Mržnja i nasilje koju su otvoreno iskazali učesnici skupa u Charlottesvilleu, izazvali su zgražavanje i u SAD, i u svijetu – posebno u kombinaciji sa neadekvatnim, sporim i nepromišljenim odgovorom predsjednika SAD Donalda Trumpa.

Za naučnike koji proučavaju desni ekstremizam u SAD, izlivi rasizma, mržnje i nasilja proteklog vikenda nisu bili nešto što je neuobičajeno. To smatra i Kas Mad, politikolog sa Univerziteta u Georgiji. Potencijal za nasilje je, generalno – veliki. To pokazuju protesti pod sloganom „Ujedinite desnicu“ koji su u Charlottesvilleu održani u martu – posebno nakon konfrontacije ekstremno desno orijentisanih ljudi sa militantnim ljevičarskim opozicionim grupama“, kaže Mad.

„Analize bazirane na informacijama Američke banke podataka o kriminalnim djelima ekstremista (United States Extremist Crime Database), pokazuju da su u posljednjih 25 godina ekstremno desničarskih grupa u SAD, među kojima i ona pod imenom 'Nadmoćni bijelci, ubile stotine ljudi“, kaže Jeff Grinvald, istražitelj Nacionalnog konzorcijuma za proučavanje terorizma i odgovora na terorizam sa Univerziteta Indijana.

Nisu novi ni pokušaji da se različite grupe ekstremno-desnog spektra ujedine. Pa ipak, navode eksperti, postoje tri važna aspekta koja Charlottesville izdvajaju od drugih incidenata odnosno ispoljavanja nasilja na ekstremno-desničarskim skupovima.

Privlačnost skupa

Kao prvo, za razliku od prethodnih pokušaja ujedinjenja, skup u Charlottesvilleu uspješno je privukao različite segmente desničarskog pokreta. „Pojavio se čitav desni spektar – iako u SAD nije nije uobičajeno da se zajedno pojave neonacisti, 'Identitetski pokret' i 'klansmeni' (pripadnici Kju kluks klana)," kaže Mad. "Ipak, veličina protesta i broj prijavljenih predstavnika različitih grupa krajnje ekstremne desnice, čine ovaj skup jedinstvenim“, dodaje Grinvald.

Automobil kao oružje

Drugo, očigledna upotreba automobila kao sredstva za izazivanje nasilja u Charlottesvilleu potpuna je novost. „'Nadmoćni bijelci' u SAD tradicionalno su se oslanjali na vatreno oružje i druge vrste konvencionalnog naoružanja. Korištenje automobila za ubilački napad zato predstavlja novinu“, ukazuje Grinvald.

Spor odgovor predsjednika na nasilje

I treće, problematičan je spor odgovor predsednika Trumpa na nasilje i činjenica da je izostala brza reakcija u kojoj bi on izdvojio i osudio izlive rasizma i ekstremizma desničara u Charlottesvilleu.

U svojoj prvoj izjavi Trump je osudio mržnju „sa svih strana“. A nakon oštrih kritika na Trumpov račun koje su stigle čak i od njegovih Republikanaca, Bijela kuća je narednog dana objavila kratko saopštenje u kome se navodi da je izjava predsjednika, „što se podrazumijeva“, podrazumijevala osudu fanatizma, uključujući i osudu ekstremne desnice, iako ta riječ nije eksplicitno pomenuta.

Nakon što kritike nisu prestale, predsednik Trump je u ponedeljak dao izjavu u kojoj je eksplicitno osudio rasizam i ekstremnu desnicu, ali tek nakon što je pohvalio stanje u kojem se nalazi američka ekonomija i istakao sopstvenu zaslugu i ulogu u tome.

Značajna pauza

„To je predsjednik koji inače daje odgovore u roku od nekoliko sekundi, služeći se veoma jasnim jezikom, a sada je bila potrebna čitava vječnost da to uradi“, ukazuje Mad. „I to što on nije odmah jasno odgovorio, čini slučaj Charelottesville jedinstvenim. Mnogi ljudi misle da je Trump iskazao simpatiju za ekstremnu desnicu. Ipak, ja ne mislim da se on identifikovao s nečim, s nekom grupom, a definitivno nije s neonacistima ili sa 'Ligom juga', za koju vjerovatno nikada nije ni čuo. Ali način na koji se oglasio, pokazuje da ga to što se dešavalo nije dirnulo ili pokrenulo.“

I to je karakteristično kada se radi o Trumpu. Bilo kakav vid napada nekog migranta ili muslimana, ili nasilje u okruženju u kojem žive crnci, doveli bi u roku od nekoliko sekundi do toga da predsjednik objavi neki post na Twiteru.“ Za Mada sa Univerziteta u Georgiji to što Trump tvituje – ili u ovom slučaju što ne tvituje – nije strategija koju su osmislili njegovi savjetnici ili on sam. To je jednostavno ličnost Donalda Trumpa. „Napad u Charlottesvilleu nije ga pokrenuo da odmah reaguje i mislim da to mnogo govori. To pokazuje da je Trump neosetljiv na rasizam, što je bilo očigledno još u predizbornoj kampanji, kada je retvitovao očigledno rasističke sadržaje“.

Predstavnici krajnje desnice u Bijeloj kući

Za Pitera Simija koji na Univerzitetu Chapman proučava ekstremizam, predsjednikovo oklijevanje da oštro osudi ekstremnu desnicu moglo bi da ima veze s činjenicom da za Trumpa na različitim poslovima u Bijeloj kući radi nekoliko ličnosti s desno-ekstremne scene. „Ne pretjerujem kada kažem da bi to s tim moglo da ima veze.“ Štaviše, „Trump je u predizbornoj kampanji podržao takve birače i oni su mu sada uzvratili uslugu, podržavajući ga kao nijednu drugu 'mainstream‘ političku figuru koju sam ja proučavao i posmatrao u posljednjih 20 godina."

„Zbog toga Trump“, smatra Mad, „snosi moralnu, a ne zakonsku odgovornost za ohrabrivanje ekstremne desnice u SAD“. Trumpova predizborna kampanja, primjećuje stručnjak iz Georgije, nije bila samo snažno fokusirana na identitet i viktimizaciju bijelaca podstičući kod dijela birača takva osjećanja, već je on propustio da se jasno distancira od bijelaca-nacionalista. „Posljedica toga jeste da se te grupe osjećaju ohrabrene jer smatraju da imaju prijatelja u Bijeloj kući.“

Trumpova zakasnila osuda izgreda ekstremne desnice, neće promijeniti njihovo mišljenje o njemu. „Osudu su svi očekivali, uključujući i desničare“, kaže Mad. „Oni to posmatraju kao Trumpovu stratešku odluku koju je on izgovorio jer je to morao iz političkih razloga, a ne zato što vjeruje u to i što tako misli.“