Dvojica 14-godi&scaron;njih&nbsp;dječaka, porijeklom iz Bosne i Hercegovine&nbsp;učestvovala su u silovanju zemljakinje,13-godi&scaron;nje djevojčice, pi&scaron;e BZ Berlin.

Stravičan zločin dogodio se u berlinskoj op&scaron;tini Wedding, a prema informacijama&nbsp;berlinske policije troje Bosanaca poznaju iz &scaron;kole.

Prema informacijama koje se saznaju nakion istrage dječaci su&nbsp;u&nbsp;subotu dogovorili izlazak&nbsp;u park sa drugaricom.

Tokom izlaska 14-godi&scaron;njaci su se pona&scaron;ali agresivno, zlostavljali djevojčicu i&nbsp;branili joj&nbsp;da pobjegne.

<img alt="djevojcica" src="/media/old/57344a19-b2b0-4904-83ba-112d0a0a0a64-djevojcica.jpg" title="djevojcica" />

Foto: Screenshot vijesti o silovanju djevojčice objavljena na BZ Berlin

Kad su uspjeli da je savladaju jedan od dječaka je držao dok je drugi silovao.

Za to vrijeme&nbsp;porodica je prijavila nestanak djevojčice, a kada se pojavila zatražila je pomoć ljekara i slučaj prijavila policiji.

Kako navodi BZ Berlin osumnjičeni 14-godi&scaron;jaci su uhap&scaron;eni i smje&scaron;teni u maloljetnički pritvor.

Užas u berlinskoj opštini Wedding

ZLOČIN U BERLINU: Dvojica dječaka iz BiH silovala mladu zemljakinju

Na otvaranje Ferhadija džamije u Banjoj Luci nisu bili samo prisutni mnogobrojni posjetioci i gosti iz Bosne i Hercegovine već je i veći dio bh. i bo&scaron;njačke dijaspore bio u tom gradu, da prisustvuje tom veličanstvenom činu.

Oni koji su se zaputili put BiH i Banja Luku bili su predsjednik i imam Islamskog kulturnog centra (IKC) iz Frankfurta Mersudin Čehedarević i Ahmed efendija Kajo&scaron;ević.

&quot;Nismo žalili ni puta ni vremena. Bio je to momenat koji smo svi čekali sa nestrpljenjem, da zajedno sa svima ostalima koji su bili na licu mjesta podjelimo radost otvaranja Ferhadije. Jo&scaron; jednom smo pokazali i dokazali da se zajedničkim radom, slogom i međusobnim postivanjem dosta toga može ostvariti. Mi koji živimo u dijaspori možemo reći da smo sretni, ali dio na&scaron;eg neba onog domovinskog nam uvijek nedostaje. Sada kada smo ponovno u Njemačkoj lagano se pripremamo za predstojeći ramazan&ldquo;, rekao nam je predsjedni IKC Frankfurt, a koji se nalazi u Lahnstrasse 15 u Frankfurtu, Mersudin Čehedarević.

Nisu žalili ni puta ni vremena

BANJA LUKA Na otvaranje Ferhadije došli predstavnici bošnjačke dijaspore iz Frankfurta

Ambasada BiH u Va&scaron;ingtonu obavje&scaron;tava državljane Bosne i Hercegovine nastanjene na području saveznih država Florida, Georgia, North Carolina, South Carolina i dr., da Ambasada BiH Va&scaron;ington planira organizovanje konzularnih dana, tokom kojih će na&scaron;i državljani moći podnositi zahtjeve za izdavanje biometrijskih paso&scaron;a BiH, kao i pružanje drugih konzularnih usluga.

Konzularni dani bi trebali biti održani u periodu od 21.-22. maja 2016. godine, na adresi: 2131 Art Museum Drive, Jacksonville, Florida 32207 
 
- Pozivamo državljane Bosne i Hercegovine, zainteresovane za podno&scaron;enje zahtjeva za izdavanje novih paso&scaron;a, da u &scaron;to kraćem roku Ambasadi BiH Va&scaron;ington dostave popunjen &bdquo;Obrazac Upitnik za paso&scaron;&ldquo;, koji se nalazi na linku:

<a href="http://bhembassy.org/Consular%20services/Obrasci/Obrasci%20PDF/Obrazac%20-%20Upitnik%20za%20pasos.pdf">http://bhembassy.org/Consular%20services/Obrasci/Obrasci%20PDF/Obrazac%20-%20Upitnik%20za%20pasos.pdf. </a>

Nakon dostavljanja Upitnika biće izvr&scaron;ene provjere da li su podaci evidentirani u centralnoj bazi civilnog registra te će eventualno bit poduzete i druge aktivnosti, o čemu će zainteresovani biti blagovremeno obavje&scaron;tavani &ndash; poručuju iz Ambasade.

&nbsp;

Ambasada BiH u Vašingtonu

Zahtjevi za bh. pasoše primat će se i na Floridi

Članovi bosanskohercegovačke zajednice u &Scaron;varcvaldu i Bo&scaron;njaci iz Sandžaka okupljeni oko IK &bdquo;Bo&scaron;njak&ldquo; iz Pfalzgrafenweilera jučera&scaron;nji dan obilježili su svečano. Imali su i posebnih razloga. Nakon 14 mjeseci od osnivanja, jučer, u ponedjeljak, 9. maja 2014. godine počela je nastava u bosanskoj dopunskoj &scaron;koli u Pfalzgrafenweileru. U dopunsku &scaron;kolu na bosanskom jeziku upisano je 25 djevojčica i dječaka, a nastavu će izvoditi nastavnica Fatima Zolota.

Svečanost početka izvođenja dopunske nastave održana je u prostorijama Schulzentrum, Burgstrasse 31, u kojima će se izvoditi nastava. Osim bh aktivista, djece i roditelja svečanosti u Pfalzgrafenweiler prisustvovali su i gosti iz &Scaron;tutgarta, konzul BiH u &Scaron;tutgartu Dag Đumrukčić i predsjednik Saveza dopunskih &scaron;kola BiH Haris Halilović. Nakon pozdravnih govora u kojima je istaknut značaj očuvanja maternjeg jezika i identiteta građana BiH u svijetu i uručenja udžbenika MCP-a BiH učenicima po kojima se izvodi dopunska nastava u inostranstvu nastavnica Zolota je održala prve časove svojim učenicima. Svečanost i zajedničko druženje nastavljeno je u prostorijama IK &bdquo;Bo&scaron;njak&ldquo;.

&bdquo;U Pfalzgrafenweileru živi vi&scaron;e od 100 porodica iz Bosne i Hercegovine i sa područja Sandžaka. Dobro smo se sna&scaron;li, imamo odlične odnose sa domaćinima Nijemcima, svoj klub, džemat, ali i problem sve prisutnije asimilacije. Posebno djece i mladih. Zbog toga je dana&scaron;nji dan i početak nastave na na&scaron;em maternjem jeziku za na&scaron;u zajednicu istorijski dan. Bosanska dop&scaron;unska &scaron;kola će nam pomoći da sačuvamo svoj identitet, posebno jezik i kulturu. Zahvaljujem se svima onima koji pomažu ovaj projekat i njegovu realizaciju. Posebnu zahvalnost osjećamo prema Savezu dopunskih &scaron;kola BiH i gospodinu Haliloviću koji je sve ovo pokrenuo u Njemačkoj i Generalnom konzularu BiH u &Scaron;tutgartu&ldquo;, istakao je koordinator dopunske &scaron;kole BiH u Pfalzgrafenweileru Munib Smajović.

-Sretan sam &scaron;to danas otvaramo 46-u dopunsku &scaron;kolu BiH u Njemačkoj. Sve &scaron;to uradimo za svoju djecu, za očuvanje svog jezika i identiteta u tuđem svijetu jačanje je veza sa na&scaron;im zavičajima, na&scaron;im korijenima i na&scaron;om domovinom. To nema cijenu &ndash; istakao je Halilović, progla&scaron;avajući svečani početak rada dopunske &scaron;kole BiH u &Scaron;varcvaldu.

Dopunska nastava na bosanskom jeziku u Pfalzgrafenweileru je svakog ponedjeljka, od 15 do 17 sati. Nastavu mogu pohađati sva djeca &scaron;kolskog uzrasta porijeklom iz BiH ali i sva druga djeca koja imaju bilo koje državljanstvo, a koja žele da nauče bosanski jezik i drugo gradivo predviđeno planom i programom dopunske nastave za djecu u inostranstvu.&nbsp;

Nakon 14 mjeseci od osnivanja

Počela nastava u bosanskoj dopunskoj školi u Schwarzwaldu

Već uveliko se privodi kraju gradnja jedinstvenog Islamskog bo&scaron;njačkog centra u Njemačkom gradu Mainza, čijem su polaganju kamena temeljca svojevremeno prisustvovali svi oni koji nesto znače među muslimanima i Bo&scaron;njcima, a koje je predvodio reisu-l-ulema IZ BiH Husein efendija Kavazović.

Posjetili smo ovaj centar koji je jo&scaron; uvjek veliko gradili&scaron;te, a svi koji rade su složni, radni i domaćinski raspoloženi.

<img alt="hasib-basic-sefket-zukic-ismet-sahuric-i-ismir-colovic" src="/media/old/5731b1de-0e80-47d9-805b-03930a0a0a64-hasib-basic-sefket-zukic-ismet-sahuric-i-ismir-colovic.jpg" title="hasib-basic-sefket-zukic-ismet-sahuric-i-ismir-colovic" />

Hasib Ba&scaron;ić, &Scaron;efket Zukić, Ismet Sahurić i Ismir Čolović

- Ovo je jedinstvena džamija na svijetu, sa mihrabom u obliku otvorene knjige, to jest sa prve dvije otvorene stranice Kurana. Jo&scaron; nije poznato da je to negdje urađeno, pa se slobodno može reći da je ovaj centar, ova džamija, jedinstvena. &Scaron;iroka je 14, a 7,5 metara visoka.

Kada je krenula ova va&scaron;a priča?

- Krenula je 28.septembra 2013. godine. U nju niko nije vjerovao, ili možda veoma mali broj njih. A, među njima bili smo mi entuzijasti, čvrsto odlučni da svijetu pokažemo &scaron;ta ta neka tvrda bosanska ili bo&scaron;njačka glava može i hoće. U ove protekle 2,5 godine ostvarili smo ne&scaron;to &scaron;to mnogi nisu ni u snu mogli zamisliti, ali mi smo bili spremni da radimo i veoma se brzo vidjelo djelo na&scaron;ih ruku, na&scaron;a upornost, tvrdoglavost, da pokažemo svijetu da su Bo&scaron;njaci složan, uporan i radan narod.

Koliko je do sada uloženo sredstava?

- Nemamo preciznih podataka, po&scaron;to je mnogo građevinskog materijala donirano, ali kada se sve oduzme ili sabere do sada je uloženo oko 1.200 000 eura.

<img alt="ismet-fakovic-u-akciji" src="/media/old/5731b2a1-e1d4-4fcc-89dc-04c00a0a0a64-ismet-fakovic-u-akciji.jpg" title="ismet-fakovic-u-akciji" />

Ismet Faković u akciji

Kada se ovaj centar zavr&scaron;i, kome će on pripadati, ko će biti vlasnik?

- Bit će vakufsko, a s obzirom da su vakufi u Njemačkoj jos nedefinirani, u stvari tek sad Islamska zajednica Bo&scaron;njaka u Njemačkoj poku&scaron;ava da osnuje neku svoju vakufsku direkciju, ali jo&scaron; je to &quot;na dugu &scaron;tapu&quot;. To se prvo treba rije&scaron;iti sa njemačkim zakonima, ujediniti odnosno popisati vakufe na području Njemačke sve &scaron;to se do sada uradilo. Ali, formalno, ovo &scaron;to se do sada uradilo je vakuf IZBNJ.

Mada centar jo&scaron; nije zavr&scaron;en, ipak planirate preseljenje, odnosno useljenje?

- Mi, ako bude sve po planu planiramo da uselimo prije ramazana, da napravimo proklanjanje džamiji, da izađemo iz prostorija u kojima smo sada, da bi se rije&scaron;ili plaćanja mjesečne najamnine, a koju možemo ulagati u daljnu izgradnju centra. Cilj nam je da do preseljenja uradimo džamijski prostor i učionice, da moze da funkcionira. A onda ćemo nastaviti da radimo dalje bez nekog stresa. Ali planiramo, ako sve bude na hair, da slijedeće 2017. godine poslije godi&scaron;njih odmora bude i zvanično otvorenje na&scaron;eg centra. Međutim, moram da kažem da nismo opterećeni tačno datumom, želimo da uradimo sve ljudski, pa kad bude otvorenje da sve bude na svom mjestu&ldquo;.

Bez donatora, bez sponzora, jedan ovakav gigantski projekat se ne bi mogao ostvariti...?

- Upravo tako, ali je te&scaron;ko bilo koga izdvojiti. Ima ljudi koji su se istakli i radom i novčanim sredstvima, materijalom. Mi smo kao džemat dugo sazrijevali, sve ovo planirali smo punih 15 godina. Kada se sve poklopilo, krenuli smo. Mislim da bi grijeh bilo izostaviti ime predsjednika građevinskog odbora, a sada i predsjednika džemata Nusreta Fakovića.

Da li je od početka gradnje centra do&scaron;lo do nekih nesporazuma ili nesuglasica unutar samog građevinskog odbora?

<img alt="dzematlije-sa-efendijom-makicem" src="/media/old/5731b2d2-a3d4-43c1-8ca7-04c10a0a0a64-dzematlije-sa-efendijom-makicem.jpg" title="dzematlije-sa-efendijom-makicem" />

Džametlije sa efendijom Makićem

- Na dunjaluku nema idealnih odnosa, ali zato islam jeste tu da regulira te odnose. Ovo sve &scaron;to smo do sada uradili je rezultat je na&scaron;eg rada, ideja ali i sloge koja je u svemu tome jako bitna. Ipak, dugo smo se borili i sukobili sa na&scaron;im mi&scaron;ljenjima kako da sve to na kraju izgleda, ali sve smo to miomi&scaron;li i tu smo gdje jesmo, na pravom putu. Jedno treba da bude jasno,u ovaj gigantski projekat smo krenuli sa 70.000 eura na računu, a znali smo da će sve kada jednog dana bude gotovo, biti utro&scaron;eno oko 2 miliona eura. Sve je bilo skupo, ali krenuli smo i uskoro ćemo biti gotovi. Imat ćemo na kraju oko 1.500 metara kvadratnog prostora na raspolaganju.

Kakav je odnos predstavnika grada Mainz prema va&scaron;em projektu, gradnji i uop&scaron;te islamu?

- Mi kao džemat imamo jedan veoma zdrav i iskren odnos sa predstavnicima grada i samim gradom. Nemamo neke uske odnose, jer mi kao džemat nismo uspjeli da se nametnemo, ali na polaganju kamena temeljca bili su predstavnici grada, a &scaron;to opet znači da podržavaju i akceptiraju nas rad i na&scaron;u gradnju.

Prije par mjeseci u džematu Mainz bila je Skup&scaron;tina na kojoj se izabralo i novo članstvo, odnosno novi odbor. Predsjednik džemata je Nusret Faković, podpredsjenik je Asim Be&scaron;lić, blagajnik Kadri Abdiovski, sekretar Muhamed Bilalić, a tu su i Ismet Ugljanin, &Scaron;eval Spahić,Halil efendija Makić, Adem Kuljankić, Ismet Faković, Enver Hadžirić, Haris Ademović. &Scaron;ta je Va&scaron;a funkcija?

- Ja sam član građevinskog odbora, a dragi Allah mi je dao &scaron;ansu da učestvujem u izgradnji prve bo&scaron;njačke džamije u državi Njemačkoj, i da mogu sutra i pred Bogom i pred ljudima da kazem, da &Scaron;efkete ti si dao svoj doprinos onoliko koliko si mogao. Ono &scaron;to znam i ono &scaron;to mogu, kako fizički tako i materijalno ulažem u ovaj jedinstveni centar. Inače, jo&scaron; uvjek sam član me&scaron;ihata IZBNJ.

<img alt="adem-kuljankic" src="/media/old/5731b262-c16c-4487-b7f7-04c10a0a0a64-adem-kuljankic.jpg" title="adem-kuljankic" />

Adem Kljukanić zadužen za elektriku (Foto: B. &Scaron;i&scaron;ić)

Već je postala tradicija da se svake subote tačno u podne organizuje zajednicki ručak za sve radnike, a svake subote neko drugi donira ručak. Tokom na&scaron;e posjete džematu Mainz do&scaron;li su i članovi KUD Sevdah iz Frankfurta, Ismet Sahurić, Ismir Čolović i Hasib Ba&scaron;ić, a pomenuto KUD dat će također simboličnu donaciju za gradnju ovog jedinstvenog Islamskog centra u Evropi.

Za radove po pitanju kompletne elektrike u centru zaduženi su Ruvejd Osmić i Adem Kuljankić sa kolegama.

&nbsp;

Objekat vrijedan oko dva miliona eura

NA GRADILIŠTU ISLAMSKOG CENTRA U MAINZU Pokazali smo da su Bošnjaci složan, uporan i radan narod

Ćamil Dergić, Bosanac s privremenom adresom u Amsterdamu imao je protekli vikend nesvakida&scaron;nju priliku da sjedne i kratko popriča s Markom&nbsp;Rutteom, premijerom Vlade Holandije.&nbsp;

Rođeni Kozarčanin bio je ugodno iznenađen susretljivo&scaron;ću holandskog premijera, koji je u opu&scaron;tenoj atmosferi, bez tjelohranitelja sjedio na jednoj gradskoj terasi uživajući u proljetnom suncu i spontano prihvatio razgovor kao i zajedničku fotografiju &scaron;to je Ćamil rado podijelio na dru&scaron;tvenim mrežama.

&ndash; Krenuo sam iz stana prema autu parkiranom preko puta kafića gdje sam ugledao premijera Ruttea. Odlučio sam prići, pozdraviti se, pitati za zajedničku fotografiju, &scaron;to je on rado prihvatio, a malo smo i popričali. On je toliko spontan čovjek da je, recimo, započeo priču o autima jer je vidio da sam digao haubu prije toga kada sam provjeravao ulje &ndash; rekao je Dergić za &quot;Dnevni avaz&quot;.

Kako kaže, Rutte mu je rekao da ga malo zeza kai&scaron; za klimu u njegovom &#39;Volvu&#39;.

- Eto, toliko je čovjek prirodan i jednostavan, pokazao je lice normalnog čovjeka &scaron;to osvaja i plijeni ljude - rekao je Dergić, polaskan iznenadnim susretom s premijerom Holandije.

Ćamil se nedavno vratio iz Kozarca gdje je priveo kraju radove na novoj kući. U rodnom gradiću je u porodičnim posjetama svake godine po nekoliko puta, a često organizira i učestvuje u humanitarnim akcijama za Prijedor i Kozarac.

Rođeni Kozarčanin imao priliku popričati sa Mark Rutteom

AMSTERDAM: Bosanac u bliskom susretu s holandskim premijerom

Ministarstvo rada i socijalne politike vlade Holandije uputilo je pro&scaron;le sedmice o&scaron;tro upozorenje svim krovnim organizacijama muslimanskih manjina u zemlji, među kojima i IZ Bo&scaron;njaka u Rotterdamu (IZBN), u kojem se podsjećaju na po&scaron;tovanje stroge procedure angažmana imama i gostujućih vaiza (predavača) iz inozemstva.

Vlada premijera Marka Rutte nezadovoljna je dosada&scaron;njim odnosom islamskih kulturnih centara u Holandiji prema zakonskoj reguli po kojoj registrirani džemati i centri moraju zatražiti radnu dozvolu (tewerkstellingsvergunning) i za ramazanske imame, vaize te promotore islamskih knjiga koji dolaze iz inozemstva na period do tri mjeseca. Pravila nisu izuzeti ni gosti s planom boravka od par dana te čak i ako su angažmani neplaćene i volonterske aktivnosti, stoji u pismu koji je u posjedu &quot;Dnevnog avaza&quot;.

Ubuduće, dakle, ukoliko se planira dolazak predavača Rijaseta IZ u BiH u bo&scaron;njačke džemate u Holandijiu tim organizacijama morat će takvim licima prvo zatražiti radnu dozvolu kod vladine službe UWV &scaron;to do sada nije bio slučaj. Navode se i kazne za neposlu&scaron;ne. Ukoliko imami i predavači budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bez odobrenja, islamski centri suočit će se s kaznama do 8.000 eura po predavaču, a za svaki naredni prekr&scaron;aj kazna će se uvećavati, stoji u pismu koje je potpisao ministar Asscher.

U IZ Bo&scaron;njaka Holandije upozorenje vlade iz Den Haaga primljeno je vrlo ozbiljno. Praktično, već naredne sedmice bi se trebali predati zahtjevi holandskom UWV za dolazak ramazanskih imama i predavača u džemate IZBN, ukoliko se misle provesti planovi za ovogodi&scaron;nji ramazan.

- Pravni timovi organizacija koje okupljaju muslimane u Holandiji, a gdje smo i mi, konkretno CMO, već proučavaju navedene mjere holandske vlade, a bit će upućena i neka na&scaron;a dodatna pitanja u vezi poja&scaron;njenja ovih propisa. Izgledno je da su ove mjere puno &scaron;ire po obimu a mi ćemo&nbsp; najozbiljnije shvatiti ova uputstva po&scaron;tujući kao i do sada u potpunosti holandske zakone, rečeno je &quot;Dnevnom avazu&quot; u Izvr&scaron;nom odboru IZ Bo&scaron;njaka Holandije čije je sjedi&scaron;te u Rotterdamu.

U pismu holandskoga ministra jo&scaron; se navodi da imami i predavači moraju biti kvalificirane osobe &scaron;to treba priložiti uz zahtjev. Zanimljivo, u pismu se napominje da čak ako je angažman na dobrovoljnoj bazi, i postoji saglasnost predavača da se odriče naknade, i tada će &#39;naručilac posla&#39; morati vaiza platiti po minimalnoj platnoj skali a UWV je,nakon prijema zahtjeva, dužan u pet sedmica izdati radnu dozvolu, ukoliko se ispune potrebni uvjeti.

Strožija kontrola dolaska imama i gostujućih predavača u Holandiju direktna je posljedica, smatraju mnogi aktivisti muslimanskih organizacija u zemlji tulipana, pritiska sve snažnije parlamentarne desnice na vladu u Den Haagu da poduzme o&scaron;trije mjere u cilju smanjenja radikalizma među muslimanskim manjinama u zemlji, a u sklopu globalne borbe protiv terorizma. Prema njima, poruke takvih radikalnih imama i govornika &#39;nisu podesne za holandsko dru&scaron;tvo&#39; i trebaju biti odstranjeni. &nbsp; 
&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; 
&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;

Holandska vlada uputila oštro pismo islamskim centrima

DEN HAAG: Radne dozvole obavezne i za ramazanske imame i predavače!

Kada je Edin Hadžipa&scaron;ić prije 20 godina napu&scaron;tao rodnu Veliku Kladu&scaron;u nije ni slutio da će jednog dana u Njemačkoj biti jedan od najuspje&scaron;nijih bh.biznismena u poslu kojim se bavi. U početku je radio sve ono &scaron;to mu je donosilo finansijsku korist, a najvi&scaron;e se zadržao kod poslodavca koji se bavio kupovinom i preprodajom automobilskih guma.

- Stefan je, naime, bio moj dobar prijatelj, a to je i danas. On se tim poslom bavi vi&scaron;e od 30 godina, a vremenom je i sam uvidio da imam talenta za taj posao i bez ikakve ljubomore mi rekao, kako bi se trebao odvojiti od njega i sam pokrenuti vlastiti biznis. Tako sam 2010. godine krenuo svojim putem i evo do dana dana&scaron;njeg posao ide sve bolje i bolje - ispričao nam je Hadžipa&scaron;ić.

Edinova firma za otkup i prodaju automobilskih guma u svakom trenutku ima na lageru od 30.000 do 50.000 guma, a to su gume koje se svakodnevno prodaju i transportuju, a u jednom drugom lageru ima na čekanju uvjek oko 300.000 guma.

- Sve te gume izvozimo u cijeli svijet, a ponajvi&scaron;e u Afriku i Aziju, Južnu Ameriku, te u sve gradove Evrope. Najudaljenija zemlja u koju smo izvezli gume za sada je Kirgistan. Posao je izuzetno uhodan, kupci koji su moje dugogodi&scaron;nje mu&scaron;terije su najbolja reklama za ovaj posao kojim se bavim. Zbog velikog obima posla kupio sam i vlastite protorije veličine oko 10.000 metara kvadratnih, a svaki uloženi euro se upotpunosti isplatio - rekao nam je Edin.

Na pitanje kako dolazi do automobilskih guma Edin nam je odgovorio da ima ugovor sa jednom njemačkom firmom koja ima svoje reciklažno mjesto, a koja svakodnevno dobija do 30 kontejnera sa gumama koje su skinute sa automobila u nekim auto-kućama, a koje su u izuzetno dobrom stanju.

Hadžipasic nam je jo&scaron; kazao da sve gume za koje primjeti da nisu u dobrom stanju odmah ih uni&scaron;tava jer, kako reče, ne želi da spava nemirnim snom razmi&scaron;ljajući da li će se nekome nesto desiti.

<img alt="edin" src="/media/old/5721d27c-2fc8-45ae-966d-24160a0a0a64-edin.JPG" title="edin" />

Edin: Nikad neću biti Nijemac

Kod Edina u svakom trenutku ima uposlenih oko 18 radnika, a broj se mjenja po potrebi i obimu posla. A, ono &scaron;to je posebno interesantno Edin upo&scaron;ljava samo ljude iz BiH.

- Bez obzira &scaron;to živim i radim u Njemačkoj u gradu Bad Hersfeldu, ja nikada neću biti Nijemac, uvijek ću biti Bosanac i čovjek koji živi za svoju državu. Moje srce uvijek kuca i kucat će za moju državu iz koje dolazim i u kojoj su svi moji porodični korijeni. Da, dovodim ljude iz BiH, i bolje da oni zarade, da prehrane porodice i da na neki način imaju ljep&scaron;u i svjetliju buducnost - riječi su Edina Hadžipa&scaron;ića.

Edin nam je otkrio da je pjesma njegova velika ljubav, pa je tako već do sada snimio nekoliko izuzetno dobrih pjesama, a za njih je u saradnji sa Tv Hayat snimio i spotove.

- Dragom Bogu hvala, ja nisam jedan od onih kojem je muzika izvor finansiranja, dakle ne zavisim od pjesme i koncerata, imam vlastitu dobro uhodanu firmu sa automobilskim gumama, a tu je jo&scaron; jedna marketinska firma koja također dobro radi, a tu je jo&scaron; jedna građevinska firma. Muzika i je pjesma je čisto moja ljubav, a za novu pjesmu koju sam snimio prije par dana, a koja se zove &ldquo;Pojava&rdquo; i za nju ću uskoro da snimim spot.

&nbsp;

Srce kuca za Bosnu

KLADUŠANIN KRALJ GUMA U NJEMAČKOJ: Edin Hadžipašić zapošljava samo Bosance

&nbsp;

Povećanje broja prosvjetnih inspektora za visoko obrazovanje u Kantonu Sarajevo, uklanjanje tzv. &quot;bajte&quot; s ulaza u zgradu Pravnog fakulteta i Rektorata Univerziteta u Sarajevu, preimenovanje Javne ustanove &quot;Studentski centar&quot; u &quot;Studentski centar Suada Dilberović&quot; te izmjena sastava Upravnog odbora ove ustanove, samo su neke od tema o kojima su danas premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković i ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS Elvir Kazazović razgovarali s predstavnicima Studentskog parlamenta (SPUS-a) koje je predvodio njihov predsjednik Haris Zahiragić.

- Smatramo da prosvjetni inspektori predstavljaju prvi stepen kontrole u slučajevima kr&scaron;enja, pogre&scaron;nog tumačenja ili neprimjenjivanja zakona, zbog čega je neophodno da umjesto jednog inspektora&nbsp; na terenu&nbsp; moraju raditi bar jo&scaron; tri, jer će izmjenama Zakona o visokom obrazovanju sankcije biti poo&scaron;trene,&nbsp; te će se i pro&scaron;iriti nadležnosti inspektora - pojasnio je Zahiragić.

Po njegovim riječima, također je važno da se konačno ukloni &quot;bajta&quot; s ulaza u Palatu pravde i zamijeni se s estetski prohvatljivijim rje&scaron;enjem, kojeg mogu izraditi studenti s Arhitekture ili Likovne akademije.

- I to bi rje&scaron;enje bilo privremenog karaktera do renoviranja fasade, &scaron;to je jedan od prioriteta, ukoliko uzmete u obzir lokaciju na kojoj se ta zgrada nalazi i da u posjete Univerzitetu u Sarajevu veoma često dolaze svjetski lideri, naučnici, profesori i kulturni djelatnici - rekao je Zahiragić.

Iako su studenti htjeli da se Studentski centar zove po Suadi Dilberović i Olgi Sučić, ipak su se odlučili da taj centar nosi ime samo po rahmetli Suadi, jer je ona bila studentica Medicinskog fakulteta sarajevskog univerziteta. Na ovaj način bi trajno sačuvala sjećanja na prvu žrtvu agresije i&nbsp; njeno ime ne bi nikada bilo zaboravljeno.

Konaković i Kazazović su podržali prijedloge studenata i potcrtali kako je vrlo važno da Vlada Kantona Sarajevo u njima ima ravnopravne partnere za dogovore.

- Svima nama mora biti jasno da su studenti primarni u procesu obrazovanja. Sarajevski univerzitet jeste najbolji u državi, ali moramo nastojati da postane i jedan od najboljih u regionu i &scaron;ire - naglasio je Konaković.

Naveo je kako je potrebno promijeniti i upisnu politiku na univerzitetima, jer se stalno favorizuju zanimanja koja pune biroe, a ne ona koja su potrebna na trži&scaron;tu.

- U toku je dono&scaron;enja Zakona o visokom obrazovanju i tu se, između ostalog, moraju ugraditi elementi koji će vrednovati i rad studenata - rekao je Konaković.

Tokom sastanka Zahiragić je kazao da je potrebna i izmjena dosada&scaron;njeg sastava UO Studentskog centra, te da se umjesto predstavnika Univerziteta u Sarajevu imenuje student koji je prijavljen i živi u studenstkom centru, jer će on neposredno moći uticati na potrebnu izmjenu poslovne politike te ustanove.

- Na taj način bi se omogućilo predstavnicima studenata, čiji bi mandat bio na godinu dana, da imaju uvid u rad rukovodstva ustanove, ali da se na najdirektini način bore za svoja prava unutar ustanove - ističe Zahiragić.

Kazazović je rekao kako cijeni studentsku organizaciju i da kao legitimni predstavnici studenata imaju i pravo da utiču na podizanje studentskog standarda, saopćeno je iz Pres-službe KS-a.

Sastanak u Sarajevu

Ustanovu "Studentski centar" preimenovati u "Studenstki centar Suada Dilberović"

Za &Scaron;abana Mujčinovića i njegovo sedmoro djece vi&scaron;e neće biti zime koja će im prolazati ne samo kroz tijelo već i kroz zidove kuće u kojoj u stanovali, a sve zahvaljujući na&scaron;im ljudima iz dijaspore koji žive i rade u Frankfurtu te okolnim gradovima kao sto su Offenbach, Hanau, Mainz, Wiesbaden, Maintal.

Nakon humanitarnog koncerta kojeg je pokrenuo Avdo Mehić iz Frankfurta sa prijateljima, a koji je održan u poznatom restoranu &quot;Kod Sulje&quot; u gradiću Maintal-Bischofsheim,samo za nekoliko sati sakupljeno je 3.500 eura, a prije koncerta ljudi &scaron;irokog srca i du&scaron;e, donirali su jo&scaron; 4.500 eura.

- Ovo je zaista za svaku pohvalu, ni sam se nisam nadao ovakvom odzivu na&scaron;ih ljudi, a pomagali su svi, bez obzira na vjeru i naciju. Koncert &quot;Kod Sulje&quot; bio je iznad svih očekivanja, a atmosfera koja je tu noć vladala, prema rijecima mnogih posjetilaca, prevazi&scaron;la je čak i novogodi&scaron;nju noć. Svi pozvani pjevači su bili tu, a ja im se ovim prilikom jo&scaron; jednom od srca zahvaljujem, kao i svima onima koji su bili donatori, kao i onima koji su do&scaron;li na koncert i kupili ulaznicu - rekao nam je Avdo Mehić.

Među posjetiocima bio je imam Muharem efendija &Scaron;abić iz Frankfurta kao i Rifet Mesinović iz Darmstadta, a njih dvojica su također dali poveću sumu novca.

- Samo Allah dragi uputi ljude na pravi put, a ovo večeras je bilo ne&scaron;to posebno, ne&scaron;to o čemu će se dugo pričati i &scaron;to će se dugo pamtiti. Na&scaron; narod je na neki način pomalo skeptičan po pitanju humanitarnih koncerata, ali kada rade pravi ljudi i oni koji nemaju mrlju nepo&scaron;tenja u svom životu, onda postoji i povjerenje koje, kao &scaron;to se vidi daje dobre rezultate - rekao nam je efendija &Scaron;abić.

Među mnogobrojnim posjetiteljima bila je i Monika Josipović Milić sa prijateljicama, sestre Lejla i Azra sa rođakom, roditelji sa djecom, omladina, stariji, dakle svi uzrasti i generacije na jednom mjestu i samo sa jednim ciljem - da pomognu.

A, pomogli su i pjevači koji žive i rade u dijaspori, a svako od pozvanih se i odazvao, te svako od njih na svoj način napravio odličnu atmosferu. Svi oni nastupali su besplatno, a to su bili Osman Hadžić, Samir Rizvanović, Suada Kari&scaron;ik-Schmidt, Jasminka Hamza Tajči, Saki Ćosović, Suki Ćosović, Selmir Dre&scaron;ković-Saki, Mirsad &Scaron;erifović-Santi, Picun i Josip &Scaron;umar, uz pratnju vrsnog harmonika&scaron;a Elvedina Muhića te muzičare, Arčija, Merima i Sanela Bajramija.

I sam vlasnik Suljo dao je povisok novčani prilog, a Avdo Mehić će uskoro krenuti put Begova Hana uručiti dijasporsku donaciju &Scaron;abanu Mujčinoviću i njegovoj porodici.

&nbsp;

U restoranu "Kod Sulje"

FRANKFURT: Na humanitarnom koncertu prikupljeno 8.000 eura za porodicu Mujčinović iz Begova Hana

April je u SAD tradicionalno mjesec podsjećanja na početak agresije, 1992. godine na tada Republiku Bosnu i Hercegovinu &ndash; i mjesec u kojem se, uz brojne manifestacije i proslave obilježava stvaranje Armije BiH.

U New Yorku se tako, već 18 godina zaredom, na centralnoj proslavi Dana Armije BiH u Americi, uz prigodni i bogat kulturno-umjetnički program &ndash; obilježava taj važni datum iz skorije historije BiH.

Najzaslužniji za to je Džemail Hot, inače jedan od osnivača Patriotske lige BiH, koji već dugo živi i radi u Americi, a svih ovih godina je predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje Dana Armije BiH u New Yorku.

<img alt="agic-i-bajramovic-u-cikagu-23-aprila-2016" src="/media/old/571ce45d-91c4-40c2-a48d-49b00a0a0a64-agic-i-bajramovic-u-cikagu-23-aprila-2016.jpg" style="height: 867px; width: 650px;" title="agic-i-bajramovic-u-cikagu-23-aprila-2016" />

Senad Agić i Velid Bajramović, Čikago. 2016

Dani ponosa

U pisanoj informaciji za &quot;Avaz&quot;, Hot je rekao&nbsp;kako je i ove godine u dvorani &quot;Chain Federation&quot;, u Astoriji, u srcu bo&scaron;njačke zajednice, koju neki jo&scaron; nazivaju &quot;Mala Bosna&quot; (Little Bosnia) -&nbsp;svečanost u povodu 24 godine od osnivanja i razvoja Armije Republike Bosne i Hercegovine - bila prepoznatljivog karaktera, &quot;ali i jedna od dosad najbolje organiziranih&quot;.

- Kad se govori o danima i godinama otpora agresiji na BiH &ndash; onda se govori o &quot;danima na&scaron;eg ponosa&rdquo; - naglasio je Hot.

- U periodu od 1992-1995. godine Armija Republike BiH -&nbsp;branila i odbranila međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu, suživot svih njenih gradjana i naroda, ali i biolo&scaron;ki opstanak bo&scaron;njačkog naroda - kazao je Hot.

Dodao je, da je &quot;uni&scaron;tenje Bo&scaron;njačkog naroda bio cilj agresora&rdquo;.

Centralna manifestacija

Prema njegovim riječima - obilježavanje&nbsp;Dana Armije BiH u New Yorku je - &quot;centralna manifestacija na nivou sjeverne Amerike i mnogi je smatraju jedinstvenom ove ove vrste u svijetu&quot;.

Svih ovih godina na svečanosti u New Yorku prisutan je i neki važni gost iz BiH, a ovog aprila to je bio brigadni general Velid Bajramović, jedan od oko 400 živih nosilaca najvi&scaron;eg priznanja &quot;Zlatnog ljiiljana&quot;, ali i autor brojnih knjiga.

U obilježavanju Dana Armije BiH u New Yorku &ndash; i ove godine uzeli su uče&scaron;će predstavnici bh.džemata i bo&scaron;njačkih institucija iz brojnih gradova Amerike, uključujući goste iz Čikaga, Bostona, Jackson Willea, sa Floride i, iz američkih saveznih država New Hampshire, New Jersey, Pennsylvania, Connecticut i iz San Diega u Kaliforniji.

Hot je rekao da su u &quot;istom stroju, kao nekad u odbrani, rame uz rame (u New Yorku) bili preživjeli borci Armije i MUP-a RBiH&rdquo;.

- I porodice &scaron;ehida jo&scaron; jednom su pokazale - da su iz svoju Armiju -&nbsp;tražeći da se ne zaboravi golgota i egzodus bo&scaron;njačkog naroda čiji su sinovi, braća i očevi dali svoje živote za BiH&nbsp;- rekao je Hot.

<img alt="dzemo-hot-2016" src="/media/old/571ce466-c0e8-44ad-b37c-49140a0a0a64-dzemo-hot-2016.jpeg" title="dzemo-hot-2016" />

Džemail Hot, New York, 2016.

Promocija knjiga

Uz pomenutu manifestaciju u New Yorku, Velid Bajramović je bio gost i u Čikagu.&nbsp;U tamo&scaron;njem kulturnom centru koji okuplja Bo&scaron;njake, domaćin mu je bio biv&scaron;i glavni imam bh. Islamske zajednice u SAD, Senad ef. Agić, sada imam Američkog islamskog centra (AIC) u tom gradu.

U Čikagu je Bajramović predstavio svoj autorski rad - promovirajući čak pet svojih knjiga.

Prilikom promocije, autor je, u džematu AIC, njenom imamu -&nbsp;dodijelio plakete Udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja, a u okviru projekta &quot;Kultura pamćenja&quot;. Agiću je dodjeljeno priznanje,&nbsp;kako je rečeno u AIC-u u Čikagu, za&nbsp;&quot;ukupni doprinos i svesrdnu podr&scaron;ku da se ne zaboravi genocid nad Bo&scaron;njacima BiH 1992-1995, te da se takav zločin nikad vi&scaron;e ne ponovi&quot;.

Slično priznaje i plaketu za prepoznavanje istih zasluga u odbrani države BiHJ, umirovljeni brigadir Bajramović je u New Yorku, prethodno dodjelio Džemailu Hotu.

Obilježavanje obljetnice Armije BiH u Americi

Dani bosanskog ponosa

Volonter godine za 2015. godinu u Velikoj Britaniji je učiteljica Azra Ba&scaron;ić iz Birminghama, pedagog, koja je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu u rodnoj Ljubiji na put izvela mnoge generacije djece iz tog dijela na&scaron;e&nbsp;zemlje, a svoju plemenitu pedago&scaron;ku misiju nastavila je vrijedno raditi na volonterskoj osnovi u Engleskoj.

Priznanje &quot;Volonter godine&quot;&nbsp;učiteljici Azri Ba&scaron;ić na nedavno održanoj Godi&scaron;njoj skup&scaron;tini Bosnia UK Networka uručio je predsjednik organizacije Sabit Jakupović koji je tom prilikom rekao da je sve ono &scaron;to je od dolaska u Englesku radila učiteljica Azra bilo u znaku pedagogije i podizanja svijesti kod najmlađih Bosanaca i Hercegovaca.

Osim toga, vrijedno je radila na njegovanju tradicije i kulture Bosne i Hercegovine te njegovanju sevdalinke kao autohtonog muzičkog kulturnog fenomena koji je povezan sa na&scaron;om zemljom.

Zbog tog svog dvojakog pedago&scaron;kog rada, mnogi je u &scaron;ali zovu &quot;Sevdah učiteljica&quot;,&nbsp;a njen put od Ljubije, gdje je uz svoj profesionalni rad uvijek imala vremena za volontiranje i razne aktivnosti, do Engleske nimalo nije bio lagan.

- Kada sam počinjala rad u bh. dopunskim &scaron;kolama, mislila sam da je to moja&nbsp;&quot;sveta&quot; misija u kojoj moram na&scaron;u djecu naučiti osnovama bosanskog jezika i njegovanju tradicije i kulture njihove domovine. Jer bez jezika nema ni identiteta. Taj elan i nakon 22 godine me i dalje drži i sad osjećam da trebam i mogu sprovoditi tu moju &quot;svetu&quot;&nbsp;misiju, dati toj na&scaron;oj djeci, svojoj Bosni i Herzegovini, svom narodu ne&scaron;to od sebe - kazala je Ba&scaron;ić.

Pedago&scaron;ki&nbsp; rad sa djecom u dijaspori iziskuje mnogo napora i jo&scaron; vi&scaron;e strpljenja, jer često roditelji i djeca zahtijevaju mnogo vi&scaron;e od onog &scaron;to objektivno volonteri i bh. organizacije koje vode dopunske &scaron;kole mogu obezbijediti.

- Nije bilo lako sve ove godine raditi u specifičnim uslovima, bez ikakve pomoći od Bosne i Hercegovine, bez adekvatnih&nbsp;udžbenika, bez nastavnih pomagala, u uslovima kada imate različite uzraste u učionici. Jednostavno, raditi s djecom je privilegija ali i velika odgovornost. Zato jo&scaron; i dalje radim i sretna sam i radit ću sve dok budem mogla. Kažu &quot;djeca su na&scaron;a budućnost&quot;, a ja bih rekla djeca su na&scaron;a sada&scaron;njost sa kojima mi gradimo budućnost - kazala je Ba&scaron;ić.

Čitav svoj život provela je radeći sa djecom, radeći za djecu i njihovo dobro, da bi znali ko su i odakle su, da ne izgube svoj identitet.

- To me čini ponosnom. Jo&scaron; bih bila ponosnija kad bi sva djeca dolazila u bosansku dopunsku &scaron;kolu, da dobro govore bosanski jezik i čuvaju svoju kulturu. Možda nisam mogla dati sve od sebe jer me je u tome sprečavalo moje dobro naru&scaron;eno zdravlje, ali kad pogledam - iza mene su 22 godine rada u bh. dopunskim &scaron;kolama u Velikoj Britaniji &ndash; ja sam vi&scaron;e nego zadovoljna - zaključila je Ba&scaron;ić.

Godina živi i radi u Velikoj Britaniji

Bosnia UK Network proglasio Azru Bašić za volontera godine

Kulturno umjetničko dru&scaron;tvo &quot;Zlatni ljiljani&quot; iz njemačkog grada Mannheima proslavilo je deset uspje&scaron;nih godina rada i postojanja, a tim povodom organizirali su ujedno i 1.smotru folklora. Kao gosti do&scaron;li su im folklorne sekcije iz KSV BiH Hanau, Sevdah Frankfurt, KUD Đerdan iz Sindelfingena, te KUD Bosna iz &scaron;vicarskog grada Basela.

Program je otvorila predsjednica kluba Melisa Avdić, a nakon toga program su vodili članovi folklorne sekcije Amer Murić i Nejla Paljević.

Prvi dio programa i same večeri pripao je najmlađima, odnosno polaznicima &scaron;kole na bosanskom jeziku iz Mannheima, a koje vodi učiteljica Asima Halavac. Nakon toga igrama sa podrucja nekada&scaron;nje Jugoslavije predstavljale su se folklorne sekcije, a najvise aplauza su dobili domaćini, koji su se predstavili igrom &quot;Sandžak&quot;. Koreograf njihove folklorne sekcije je mladi i talentirani Jasmin Kalač. Folklornu sekciju KSV Bosna iz grada Hanau predvodila je Suanita Muhić, a oni su se predstavili &quot;&Scaron;opskim igrama&quot;. Sevdah iz Frankfurta predstavio se sa dvije igre &quot;Kosovo&quot; i &quot;Pokraj stare ba&scaron;če&quot;, KUD Bosna iz Basela izveli su &quot;Igre vare&scaron;ke tradicije&quot; kao i &quot;Dječiju skupinu lijepi Momo&quot;, a KUD Đerdan posjetioce je odu&scaron;evio&nbsp; igrom &quot;Bosna&quot;.

Na kraju ovog kulturno-umjetničkog programa Melisa Avdić je u ime &quot;Zlatnih ljiljana&quot; podjelila zahvalnice starim, ali i novim članovima kluba, u su&scaron;tini svima onima koji su na bilo koji način u proteklih deset godina značajno doprinjeli radu i samom razvijanju KUD &quot;Zlatni ljiljani&quot;.

Ovaj dio večeri&nbsp; izvrsnom solo izvedbom jedne pjesme odu&scaron;evila je mlada Mila Halavac koji je pobrala simpatije posjetilaca.

Među publikom bio je i imama Ishak efendija Ale&scaron;ević sa suprugom Suadom.

- Ovo je zaista bila jedna fenomenalna noć, noć koja nam je pokazala i dokazala da BiH ima svoju mladost, ima mlade i talentirane ljude, djecu, studente koji će na pravi način da nastave, da &scaron;ire ljubav, dostojanstvo i da na jedan dostojanstven o izuzetno lijep način predstvaljaju državu u kojoj sami nisu rođeni, ali jesu njihovi roditelji, državu iz koje nose vlastite korijene, rekao je efendija Alesevic.

U muzičkom dijelu programa posjetioce su zabavljali Jasminka Hamza Tajči i Saki Ćosović.

Jedino &scaron;to je na neki način na ovu značajnu manifestaciju bacilo sjenu tuge je to &scaron;to su &quot;Zlatni ljiljani&quot; iz Mannheima morali da svojih deset godina slave u drugom gradu, u gradu Ludwigshafenu, a ne u gradu gdje su nastali, gdje postoje, rade i djeluju, u Mannheimu. Za&scaron;to i zbog čega su im bile nedostupne prostorije kluba &quot;Ljiljani&quot; u pomenutom gradu nismo uspjeli saznati.

&nbsp;

Prva smotra folklora

LUDWIGSHAVEN Obilježeno deset godina postojanja KUD "Zlatni ljiljani"

Moji roditelji su bili &quot;tek vjenčani&quot; kada je preživljavanje postala njihova primarna stvar i briga. U aprilu. 1992. godine srpske snage su krenule sa okupacijom teritorija u BiH, koja je proglasila nezavinost od Jugoslavije. Ovako svoju priču počinje Amina Spahić, za Guardian.

Njena majka je imala 18. godina i bila je četiri mjeseca trudna upravo i nosila je Aminu kada se cijeli svijet oko nje ru&scaron;io.

- Živjeli smo u Teočaku, a na početku rata ljudi su se okupljali sa oružjem kakvo su mogli pronaći i smjenjivali se na frontu kako bi njihove porodice bile sigurne. Moj djed bio je imam i imao je veliku ulogu u podizanju morala među vojnicima. Sjećam se kroz maglu da je kroz na&scaron;u kuću pro&scaron;lo mnogo ljudi koji su odmorili, jeli i nastavili dalje - priča Amina.

Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada su se stvari smirile, Amina je krenula u prvi razred osnovne &scaron;kole i po prvi put upoznala maminu porodicu, od koje su bili odsječeni za vrijeme rata.

Početkom 2000. godine Amina i njena porodica je oti&scaron;la u Austriju, jer su njeni roditelji željeli bolji život za svoju djecu.

- Moja mama je bila vodeća sila koja nas je tjerala ka boljem. Nakon dvije godine u Austriji, pohađala sam &scaron;kolu, upoznala mnogo ljudi. Sjećam se da mi je jedna djevojčica kada sam prvi put do&scaron;la u novu &scaron;kolu, stavila keks na stol i rekla mi da je to za mene. Kasnije sam saznala da je ona iz Hrvatske i da je znala za&scaron;to sam ovdje - kazala je Amina.

Nakon nekog vremena porodica Amine dobila je preselila u Sjedinjene Američke Države. Sama Amina kaže da nije bila sretna zbog preseljenja jer je u Austriji bila sretna, imala je prijatelje, znala jezik.

- Do&scaron;li smo u SAD polovinom 2001. godine i prva i osnovna stvar koju sam naučila jeste da je obrazovanje ključ. Moji roditelji su se vrlo brzo zaposlili i morala sam da se brinem za svoju sestru, dok su oni radili - kazala je Amina.

Nakon terorističkih napada koji su se desili 11. septembra 2001. godine, Amina nagla&scaron;ava da iako je muslimanka, njena porodica nije bila diskriminisana kao ostali muslimani koji nisu bili iz Evrope.

- Obzirom da smo muslimani iz Evrope, to je značilo da nismo bili diskriminisani . Vrlo lako smo se uklopili u okolinu. Nismo imali problema nikakvih nakon napada - rekla je Amina.

Njena majka je ponovo zatrudnila 2012. godine. Kako sama nagla&scaron;ava želja njene majke je bila da konačno odgoji dijete u normalnim okolnostima i da uživa u tome.

- Moje dvije sestre sada imaju 19 i jedna tri godine. Ja imam 23. Za na&scaron;u porodicu najmlađa sestra predstavlja svijetli novi put, oslobođen od rata i prognanstva - zaključila je Amina za Guardian.

&nbsp;

Amina Spahić sa porodicom izbjegla prvo u Austriju, a kasnije i u SAD

ŽIVOTNA PRIČA IZBJEGLICE IZ BIH: Još uvijek se osjećam kao da sam zarobljena između svjetova

Daleko od rodnih Rakovčana kod Prijedora, u holandskom Amstelveenu, Hatidža Pezerović proslavila je devedeseti rođendan, čime je postala jedna od rijetkih Bosanki i Hercegovki u desetoj deceniji života u Kraljevini Holandiji.

Bolne uspomene

S 15 godina Hatidža je s svojim Avdićima, roditeljima, dvojicom braće i dvije sestre dočekala početak Drugog svjetskog rata, ali najbolnije uspomene nosi iz ljeta 1992 godine, kada je s hiljadama Bo&scaron;njaka i Hrvata prijedorskoga kraja, iako nedužna, morala u izbjegli&scaron;tvo nakon zločinačke srpske kampanje etničkoga či&scaron;ćenja kada je i njen najstariji sin Kasim preživio strahote&nbsp; logora Omarska. Nakon Zagreba obrela se u holandskom gradu Uithoorn, gdje živi skoro 24 godine.

<img alt="nana-hatidza-pezerovic-s-rodjendanskom-tortom" src="/media/old/57160013-69f8-4f44-b63b-627a0a0a0a64-nana-hatidza-pezerovic-s-rodjendanskom-tortom.JPG" style="height: 450px; width: 600px;" title="nana-hatidza-pezerovic-s-rodjendanskom-tortom" />

Nana&nbsp;Hatidža (u sredini) na rođendanskom slavlju

Na ulazak u desetu deceniju života rođendanskim slavljem iznenadili su je sinovi Kasim i Kadir te kćerke Kadira, Fikreta, Sadeta i Hazireta. Svi su mimo svoje volje napustili rodni kraj i danas žive rasuti u tri zemlje Evropske Unije, ali svaku priliku koriste za susretanja s nanom na koju paze svi podjednako.Tako je bilo i za devedeseti rođendan, kada je u tajnosti pripremljeno slavlje njoj u čast.

Ponosna prabaka

- Nisam ja za ovo, htjeli su me iznenaditi, ali hajde, neka, najvažnije da su mi živi i zdravi, da se okupljamo i pazimo dok je života, iako smo u tuđini&ndash; rekla je kratko nana Hatidža, prepuna nostalgije za rodnim zavičajem. Osim problema sa sluhom, nana se jo&scaron; uvijek kreće i rijetko traži unuke kao prevodioce zbog posjete doktoru a jo&scaron; uvijek pomogne snahi u pripremi večere.

Ponosna je na &scaron;estero djece koje je izrodila s rahmetli Pa&scaron;agom, kao i 14 unučadi te 18 praunučadi s kojima obično provede ljeto na Brdu, kako skupinu bo&scaron;njačkih sela nadomak Prijedora zovu u njenom zavičaju. Vrlo je sretna &scaron;to su joj oba sina obavili &scaron;estu islamsku dužnost-hadž, kao i ona sama, iako je platila zamjenu (bedela) da to učini za nju jer zbog godina ne bi mogla izdržati napore koje izdrže hadžije u Mekki i Medini. Tako je danas troje hadžija u Pezerovićima.

Veliku rođendansku tortu u gradu blizu Amsterdama podijelila je zajedno s najbližima i prijateljima a čestitke prima sa svih strana iz ne male zajednice Prijedorčana u Holandiji.

&nbsp;

Starica daleko od rodnih Rakovčana kod Prijedora

HOLANDIJA Hatidža Pezerović proslavila 90-ti rođendan

Jos jednom će dijaspora BiH u Njemačkoj pokazati i dokazati da ima veliko srce, te da ne zaboravlja one kojima je pomoć najpotrebnija.

Naime, Avdo Mehić predsjednik džemata BIZ Frankfurt-H&ouml;chst krenuo je tragom jedne televizijske reportaže u kojom se pričalo o porodici &Scaron;abana Mujčinovica iz Begovog Hana i njegovih sedmoro djece.

<img alt="avdo-mehic-i-sanel-halicevic" src="/media/old/5715e65b-91fc-4647-80c8-4c700a0a0a64-avdo-mehic-i-sanel-halicevic.jpg" title="avdo-mehic-i-sanel-halicevic" />

Avdo Mehić i Sanel Haličević

- Sudbina Mujčinovića me zaista duboko potresla pa sam tako odlučio da sa par svojih prijatelja pokrenem humanitarnu akciju, a bh.pjevači koji žive u dijaspori veoma rado i bez suvi&scaron;nih pitanja odazvali su se mom pozivu da učestvuju na humanitarnom koncertu bez i jednog centa nadoknade. Na&scaron;ao sam i nekoliko sponzora koji su odlučili dati novac, pa ću tako nakon održanog koncerta sa kompletnim prihodom otići do Begovog Hana i Mujčinovićima uručiti novac da naprave valjanu kuću, da imaju krov nad glavom - ispričao nam je Mehić.

Avdi Mehiću veliku podr&scaron;ku pruža i Sanel Haličević, mladi i uspje&scaron;ni bh.biznismen u Frankfurtu koji je ujedno i predsjednik omladine u BIZ Frankfurt-H&ouml;chst.

Humanitarni koncert za porodicu Mujčinović pod nazivom &quot;Dijaspora pomaže, dijaspora gradi&ldquo; bit će održan u petak, 22. aprila 2016. godine, na adresi Stumpfgraben strasse 10, 63 477 Maintal-Bischofsheim/ Frankfurt u restoranu &quot;AM SCH&Ouml;NEN HANG KOD SULJE&quot;. Početak koncerta je u 20 sati.

<img alt="flajer" src="/media/old/5715e693-74dc-4434-ae08-4c700a0a0a64-flajer.jpg" title="flajer" />

U muzičkom dijelu programa nastupit će Osman Hadžić, Samir Rizvanović, Jasminka Hamza Tajči, Suada Kari&scaron;ik, Saki Ćosović, Mirsad &Scaron;erifović Santi, Suki Ćosović, Salmir Dre&scaron;ković, Picun&hellip;

Za ovaj koncert koji nije svakida&scaron;nji vlada veliki interes, a dijaspora BiH jo&scaron; jednom će pokazati veliko srce i veliko razumjevanje kada treba pomoći najugroženijim porodicama u BiH.

ZLOČIN U BERLINU: Dvojica dječaka iz BiH silovala mladu zemljakinju

BANJA LUKA Na otvaranje Ferhadije došli predstavnici bošnjačke dijaspore iz Frankfurta

Zahtjevi za bh. pasoše primat će se i na Floridi

Počela nastava u bosanskoj dopunskoj školi u Schwarzwaldu

NA GRADILIŠTU ISLAMSKOG CENTRA U MAINZU Pokazali smo da su Bošnjaci složan, uporan i radan narod

AMSTERDAM: Bosanac u bliskom susretu s holandskim premijerom

DEN HAAG: Radne dozvole obavezne i za ramazanske imame i predavače!

KLADUŠANIN KRALJ GUMA U NJEMAČKOJ: Edin Hadžipašić zapošljava samo Bosance

Ustanovu "Studentski centar" preimenovati u "Studenstki centar Suada Dilberović"

FRANKFURT: Na humanitarnom koncertu prikupljeno 8.000 eura za porodicu Mujčinović iz Begova Hana

Dani bosanskog ponosa

Bosnia UK Network proglasio Azru Bašić za volontera godine

LUDWIGSHAVEN Obilježeno deset godina postojanja KUD "Zlatni ljiljani"

ŽIVOTNA PRIČA IZBJEGLICE IZ BIH: Još uvijek se osjećam kao da sam zarobljena između svjetova

HOLANDIJA Hatidža Pezerović proslavila 90-ti rođendan

FRANKFURT: Humanitarni koncert za pomoć u izgradnju kuće porodice Mujčinović iz Begovog Hana

Dijaspora

ZLOČIN U BERLINU: Dvojica dječaka iz BiH silovala mladu zemljakinju

BANJA LUKA Na otvaranje Ferhadije došli predstavnici bošnjačke dijaspore iz Frankfurta

Zahtjevi za bh. pasoše primat će se i na Floridi

Počela nastava u bosanskoj dopunskoj školi u Schwarzwaldu

NA GRADILIŠTU ISLAMSKOG CENTRA U MAINZU Pokazali smo da su Bošnjaci složan, uporan i radan narod

AMSTERDAM: Bosanac u bliskom susretu s holandskim premijerom

DEN HAAG: Radne dozvole obavezne i za ramazanske imame i predavače!

KLADUŠANIN KRALJ GUMA U NJEMAČKOJ: Edin Hadžipašić zapošljava samo Bosance

Ustanovu "Studentski centar" preimenovati u "Studenstki centar Suada Dilberović"

FRANKFURT: Na humanitarnom koncertu prikupljeno 8.000 eura za porodicu Mujčinović iz Begova Hana

Dani bosanskog ponosa

Bosnia UK Network proglasio Azru Bašić za volontera godine

LUDWIGSHAVEN Obilježeno deset godina postojanja KUD "Zlatni ljiljani"

ŽIVOTNA PRIČA IZBJEGLICE IZ BIH: Još uvijek se osjećam kao da sam zarobljena između svjetova

HOLANDIJA Hatidža Pezerović proslavila 90-ti rođendan

FRANKFURT: Humanitarni koncert za pomoć u izgradnju kuće porodice Mujčinović iz Begovog Hana