PRENOSIMO

Crveni trg nije svjedočio ovome ni u Staljinovo vrijeme: Putinu jedna stvar kvari slavlje

Kakva je to, međutim, "parada pobjede" kad ni njegove najvjernije sluge u Ukrajini još ne vide nikakav znak ratne pobjede?

Sa ranijih parada u Moskvi. AFP

D. K. / Slobodna Dalmacija

6.5.2022

Pojačani ruski napori da zauzmu Azovstal i time posve osvoje Mariupolj vjerojatno su povezani s nadolazećom proslavom Dana pobjede 9. maja i željom Vladimira Putina da ostvari simbolički uspjeh u Ukrajini, stoji u zadnjem izvještaju britanskih obavještajaca, piše Slobodna Dalmacija.

Parada pobjede nad fašizmom aktuelnom gospodaru Kremlja očito treba kao velika simbolička poveznica s doista epohalnom historijskom pobjedom i nadasve pravednom borbom u Drugom svjetskom ratu: pod kišobran 'Velikog domovinskog rata' i tobožnje ponovne borbe protiv "nacizma" Putin bi vrlo rado utrpao sve svoje aktuelne zločine, razorene ukrajinske gradove, uništene živote i desetke hiljada nevinih žrtava.

Kakva je to, međutim, "parada pobjede" kad ni njegove najvjernije sluge u Ukrajini još ne vide nikakav znak ratne pobjede? Skrivati se iza trijumfa Josifa Visarionoviča Staljina otprije 77 godina prilično je providan trik: teritorijalni napredak ruske vojske nakon tri mjeseca intenzivnih razaranja u Ukrajini skroz je minoran u odnosu na krvave gubitke.

Sa ranijih parada. AFP

Sjećanje na 1945.

U nedostatku opipljivih dokaza ruske nadmoćnosti, Kremlj navodno ozbiljno razmišlja o izlaganju zarobljenih ukrajinskih vojnika 9. maja u koloni na moskovskom Crvenom trgu. Na to je nedavno upozorio ukrajinski think-tank Centar za odbrambene strategije iz Kijeva, a o sličnom planu ruskog državnog vrha javnost je jučer informirao i savjetnik gradonačelnika Mariupolja Petro Andrjuščenko. On je izjavio kako raspolaže pouzdanim informacijama da se u Moskvi planira i oblačenje ukrajinskih civila u uniforme ukrajinske vojske kako bi se podebljala brojnost onesposobljenih neprijatelja i tom prilično bizarnom "paradom zarobljenika" javno ponizilo Ukrajinu i demonstriralo tobožnju superiornost ruske vojske.

Ničemu sličnom Crveni trg nije svjedočio čak ni u vrijeme Staljina: za prve parade pobjede u martu 1945. sovjetski vojnici ritualno su pred maršalom Georgijem Žukovom palili stotine zarobljenih nacističkih ratnih zastava, no njemačke ratne zarobljenike nisu izvrgavali javnom sramoćenju.

Vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi na Dan pobjede 9. maja tradicionalna je proslava sovjetskog trijumfa nad nacističkom Njemačkom. Dvadeset i sedam miliona sovjetskih građana (od čega najviše Rusa i Ukrajinaca) poginulo je u tom velikom evropskom sukobu, što je najveći gubitak bilo koje druge zemlje u borbi s Hitlerom. Već je decenijama Parada pobjede izuzetno važna za Kremlj, pošto osim prisjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata – čemu je namijenjen tzv. marš Besmrtnog puka - obično puno više služi demonstraciji snage ruskih trupa i vojne opreme.

Ni u tom se smislu ove godine Putin ne može baš iskazati, jer su gubici ruske tehnike u Ukrajini nadišli sva očekivanja, a nekim novim vojnim patentima baš i ne raspolažu. Od onoga što je procurilo iz moskovskog scenarija, na Crvenom trgu ove će godine "glavna zvijezda" biti tenk Armata T-14, predstavljen još 2015., koji u ukrajinskom sukobu nije sudjelovao jer još nije bio spreman za ratno djelovanje. Ove će godine, tvrdi se, biti puno manje teškog naoružanja i puno manje vojnika nego ranijih godina. Skroman spektakl na zemlji pokušat će se kompenzirati zračnom predstavom u kojoj će sudjelovati 77 letjelica (77 godina od pobjede). Piloti već sedmicama uvježbavaju iznad Crvenog trga let u Z-formaciji, simbolu ruske okupacije Ukrajine.

Avijacija za vrijeme parade. AFP

Komunisti su manje ritualizirali, nego što je slučaj danas

Ove godine na centralnom moskovskom trgu uopće neće biti stranih gostiju i državnika, a pobjedu nad fašizmom, otkako je Putin podvrgnuo svojim propagandnim manipulacijama, odbijaju slaviti čak i Rusiji donedavno bliski susjedi poput Kazahstana. Latvija je ovogodišnji Dan pobjede proglasila Danom sjećanja na žrtve ruskog rata u Ukrajini. Naravno da Kremlj, u stilu lisice i kiselog grožđa, negira kako gostiju na paradi nema zbog gotovo globalne osude Putinova ludila i brutalne ruske agresije: službeno tvrde da 77. godišnjica pobjede nad fašizmom ove godine nije jubilarna, pa da nisu ni zvali inostrane lidere.

Zanimljivo je da se moskovska parada za Dan pobjede u sovjetsko doba održala samo četiri puta: premda ozloglašeni po idolatriji, komunisti su znatno manje ritualizirali, mitologizirali i manipulirali ratnim žrtvama nego današnji političari. Prvu paradu nakon raspada SSSR-a organizirao je Boris Jeljcin 1995. godine. Vladimir Putin ju je od 2008. učinio godišnjim događajem na kojem se obično predstavljaju najmodernije ruske naprave za ubijanje, te utvrđuje nacionalni identitet Rusije kao "evropske osloboditeljice".

Nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine, Vladimir Putin je održao govor na Crvenom trgu o još jednoj pobjedi nad fašizmom, te je odletio u crnomorsku luku Sevastopolj kako bi i na "osvojenom teritoriju" podebljao slavlje. Mnogi su donedavno smatrali da bi se nešto slično ove godine moglo dogoditi i s "dopunskim programom" moskovske parade u ukrajinskom Mariupolju, no nije baš realno očekivati morbidnu feštu među ruševinama potpuno razorenog grada u čijim se katakombama još uvijek vode borbe i kriju stotine ukrajinskih boraca. Među njima i oni iz puka Azov, koje je Putin odavno označio kao "naciste" prvog reda.

Malo je izgledno da će u Mariupolju, uprkos Putinovim željama, biti ikakvog "trijumfalističkog programa": to je jučer priznao i vođa proruskih separatista u Donbasu Denis Pušilin, izjavivši da će parada morati pričekati dok Mariupolj ne postane sastavni dio tzv. Donjecke Narodne Republike, piše Slobodna Dalmacija.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.