da pokrije sve lokacije na kojima se djeca kreću. Za to vrijeme, djeca nam sa strahom koračaju ulicama...

Mićo Letić, bivši inspektor MUP-a KS: Za reakciju se čeka ubistvo ili povređivanje djeteta

Mićo Letić, bivši inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i stručnjak za maloljetničko prijestupništvo, tvrdi da je ulični kriminal u drastičnom porastu.

- Razgovarao sam s roditeljima, oni kažu: “Nemamo drugog izbora nego da se samoorganiziramo i zaštitimo djecu.” Mnogo je negativnosti i pošasti oko škola i na ulici. Članovi zajednice čitave BiH postali su suviše tolerantni na nasilje. Čeka se da se desi ubistvo ili da dijete bude teško povrijeđeno da bi se reagiralo. Stepen tolerancije mora biti nula. Pišu se akcioni planovi na raznim nivoima, ali sve to nema značaj ako se ne radi kontinuirano - kaže Letić.

Letić: Bavimo se samo posljedicama

Na osnovu statističkih podataka, smanjen je broj krivičnih djela nasilništva i uličnog kriminala, ali  svakodnevna razbojništva, drske krađe koje izvršavaju i maloljetnici, narušavaju sigurnosni ambijent. Letić kaže da je u deset godina 2.000 maloljetnika postalo punoljetno i nastavilo s kriminalom.

- Šta uraditi? Je li rješenje graditi zatvore ili se kontinuirano baviti prevencijom i resocijalizacijom maloljetnika? Mi brzo zaboravimo žrtve, veoma je mnogo povrijeđene djece. Sada se samo bavimo posljedicama, bez sistemskog rada na prevenciji - napominje naš sagovornik.

Huligani djeci otimaju pare, jakne, mobitele, a adekvatnog odgovora nema.

- Ne možete dijete odvesti u park a da ne naletite na šprice. Bosna i Hercegovina odavno više nije tranzit nego krajnja destinacija za droge. Ne možemo pobjeći od realnosti, sve više ljudi ima blindirana vrata, širi se osjećaj nesigurnosti. Ne može tamo jedan portparol kazati da je to subjektivno mišljenje i lična stvar kada ljudi ne mogu pobjeći od kriminala, dočekaju vas pred granapom i upere nož u vas. Nasilništvo je prisutno, a nikoga ne činimo odgovornim za ono što se dešava. Za neprovođenje aktivnosti neko mora biti odgovoran - zaključuje Letić.

Slikaju se sa pištoljima

U posljednje vrijeme veoma je popularno stvaranje maloljetničkih bandi.  

- Oni se slikaju sa pištoljima na društvenim mrežama. Djeca stradaju na društvenim mrežama. Formiraju se grupe, stvaraju negativni autoriteti i likovi, pripremaju se za izvršenje krivičnih djela.

Poznati sarajevski razbojnik: Bostandžiju snimila kamera

U haustoru zgrade u ulici Dr. Fetaha Bećirbegovića, općina Novo Sarajevo, 5. februara u 17.55 sati opljačkan je tada 13-godišnji dječak. Njega je pratio Almedin Bostandžija (20), koji je ušao za njim u haustor te mu, prijeteći nožem, oteo mobitel.

Trenutak kada je opljačkan 13-godišnjak

Bostandžija nije računao na to da je sve snimljeno nadzornom kamerom te je ubrzo uhapšen. On se dovodio u vezu i s više razbojništava, krađa, pa čak i sa paljenjem vozila u Sarajevu.

Neuropsihijatar Abdulah Kučukalić: Posljedice napada mogu biti traumatične

Neuropsihijatar, dr. Abdulah Kučukalić kaže da su djeca koja su napadnuta i maltretirana, izložena jakoj traumi, koja može biti opasna po njihovo zdravlje.

Kučukalić: Malo se toj pojavi pridaje značaja 

- Riječ je o traumi koja značajno može utjecati na psihičko stanje adolescenata, koji su još u periodu stjecanja iskustava. Jedna trauma ovakve vrste može uzrokovati i duševni poremećaj, pogotovo ako imaju genetsku predispoziciju. Trauma je u periodu adolescencije veliki rizokofaktor. Djeca su u takvim situacijama u strahu od neposredne životne opasnosti, pogotovo ako su izložena prijetnjama nožem ili pištoljem. Intenzivan strah uzrokuje niz psihičkih tegoba, kao što su posttraumatski sindrom, depresivna stanja. Oni popuštaju u školi, primjećuju se dekoncentracija i nezainteresiranost i sve se reflektira na učenje. Malo se toj pojavi pridaje značaja, a posljedice mogu biti itekako traumatične - kaže dr. Kučukalić.    

Udruženje za saradnju roditelja i škola: Neimaština je velika i djeca su najlakši plijen

Samir Haljeta, predsjednik Udruženja za saradnju roditelja i škola BiH,  napominje da se u posljednje vrijeme u cijeloj zemlji, pored otimanja mobitela, dešavaju i otmice.

Haljeta: Kampanje su korisne u školama

- Smatramo da vlada velika nesigurnost kada je u pitanju položaj djece na putu od kuće do škole i nazad te u samoj školi. Neimaština je velika i djeca su najlakši plijen. Skrenuo bih pažnju i na povećan broj slučajeva vršnjačkog nasilja oko škola. Potreban nam je jedan sveobuhvatan plan resornih ministarstava, škola, možda neki zajednički, unutrašnji protokol o ponašanju u školama i izvan njih. U Udruženju smatramo da se sigurno mogu smanjiti slučajevi napada na učenike, otimanje mobitela, vršnjačko nasilje, otmice i druge slične pojave - tvrdi Haljeta.