Čelnici baltičkih zemalja zatražit će, na susretu s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump) u utorak, da im pošalje više vojnika i da ojača protuzračnu odbranu NATO-ovog istočnog krila, rekli su zvaničnici njihovih zemalja

Litavska predsjednica Dalia Gribauskaite, njen estonski kolega Kersti Kaljulaid i latvijski Raimonds Vejonis bit će primljeni u Bijelu kuću u trenutku kada se čini da Vašington zaoštrava svoju retoriku prema Moskvi.

Oštriji rječnik kojim se Tramp nedavno počeo koristiti u obraćanju Kremlju, smanjio je zabrinutost koju su u tom dijelu svijeta potaknule prve pomirljive izjave američkog predsjednika o Rusiji nakon njegovog dolaska na vlast.

Visoki litavski zvaničnik, koji je htio ostati anoniman, rekao je da baltičke zemlje traže od Sjedinjenih Država da im češće šalje protuzračne raketne sisteme "Patriot" za vojne vježbe. Osim toga, žele biti obuhvaćene NATO-ovim proturaketnim štitom u Evropi.

- Nadam se da SAD i saveznici shvataju da se zračni prostor baltičkih zemalja mora bolje braniti i štititi - rekla je Gribauskaite za javni radio LRT, dan uoči posjete.

- Važno je da se (američke trupe) neprestano smjenjuju u svim baltičkim zemljama - dodala je.

Lani je NATO rasporedio četiri međunarodne bojne u Poljskoj i u trima baltičkim zemljama kao upozorenje na eventualno rusko zaposjedanje tuđeg teritorija nakon pripojenja Krima 2014., a američka vojska je u Litvu poslala "Patriote" u okviru vježbe.

Baltičke zemlje je zabrinula Trampova retorika u predizbornoj kampanji, njegovo preispitivanje korisnosti NATO-a i prvobitni nedostatak kritike prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

No, mišljenje javnosti se promijenilo kada je Tramp odlučio poslati Ukrajini protutenkovske rakete kako bi joj pomogao u borbi s pobunjenicima koje podupire Moskva i povećati finansiranje američkih snaga u Evropi.

- U početku je vladala velika nesigurnost u vezi s njegovim obavezama prema NATO-u, ali se posljednjih mjeseci smanjila - rekao je za AFP Kestutis Girnius, analitičar s Univerziteta u Vilniusu.

Te tri zemlje koje zajedno imaju šest miliona stanovnika, SSSR je okupirao i anketirao u Drugom svjetskom ratu. Nezavisnost su ponovo stekle 1991., a 2004. su ušle u EU i NATO.