Briselski portal "Politico" sačinio je listu 28 ličnosti koje će, prema njihovoj analizi, utjecati na oblikovanje Evrope 2018. godine, uz ocjenu da će lideri Evropske unije veći dio narednih 12 mjeseci provesti baveći se njenom budućnošću.
Na prvom mjestu je Kristijan Lindner (Christian), lider njemačkih liberala koji, kako se objašnjava, zauzima ključnu poziciju u politici Njemačke našavši se na čelu konzervativnog euroopreznog segmenta biračkog tijela.
"Izvlačeći prekidač" u koalicionim pregovorima u novembru, Lindner je gurnuo Njemačku u političku krizu i postavio sebe u centar debate koja je uslijedila, navodi portal.
U godini u kojoj će francusko-njemački motor vjerovatno voditi diskusiju o smjeru Evrope, to ga, kako se dodaje, stavlja u poziciju da djeluje kao kočničar.
Više od bilo kojeg drugog političara Lindner će - bilo u ili izvan vlade - odrediti koliko stvari mogu daleko da odu.
Na listi se nalazi 18 muškaraca i 10 žena iz 28 različitih zemalja - političara, biznismena, umjetnika, pisaca, od kojih se može očekivati da budu u centru djelovanja narednih mjeseci.
"Politico" objašnjava da je kao i prethodnih godina prikupljao sugestije, a zatim u nekoliko rundi debate rangirao ličnosti sa ciljem da se pronađu oni koji zaista - a ponekad i neočekivano - oblikuju svoje zemlje ili EU.
Jednostavno zauzimanje moćne funkcije, poput predsjedničke, nije dovoljno da automatski kvalificira tu ličnost za listu 28 najutjecajnijih.
Lindnerova prva pozicija slijedi nakon dvije godine u kojima je lidersko mjesto na listi "Politica" bila definisana rastućim talasom populizma (mađarski premijer Viktor Orban 2016.) i reakcijom na to (gradonačelnik Londona Sadik Kan 2017.) .
Ta promjena odražava osjećanje u Evropi koje, iako populizam možda nije odstupio, već se vjerovatno zaglavio - bar za sada - ostavlja liderima kontinenta slobodu da se bave osnovnim uzrocima tog fenomena.
Politika se vraća u Evropu zbog čega je od prvih 10 ličnosti na listi osam onih koji praktikuju "rat drugim sredstvima", navodi "Politico", izvinjavajući se istovremeno pruskom generalu Karlu fon Klauzevicu (Carl von Clausewitz).
Poslije Lindnera slijede: britanski ministar ekologije Majkl Gouv (Michael Gove) - za kojeg se kaže da je "mozak koji stoji iza Bregzita (br. 2), francuska ministrica rada i "gvozdena pesnica Emanuela Makrona (Emmanuel Macron)" Muriel Peniko (Muriel Pénicaud, br. 3).
Tu su i holandski premijer Mark Rute (Rutte, br. 4), predsjednica donjeg doma parlamenta Italije i borac protiv online zloupotreba Laura Boldrini (br. 5), potpredsjednik Evropske komisije i bivši finski premijer Jirki Katainen (Jyrki, br. 7), izvjestilac Evropskog parlamenta za Bregzit Gi Verhofstat (Guy Verhofstadt, br. 10), navodi "Politico".
