Srednjoeuropski čelnici u ponedjeljak su na Bledskom strateškom forumu poručili kako je Evropi u vrijeme koronavirusa potrebno više solidarnosti, no i napuštanje dvostrukih standarda za države članice.

Bledski strateški forum, najvažniji vanjskopolitički događaj u Sloveniji, u ponedjeljak je na panelu na temu "Evropa nakon Brexita i covida-19" ugostio premijere Slovenije, Hrvatske, Italije, Poljske, Češke i Bugarske, predsjednika Srbije i direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Hrvatski premijer Andrej Plenković se na početku rasprave osvrnuo na hrvatsko predsjedanje Evropskom unijom u prvoj polovici 2020., naglasivši kako je postignut maksimum u uvjetima pandemije, krize koja je „počela kao zdravstvena, ali prerasla u krizu svih aspekata društva”.

Italijanski premijer Đuzepe Konte (Giuseppe Conte), koji se skupu obratio videovezom iz Rima, istaknuo je kako je pandemija pokazala vrijednost solidarnosti te kako je Evropska unija dokazala da može reagirati „kao zajednica interesa inspiriranih zajedničkim vrijednostima”.

Dozu optimizma pokazala je i direktorica MMF-a Kristalina Georgieva koja se videovezom javila iz Sofije.

- Imamo razloga ostati optimistični. Ova kriza kao nijedna dosad je stvorila i odgovor na nju kao nijedan do sad. Sve što je učinjeno je fenomenalno. Kolektivno smo stvorili tlo ispod nogu svjetske ekonomije kroz stvaranje likvidnosti - kazala je Bugarka.

Rasprava o Evropi budućnosti je pod moderiranjem britanskog novinara Nika Govinga (Gowinga) otišla u smjeru pitanja demokratskog deficita u zemljama Višegradske grupe.

Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je te optužbe i kazao kako je demokratija u njegovoj državi na istoj razini kao ona u Njemačkoj i Italiji, no kako se temelji na kršćanskom, a ne na liberalnom modelu.

Poručio je kako Evropa danas više nije važan geopolitički faktor te da je na krivoj strani „tehnološkog napretka”, kao razlog navevši činjenicu da Evropa nema zajedničku vojsku koja je pokretač tehnoloških inovacija.

Slovenski premijer Janez Janša, domaćin skupa, optužio je evropsku politiku za licemjerje jer 2014. nije osudila „krađu izbora” u Sloveniji, kad je on bio „politički zatvorenik”, a da danas optužuje države u kojima političkih zatvorenika nema.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je govoreći o dvostrukim standardima zapada Evrope naveo primjer pokušaja proboja u parlamente Srbije i Njemačke.

Istaknuo je da Srbija želi u Evropsku uniju, no da je Brisel mora više poštivati, te da je EU u Srbiji viđena kao institucija koja stvara pritisak za nezavisnost Kosova, zbog čega je 40 posto stanovništva protiv eurointegracije.