Suđenje bivšim dužnosnicima jugoslavenske tajne službe Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću pred višim zemaljskim sudom u Munchenu pod optužbom za saučesništvo u ubistvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. nastavljeno je danas saslušanjem Hrvoja Pratesa koji je tokom trosatnog iskaza ponavljao da se "ničega ne sjeća" te mu je sudac, nakon što ga je opomenuo da ga lažni iskaz može odvesti u zatvor, dao odgodu do 9. decembra, kada će ponovo sjesti na klupu za svjedoke.
Hrvoje Prates je brat Krunoslava Pratesa, osuđenog 2008. na doživotnu kaznu zatvora za ulogu u ubistvu Đurekovića, a sud je za njega pokazao interes zbog tri stvari: 27. jula je s bratom Krunoslavom putovao u Zirndorf, u logor za političke izbjeglice, gdje je bio i sud koji je odlučivao o davanju političkog azila, 29. jula, dan nakon ubistva Đurekovića, je skupa s bratom otvorio garažu u kojoj je likvidiran hrvatski emigrant, a 5. avgusta, na dan Đurekovićeve sahrane, putovao je s braćom Krunoslavom i Željkom u Mallorcu, gdje se Krunoslav sastao s Perkovićem.
- Njegovo današnje svjedočenje se, međutim, pretvorilo u trosatno mrcvarenje jer je stalno ponavljao da se ničega ne sjeća i da se boji tajnih službi, iako je negirao da mu je neko prijetio, pa ga je sudija upozorio da ga lažni iskaz može odvesti u zatvor - kazao je Siniša Pavlović, advokat porodice Đureković.
Nakon nekolikoe upozorenja, dodao je Pavlović, njemu se vratilo "selektivno pamćenje", pa se sjetio da je let za Mallorcu bio "turbulentan", ali se ne sjeća s kim je putovao, a također se ne sjeća niti poprišta zločina., tj. tijela u lokvi krvi.
- Sudija mu je dao rok da se do 9. decembra sabere, nakon čega će ponovo svjedočiti - rekao je Pavlović.
Anto Nobilo, advokat optuženog Josipa Perkovića, je kazao da sudija od Hrvoja Pratesa nije mogao ništa dobiti zbog "amnezije svjedoka o događajima prije 31 godinu".
- Udovica Stjepana Đurekovića, Gizela Đureković, iako najavljena kao svjedokinja, opravdala se medicinskom dokumentacijom te je izostala s današnjeg ročišta - dodao je.
Poslijepodne je uslijedio nastavak svjedočenja Andresa (Hrvoja) Jelića, sina dugogodišnjeg vođe organizacije Hrvatski narodni odbor (HNO) Ivana Jelića i rođaka osnivača HNO-a Branimira Jelića. No, kako su potvrdili advokati, "ništa spektakularno" nisu iz postavljenih pitanja saznali ni tužioci ni odbrana. Jelić je pomagao ocu u štampanju Đurekovićeve knjige "Komunizam - velika prevara".
- Sutra poslijepodne, međutim, konačno dolazi važan svjedok, Krunoslav Prates, prvi koji ima nešto važno za reći i to je ključno - rekao je Nobilo. Krunoslav Prates bi trebao svjedočiti 18., 19., i 24. novembra. Prije Krunoslava Prstesa svjedočit će njegova bivša supruga Keti Prates.
Jedan od nekadašnjih direktora INA-e i potom hrvatski emigrant Stjepan Đureković ubijen je 28. jula 1983. u Wolfratshausenu pored Munchena u garaži koja mu je služila kao štamparija. Presuda Pratesu za ulogu u ubistvu Đurekovića najvećim se dijelom zasnivala na svjedočenjima glavnih svjedoka optužbe Vinka Sindičića i Bože Vukušića, kao i na opširnim analizama jugoslavenskog političkog sistema i funkcionisanja službe sigurnosti. Ova dva svjedoka se spominju i kao mogući svjedoci u procesu protiv Perkovića i Mustača.
Njemačko državno odvjetništvo objavilo je 17. jula da je protiv Josipa Perkovića podiglo optužnicu kojom ga terete za "planiranje i pripreme" ubistva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Wolfratshausenu pored Munchena.
Optužnica protiv Mustača podignuta je 12. avgusta zbog sumnje da je pomagao u ubistvu Đurekovića. U optužnici se navodi da je Mustač od 1982. do 1985. obnašao funkciju voditelja bivše jugoslavenske tajne službe Udbe, te mu se predbacuje da je kao nadležna osoba Josipu Perkoviću dao nalog za planiranje i pripremu Đurekovićeva ubistva.
Perkoviću se predbacuje da je "u Luxembourgu i na drugim mjestima" zasad nepoznatim počiniteljima svjesno pomogao u počinjenju krivičnog djela ubistva.
Naročito mu se predbacije da je nepoznatom počinitelju predao ključ garaže u kojoj je Đureković ubijen. Viši zemaljski sud u Munchenu donio je 9. septembra odluku o spajanju procesa protiv Mustača i Perkovića. Sud u Munchenu istovremeno je dopustio učestvovanje Đurekovićeve udovice kao sutužiteljice.
Suđenje Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću započelo je 17. oktobra čitanjem optužnica u kojima se optuženima predbacuje davanje naloga te planiranje i logistička organizacija Đurekovićevog ubistva.
U optužnici se također tvrdi kako je glavni nalogodavac ovog ubistva bio nekadašnji komunistički čelnik Mika Špiljak koji je strahovao da bi Đureković, koji je do odlaska u emigraciju obnašao mjesto direktora marketinga naftne kompanije INA, mogao svjedočiti o finansijskoj pronevjeri u ovoj kompaniji u koju je navodno bio umiješan i Špiljkov sin Vanja.
Perković je 24. siječnja izručen Njemačkoj, čime je završena sedmomjesečna pravno-politička zavrzlama koja je uzburkala i polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizirala neriješena politička ubistva bivšeg komunističkog režima, ali i stvorila prijepore u pravosudnim krugovima zbog različitog tumačenja evropskog uhidbenog naloga i pitanja zastare.
Mustač je Njemačkoj izručen 17. aprila, nakon što je dva dana ranije Vrhovni sud odbio žalbe na odluku o izručenju. Sudija Manfred Dauster nagovijestio je da bi se proces, koji bi trebao trajati do kraja aprila sljedeće godine, mogao odužiti do jeseni 2015.